Podsjetivši kako su narodne skupine i manjine često bile shvaćane kao problem, veleposlanik Kickert je ocijenio kako to s Hrvatima nikad nije bio slučaj.
Hrvatska zajednica u Beču je udomaćena kao i Hrvati u Gradišću, rekao je, dodajući kako to pokazuje i ta izložba koja svjedoči o hrvatskom doprinosu Beču, Austriji i Europi.
Uskoro ćemo, kad Hrvatska uđe u Europsku uniju, opet biti zajedno pod europskim krovom, istaknuo je Kickert.
Glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić smatra kako izložba pokazuje da Hrvati žive u europskoj zajednici već četiri stoljeća. Naša je sudbina da i danas moramo dokazivati kako pripadamo Europi, rekao je, dodajući kako nemamo drugog izbora.
Petar Tyran iz Hrvatskoga kulturnog centra podsjetio je kako Hrvatsko selo ili Krottendorf u Beču potječe iz 1609. godine, pri čemu je dodao da je pod nazivom Spitalberg u današnjemu bečkom 4. Bezierku.
Htjeli smo pokazati da nismo od jučer u Beču, napomenula je Gabriela Novak-Karall, ističući kako se sadašnja hrvatska zajednica u Beču nastoji izboriti za nastavu na hrvatskom jeziku.
Ako želimo opstati kao zajednica u Beču, onda svi Hrvati moraju zajednički nastupati, ocijenila je.
Autori izložbe, koja je otvorena do 12. travnja, jesu Josip Seršić i Mijo Jurić.