ZAGREB - Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) od danas počinje s radom, a Hrvatski fond za privatizaciju odlazi u povijest, istaknuo je potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog vijeća AUDIO-a Petar Čobanković na današnjoj konferenciji za novinare. Za razliku od HFP-a, AUDIO može provoditi restrukturiranje i konsolidaciju poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, čime bi trebalo osigurati znatno veću financijsku korist za državu i državni proračun, naglasio je Čobanković. Napomenuo je kako se po prvi put izrađuje Registar državne imovine koji će biti dostupan na internetu. U državnom su vlasništvu 2.031.465 hektara šuma i šumskog zemljišta, 550.466 hektara poljoprivrednog zemljišta, 42.265.808 četvornih metara građevinskog zemljišta i 10.458.709 četvornih metara građevina s pripadajućim zemljištem. Među te nekretnine pripada i 56 trgovačkih društava koja su 50 i više posto u državnom vlasništvu, nominalne vrijednosti 10,72 milijardi kuna, 30 poduzeća u kojima država ima od 25 do 50 posto vlasništva, nominalne vrijednosti 783 milijuna kuna, 346 tvrtki u kojima država ima do 25 posto vlasništva, nominalne vrijednosti 1,1 milijardi kuna, te 223 društva iz rezerviranog portfelja za bivše vlasnike, nominalne vrijednosti 558 milijuna kuna. Tu je također imovina 15 javnih poduzeća od strateške važnosti, nominalne vrijednosti 130,9 milijardi kuna. AUDIO upravlja s građevinskim zemljištem, građevinama s pripadajućim zemljištem, stambeno-poslovnim objektima i trgovačkim društvima, a neće upravljati šumama i poljoprivrednim zemljištem, pojasnio je.
ZAGREB - Na prvoj sjednici Ceha proizvodnog obrta HOK-a istaknuti su aktualni problemi koji muče hrvatske obrtnike proizvođače, a premda se radi o raznorodnim obrtima, od poljoprivrednih proizvođača do proizvođača industrijske opreme, njihovo poslovanje opterećuju slični problemi. Uz nelikvidnost i nelojalnu konkurenciju kroz rad "na crno" te probleme sa osiguranjem kvalitetne radne snage, proizvođači su istaknuli i neke specifične probleme poput nedostane kontrole kvalitete uvoznih proizvoda ili zamrlog okupljanja proizvođača kroz klastere i zadrugarstvo. Predsjednik Ceha Darko Mauša je naglasio kako se obrtnici na vrijeme moraju suočiti s prednostima i opasnostima koje domaćoj proizvodnji donosi ulazak Hrvatske u EU. Proizvođači su upozorili kako njihova konkurentnost pada, monopolisti nameću visoke zatezne kamate, s državom ne uspijevaju prebiti dugovanja, a u naplati potraživanja nemaju podršku ni od koga. Na to se, kažu, nadovezuju sve teži uvjeti poslovanja s naručiteljima iz inozemstva, nelojalna konkurencija iz susjednih zemalja i kompenzacijski poslovi, osobito izraženi u graditeljstvu, na kojima se samo gubi.
ZAGREB - Izrada informativno-promidžbene publikacije "Atlas rijeke Save za nautički turizam" je pri kraju, odnosno, očekuje se da bi za nekih mjesec dana mogla biti prezentirana javnosti, rečeno je na 9. sjednici foruma predsjednika projekta Ekonomska regija u slivu rijeke Save (ERUSRS) koja je održana u HGK-Komori Zagreb koja ove godine predsjedava projektom. ERUSRS je projekt temeljen na Protokolu o regionalnoj suradnji 17 gospodarskih komora s područja sliva rijeke Save iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH, koji je potpisan u travnju 2007. Atlasom se želi, rečeno je, promovirati nautički turizam na Savi kako bi se privukli novi investitori te potaknuo razvoj turizma i ukupnog poduzetništva na tom području. Izrada Atlasa temelji se na ugovoru partnerskih komora ERUSRS-a od kolovoza prošle godine, a potporu projektu dala je Međunarodna komisija za sliv rijeke Save. Komisiju su osnovale četiri zemlje (Slovenija, Hrvatska, BiH i Srbija) kako bi uredile pitanje održivosti u slivu rijeke Save, a spomenuti Atlas je plod zajedničke suradnje Komisije i komora. Savska regija u okviru četiri države obuhvaća 940 kilometara riječnog toka i priobalja, riječ je o tržištu od oko 6,9 milijuna stanovnika i 140 tisuća tvrtki, a godišnje je oko milijun plovila na rijeci Savi.
ZAGREB - Zagrebačka banka priopćila je u petak da više neće koristiti usluge agencije Moody's. "Odluka o prestanku korištenja usluge rejtinga donesena je kao stvar racionaliziranja i usklađivanja broja rejtinga s potrebama banke", stoji u ZABA-inu priopćenju. U banci ističu da će i dalje imati direktni rejting Standard & Poor'sa i Fitch Ratingsa. Moody's je stoga povukao ZABA-in samostalni rejting financijske snage D+, te globalne rejtinge za dugoročne i kratkoročne depozite u lokalnoj valuti 'Baa2/Prime-2' i rejtinge za dugoročne i kratkoročne depozite u inozemnim valutama Ba1/Not prime. U priopćenju agencije navodi se da su ZABA-ini rejtinzi prije povlačenja potvrđeni, uz stabilnu prognozu.
ZAGREB - U Hrvatskoj je prošle godine povećana ukupna proizvodnja važnijih vrsta povrća, voća i grožđa, pokazuju prethodni podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku. Kod povrća je tako lani najviše porasla proizvodnja mrkve, za 19 posto, na 12.999 tona. Mrkve je pritom za tržište proizvedeno 9.472 tone, a preostalo se odnosi na proizvodnju u povrtnjacima pretežno za vlastite potrebe. Proizvodnja dinja lani je povećana šest posto, na 4.039 tona (3,5 tisuća tona za tržište), a salate (sve vrste) pet posto, na 8,2 tisuće tona (3.747 tona za tržište). Podaci o proizvodnji voća pokazuju da je lani proizvedeno 106,8 tisuća tona jabuke, što je 14 posto više nego u godini ranije. U intenzivnoj proizvodnji za tržište proizvedeno je 89,1 tisuća tona tog voća, dok je u ekstenzivnim voćnjacima, pretežito za vlastite potrebe, proizvedeno 17,7 tisuće tona jabuka. Proizvodnja mandarina povećana je za 48 posto, na 55,4 tisuće tona. Pritom je za tržište proizvedeno 55 tisuća tona, a za vlastite potrebe 486 tona. Porasla je i proizvodnja šljiva, za sedam posto, maslina za 17 posto te jagoda za jedan posto. Proizvodnja grožđa povećana je jedan posto, na 207,7 tisuće tona, a riječ je o proizvodnji na 34 tisuće hektara.
DUBROVNIK - Na području grada Dubrovnika u prva tri mjeseca ove godine boravilo je ukupno 26.107 turista, što je za 1 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, priopćeno je iz dubrovačke Turističke zajednice. Ostvareno je ukupno 69.344 noćenja, što je pak 4 posto manje nego u prva tri mjeseca 2010. Inozemnih je gostiju u Dubrovniku u prvom tromjesečju ove godine bilo 17.754 ili 2 posto više nego u prva tri prošlogodišnja mjeseca, a domaćih turista 8353 ili jedan posto manje. Najveći broj gostiju koji su u prva tri ovogodišnja mjeseca posjetili Dubrovnik je iz Hrvatske, potom iz Japana, BiH, Velike Britanije, Albanije, SAD-a, Njemačke i Francuske.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi i danas indeksi stagniraju, dok su nešto veće oscilacije cijena pojedinih dionica posljedica izuzetno niske likvidnosti. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,22 posto, na 2.285 bodova, a Crobex10 0,18 posto na 1.269 bodova. Redovni promet dionicama bio je oko dva milijuna kuna, što je otprilike kao i jučer u to doba. Najveći promet do podneva ostvaren je dionicom HT-a, u visini od 837.000 kuna. Cijena joj je oslabila 0,86 posto, na 294 kune. Slijedi dionica Kraša, s svega 336.000 kuna prometa, i skokom cijene za 6,66 posto, na 460 kuna. Znatniji skok cijene među likvidnijim izdanjima ostvarila je još i dionica Petrokemije, za 5,3 posto. Znatniji pad cijene, pak, imala je do podneva dionica IGH, za 3,4 posto.