ZAGREB - Siva ekonomija u Hrvatskoj, po nekim procjenama, iznosi 20 do 30-ak posto BDP-a, istaknuo je ministar gospodarstva Đuro Popijač na današnjoj sjednici Vlade s koje je Saboru upućen prijedlog zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti. Siva je ekonomija jedan od ključnih boljki hrvatskog gospodarstva i ozbiljna prijetnja gospodarstvu koje funkcionira u legalnoj zoni, kaže Popijač ističući da je zakon predložen i na inicijativu Hrvatske obrtničke komore, jer su obrtnici najviše pogođeni nelegalnim obavljanjem posla. Zakon zabranjuje obavljanje neregistrirane djelatnosti, a pod takvima smatra slučajeve kada pravna ili fizička osoba obavljaju djelatnosti za koje nisu registrane i kada nemaju zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registriranih djelatnosti, kao i kada obavljaju djelatnost unatoč zabrani da je obavljaju. Susjedska je pomoć dozvoljena kada su susjedi udaljeni do 500 metara, kada nema sklopljenog ugovora, rad se obavlja bez plaćanja, obavlja se neredovito, nije rad kao javljanje na oglas te taj posao ne obavlja pravna ili fizička osoba registrirana za tu djelatnost. Vlada je danas osnovala Hrvatski odbor za investicije, savjetodavno tijelo koje će predlagati mjera za poboljšanje investicijske klime i uklanjanje prepreka ulaganjima. U tom će Odboru biti dva potpredsjednika Vlade - Gordan Jandroković i Domagoj Milošević, ministrica financija Martina Dalić, ministar graditeljstva Branko Bačić, predsjednik i glavni direktor HUP-a Ivan Ergović i Davor Majetić, čelnici Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke Božo Prka i Franjo Luković, predsjednik HGK Nadan Vidošević i predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev.
ZADAR - Prevareni smo, niti jedan zahtjev koordinacije udruga profesionalnih ribara nije ispoštovan, premda je ministar Petar Čobanković obećao revidiranje Zakona o ribarstvu i ubrzati donošenje novih ribarskih regulativa, čulo se danas na prosvjedima ribara u Zadru koje je organizirala udruga "Naše more", a u ime nekoliko stotina ribara okupljenih u toj udruzi i udrugama "Istarski ribar" i "Mare Croaticum". S plavim dizelom bio je dogovor da cijena ostane na četiri kune, a zadnjih mjesec dana dizel je u dva navrata poskupio, istaknuo je predsjednik udruge Albin Popov i dodao da su spremni na radikalne mjere ako se ne smijeni ne samo državni tajnik u resornom ministarstvu Tonči Božanić, nego i cijela Uprava za ribarstvo. Nakon upozorenja na mirnim prosvjedima prije dva mjeseca profesionalni ribari nadali su se kako će ministar Čobanković izvršiti obećanja, strpljivo su čekali da se provede dogovoreno, a kap koja je sada prelila čašu je poruka državnoga tajnika Božanića njihovom kolegi iz udruge "Istarski ribar" u kojoj je rekao da je "rasturio dalmatinske ribare te da ostaje još samo Istra", kazali su zadarski ribari. Nećemo čekati rokove, očito je da razumnog dogovora s Ministarstvom nema i najavljujemo nove prosvjede, ali ovoga puta smo spremni na radikalne mjere, poručili su ribari sa zadarske rive. Glavni zahtjevi su im smjena državnoga tajnika Božanića, proglašenje isključivoga gospodarskoga pojasa na Jadranu i to za sve zemlje, te cijena plavog dizela od 4 kuna po litri.
RIJEKA - Predsjednica Radničkog vijeća riječkog brodogradilišta 3. maj Nada Jelinić-Starčević u izjavi za novinare nakon danas održanog skupa radnika u brodogradilištu istaknula je da se to vijeće i dalje protivi privatizaciji brodogradilišta te da od Vlade očekuje da odgovori zašto je za privatizaciju. Na pitanje o ocjeni ponuđača za privatizaciju 3. maja, Nenada Končara i njegove tvrtke Jadranska ulaganja, rekla je da vijeće nema dovoljno ozbiljne informacije da bi moglo procijeniti njegov pravi kredibilitet kao ponuđača. Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević ustvrdio je da postupak privatizacije hrvatskih brodogradilišta, odnosno odobravanja planova preustroja brodogradilišta 3. maj, Kraljevica i Brodotrogir predugo traje i to posebno zbog s tim povezane administrativne zabrane ugovaranja novih poslova. Izvijestio je da je sa skupa hrvatskoj Vladi upućen zahtjev da utvrdi kao prioritet odobravanje i provjeru plana poslovanja 3. maja, Kraljevice i Brodotrogira, kao što joj je to učinjeno u slučaju Brodosplita. Učinit ćemo sve da primoramo Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja i Vladu da u Bruxellesu ubrzaju odobravanje poslovnog plana, odnosno plana preustroja 3. maja, rekao je.
SLAVONSKI BROD - Problemi neisplate plaća za obavljen rad i neuplaćivanje doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje moraju se riješiti najkasnije do srpnja, ponovili su u Slavonskome Brodu čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Podsjetili su kako su kampanju za rješavanje toga pitanja pokrenuli prije dva mjeseca, te prijedlog mjera poslali mjerodavnim ministarstvima. Vladino očitovanje o zahtjevu i prijedlozima očekuju do kraja sljedećeg tjedna, a ne stigne li, razmislit će i o industrijskim akcijama, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel. Iz SSSH vladi predlažu osnivanje tima stručnjaka koji bi utvrdio točno stanje u blokiranim tvrtkama i odvojio one koje uz malu pomoć mogu opstati i isplaćivati plaće od onih koje moraju u stečaj. Osim toga traže i uspostavu jamstvenog fonda koji bi kratkoročno pomogao perspektivnim tvrtkama u krizi, s obvezom vraćanja pozajmice u roku od mjesec dana. "To nije utopistički zahtjev, to je samo pitanje volje ove ili neke druge vlade", kazao je Novosel, podsjetivši kako je SSSH u početku mjeseca pozvao vladu da objavi datum izbora. Podupiru i prosvjede "fejsbukovaca", ali ne i stajalište da vlada odmah odstupi jer i s "ovom vladom, kakva god bila, idućih dana želimo riješiti neke stvari".
ZAGREB - Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u siječnju je u odnosu na prosinac bio nominalno manji za 23,4 posto, a realno za 24 posto, dok je, na godišnjoj razini, u odnosu na siječanj 2010. porastao nominalno za 2,7 posto, a realno za 0,2 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. U siječnju na mjesečnoj razini maloprodaja uobičajeno pada nakon blagdanskih kupovina u prosincu. No, na godišnjoj je razini siječanj bio sedmi mjesec zaredom u kojem je ostvaren rast prometa na malo u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Statistika prometa trgovine na malo prema trgovačkim strukama pokazuje da u siječnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine porast prometa zabilježen u devet trgovačkih struka, najviše u prodaji motornih goriva i maziva, za 16,6 posto, što se može pripisati rastu cijena naftnih derivata.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio tek 17,8 milijuna kuna, a vrijednost dioničkog indeksa Crobex porasla je za 0,59 posto, na 2.259 bodova. Vrijednost specijaliziranog indeksa Crobex10 porasla je za 0,48 posto, na 1.254,42 boda. Tek su četiri dionice danas imale više od milijun kuna prometa, a najveći je promet od 6,3 milijuna kuna imala dionica Ine. Cijena Inine dionice porasla je za 0,37 posto, na novu rekordnu zadnju cijenu od 4.030 kuna. Dionica Atlantic grupe dobila je na cijeni za 0,39 posto i dan završila na 777 kuna, s prometom od 1,7 milijuna kuna. Po prometu slijedi dionica Kaštelanskih staklenika sa 1,5 milijuna kuna i rastom cijene za 4,15 posto, na zadnju cijenu od 4.010 kuna. Promet dionicom HT-a iznosio je 1,2 milijuna kuna, a cijena im je porasla za 0,12 posto, na 283,35 kuna. Rast cijena bilježi i većina drugih trgovanijih dionica, Atlanstkoj plovidbi cijena je porasla za 0,97 posto, a veći je rast, za 5,45 posto, imala dionica Dukata, dok je dionici Dom Holdinga cijena pala za 3,11 posto.
ZAGREB - Na Tržištu je novca, u odnosu na dan ranije, ukupno prijavljena potažnja bila za više od dva puta veća. Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 125,7 milijuna kuna, ili za 2,16 puta više no što je to bilo jučer. Istodobno je ponuda iznosila 185,7 milijuna ili 16,5 posto više više no dan ranije. Najviše je danas, 34,5 milijuna kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica, dok je kamatna stopa lagano porasla s 0,50 na 0,54 posto. Ukupan promet na Tržištu novca dosegao je danas 55,7 milijuna kuna, dok je 70 milijuna kuna potražnje ostalo nepodmireno zbog iskorištenosti kreditnih limita sudionika. Prosječna je kamatna stopa porasla s 0,5 na 0,72 posto.