Za 8. travnja su se odlučili jer se vjernici i inače petkom u korizmi okupljaju na molitvi, a time nije učinjena nikakva iznimka jer je Crkva i do sada često pozivala na molitvu za domovinu, rekao je riječki nadbiskup Ivan Devčić na konferenciji za novinare nakon 42. plenarnog zasjedanja HBK.
Biskupi nisu htjeli komentirati prošlotjedni poziv Komisije "Iustitia et pax" na post i molitvu za pravednu presudu hrvatskim generalima u Haagu, kao ni reakciju bivšeg predsjednika Stjepana Mesića koji je taj poziv Komisije ocijenio prejudiciranjem negativne presude hrvatskim generalima.
Na novinarsku primjedbu kako nije moguće da nitko od biskupa nije čuo za Mesićevu izjavu, mons. Slobodan Štambuk je ustvrdio da su tri prethodna dana sudjelovali na zasjedanju HBK, čemu su prethodile opsežne pripreme, te da oni s time nisu upoznati. Poručio je i kako o intencijama Mesićevih izjava treba upitati bivšeg predsjednika, a ne biskupe, te izrazio bojazan da je "riječ o iskonstruiranosti".
Biskupi su s plenarnog zasjedanja uputili i poziv katolicima da se na idućem popisu stanovništva izjasne o svojoj narodnosti i vjeroispovijesti, te su odbacili nagađanja da se u popisnom materijalu sugerira izjašnjavanje o katoličkoj vjeroispovijesti i diskriminira druge religije.
Vezano uz vjeroispovijest, na popisnici su ponuđena četiri odgovora - katolik, neka druga vjera, nisam vjernik i ne želim se izjasniti, kažu biskupi, koji smatraju da je katolička vjera posebno izdvojena zbog "ogromnog broja katolika".
"HBK nije napravio predložak popisa pučanstva", upozorio je biskup Štambuk, kojemu nije jasno zašto se spominjanje riječi 'katolik' odmah tumači kao diskriminacija drugih.
"Stječe se dojam kao da smo još uvijek u starom sistemu, u kojemu su dva velika grijeha bila - biti katolik i Hrvat. Je li to još uvijek grijeh?" upitao je Štambuk.
Gospićko-senjski biskup Mile Bogović izvijestio je o osnivanju nove Komisije za hrvatski martirologij, zadužene za odavanja počasti svim hrvatskim mučenicima. Riječ je o komisiji koja će sa svoje strane pomoći da nedavno doneseni Zakon o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkog zločina nakon 2. svj. rata, bude provediv u praksi, poručio je.
Bogović je potvrdio i inicijativu izgradnje Svehrvatskog groba na Krbavskom polju, podno crkve hrvatskim mučenicima, a u koji bi bile prenesene sve kosti iz raznih grobišta i jama, gdje su stradalnici nedolično bačeni, te im se zatrlo ime i trag. Odabir Krbavskog polja obrazložio je simbolički prikladnim mjestom koje može predstavljati hrvatske stradalnike u raznim vremenima i prostorima.
Tu bi bili preneseni samo posmrtni ostatci koji nisu obilježeni i identificirani, u prvom redu s vojnih nepartizanskih groblja (ustaških, njemačkih, domobranskih) koja su, kaže Bogović, sustavno bila uništavana nakon 1946.
"Cilj nam je odati počast svim hrvatskim mučenicima, ljudima kojima je zanijekano temeljno ljudsko pravo na ime i na grob", ustvrdio je gospićko-senjski biskup te upitao zašto se ta njegova inicijativa u zadnje vrijeme sasvim pogrešno konstruira u medijima.
Biskupi su bili zamoljeni i za komentar nedjeljnih radova na novoj zgradi HBK, na što je mons. Ivan Devčić istaknuo kako HBK za te radove nije niti znao, niti ih je odobrio. "To je rađeno mimo našeg dogovora s izvođačima i mimo onoga za što se Crkva zalaže", zaključio je Devčić.