ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor u utorak su u zajedničkoj izjavi izrazili zabrinutost produbljivanjem političke krize u Bosni i Hercegovini i očekivanje da svi čimbenici u BiH zaštite jednakopravnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, priopćeno je iz ureda predsjednika i vladina ureda za odnose s javnošću. "Predsjednik Republike Hrvatske i predsjednica Vlade Republike Hrvatske izražavaju zabrinutost produbljivanjem političke krize u Bosni i Hercegovini, koja prijeti daljnjim zaoštravanjem odnosa u Federaciji BiH i blokadom uspostave vlasti na državnoj razini", stoji u zajedničkoj izjavi. "Republika Hrvatska je vitalno zainteresirana za stabilnost, teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, kao prijateljske susjedne države. Ta stabilnost se temelji na uvažavanju većinske volje svakog od triju konstitutivnih naroda, pa tako i hrvatskog naroda, kako je iskazana na općim izborima", navodi se. "Očekujemo od svih čimbenika u BiH, i Ureda visokog predstavnika, da osiguraju i zaštite ustavni položaj i institucionalnu jednakopravnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini", ističu Josipović i Kosor, dodajući kako umjesto bilo kojeg oblika radikalizacije pozivaju na povratak dijalogu i traženju rješenja koja su u interesu Bosne i Hercegovine i svih njezinih konstitutivnih naroda i građana. "Kao članica euroatlantske zajednice, Republika Hrvatska je spremna zajedno s partnerima iz međunarodne zajednice pomoći i poduprijeti traženje takvog rješenja", stoji na kraju zajedničke izjave predsjednika i premijerke RH. Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko u ponedjeljak je privremeno suspendirao odluke Središnjeg izbornog povjerenstva BiH kojima je osporena zakonitost uspostave Doma naroda parlamenta Federacije BiH te poništen izbor predsjednika i dva dopredsjednika tog entiteta. Ta suspenzija izazvala je oštru reakciju vodstava HDZ BiH i HDZ 1990. koja smatraju da je SIP postupio ispravno te da bi se, budući da većinsku glasačku potporu Hrvata u BiH imaju ove dvije stranke, iz njih trebali birati i hrvatski dužnosnici u tijelima vlasti Federacije BiH.
MOSTAR - Predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić i zamjenik predsjednika HDZ-a BiH Niko Lozančić razgovarali su u utorak poslijepodne s visokim međunarodnim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom i njegovim zamjenikom Roderickom Mooreom te zatražili da suspenzija odluke Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) bude doista privremena te da se SIP-u dopusti da dovrši utvrđivanje zakonitosti izbornog procesa. "Moje je stajalište da njihova odluka o privremenoj suspenziji bude (doista) privremena i da se dopusti Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP), koji je jedini mjerodavan za zakonitost izbornog procesa, da ga dovrši do kraja", izjavio je Ljubić novinarima u Mostaru nakon sastanka održanog u sjedištu OHR-a u Sarajevu. On smatra da odluka SIP-a, ako se nitko ne bude na nju žalio, treba postati pravomoćnom. Dužnosnici dvaju HDZ-a izvijestili su austrijskoga i američkog diplomata na čelu međunarodne uprave u BiH i da će uskoro biti izabrani svi izaslanici iz županija za Dom naroda parlamenta Federacije BiH. "Vrijeme je da se stvari vrate na početak i da se ustroji legalna vlast", rekao je Ljubić. Visoki predstavnik Valentin Inzko u ponedjeljak je privremeno poništio odluku Središnjeg izbornog povjerenstva koje je osporilo zakonitost uspostave Doma naroda parlamenta Federacije BiH te izbora predsjednika i dva dopredsjednika tog entiteta, a suspenzija ostaje na snazi dok on ne odluči drugačije.
SARAJEVO - Borjana Krišto, koja je od Ustavnog suda Federacije BiH zatražila ocjenu ustavnosti izbora Živka Budimira za njezina nasljednika na dužnosti predsjednika Federacije, povukla je u utorak taj zahtjev i ujedno predala svoj mandat visokome predstavniku međunarodne zajednice za BiH Valentinu Inzku, priopćeno je iz njezina ureda. U priopćenju se navode dijelovi pisma koje je Krišto tim povodom poslala Inzku i u kojemu stoji kako je visoki predstavnik svojom suspenzijom odluka Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) "vladavinu prava u BiH doveo do apsurda, a demokratsku javnost u stanje nevjerice". "Pravna država u BiH je definitivno poništena Vašim nalogom (o suspenziji odluka SIP-a)", stoji u pismu Borjane Krišto, koja tvrdi kako je time ujedno prestala potreba za institucijama ovlaštenim za zaštitu ustava i zakona. Krišto ističe kako nema povjerenja u odlučivanje Ustavnog suda, koje bi trebalo uslijediti na zatvorenoj sjednici kako bi se ispitali navodi iz njezina zahtjeva za ocjenu ustavnosti konstituiranja Doma naroda federalnog parlamenta u nepotpunom sastavu te izbora novog predsjednika i dvaju dopredsjednika FBiH. Krišto je na kraju zamolila visokog predstavnika da je izvijesti o vremenu i mjestu primopredaje dužnosti predsjednika Federacije koju on, kako drži dosadašnja predsjednica, može predati "kome god hoće". Ustavni sud Federacije BiH najavio je za srijedu zatvorenu sjednicu na kojoj će donijeti odluku o tome je li izbor novog predsjednika i dopredsjednika entiteta 17. ožujka proveden na ustavan način.
BRUXELLES - Europska unija smatra da se gašenje Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini treba obaviti u dva koraka, naprije njegovim seljenjem izvan zemlje, ali sa svim sadašnjim ovlastima, i onda postupnim ukidanjem, rekao je u utorak visoki europski dužnosnik. "Vjerujemo da je najbolji način to izvesti u dva koraka. Prvo preseliti ga izvan zemlje, ali zadržati jedinstveni instrument koji ima, a to su bonnske ovlasti. Time bismo jasno rekli da se on neće miješati u svakodnevna politička natezanja, a bonnske bi ovlasti koristio za uklanjanje većih blokada, u slučajevima kada zemlja nema vlastitih potencijala da ide naprijed. Nakon određenog vremena, kada se svi naviknu na novo rješenje, moći ćemo početi razgovarati o potpunom gašenju Ureda visokog predstavnika i bonnskih ovlasti", rekao je europski izvor koji je želio ostati neimenovan. Još krajem 1997., međunarodni čimbenici su na sastanku u Bonnu dali OHR-u široke ovlasti koje omogućuju visokom predstavniku da smijeni bilo kojeg lokalnog dužnosnika, uključujući i izravno izabrane političare, za koje OHR smatra da opstruiraju mirovni proces. U diplomatskim krugovima se kao novo sjedište Ureda visokog predstavnika spominju Bruxelles, New York i Washington. U široj međunarodnoj zajednici postoji suglasnost da Europska unija preuzme glavnu ulogu u Bosni i Hercegovinu kako bi joj se pomoglo da postane održiva država kojoj više neće trebati masovna međunarodna nazočnost sa širokim ovlastima. Europska unija uskoro namjerava poslati u Sarajevo novog šefa svog tamošnjeg izaslanstva, koji će biti puno jači nego što su to šefovi delegacija u drugim zemljama. Šef izaslanstva EU-a istodobno će biti i posebni izaslanik EU-a (EUSR). On će na raspolaganju imati osoblje, programe i sredstva koje EU daje BiH, što je oko 100 milijuna eura godišnje. Također će moći predlagati restriktivne mjere, poput zabrane putovanja ili zamrzavanja imovine onim dužnosnicima koji blokiraju normalno funkcioniranje institucija.
ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija RH Gordan Jandroković sudjelovao je u utorak u Londonu na međunarodnoj konferenciji o Libiji na kojoj je razmotrena provedba rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1970 i 1973 te su razmotrene trenutne humanitarne potrebe i načini potpore libijskom narodu u njegovim aspiracijama za boljom budućnošću, priopćeno je iz MVPEI-a. Jandroković je istaknuo značenje tog skupa kao dodatnog poticaja iznalaženju odgovora na aktualnu krizu u Libiji i poručio kako Hrvatska strogo osuđuje primjenu vojne sile režima libijskog čelnika Moamera Gadafija protiv civila, ustvrdivši kako takvi oblici nasilja moraju odmah prestati, stoji u priopćenju. Napomenuo je da Hrvatska, kao država koja aktivno sudjeluje u međunarodnim naporima s ciljem sprječavanja daljnjeg stradavanja civila u Libiji, u potpunosti podržava provedbu rezolucije VS UN-a 1973 o uspostavi zone zabrane letenja te jačanju postojećih sankcija, nametnutih rezolucijom 1970 protiv Gadafijeva režima, pozdravivši pritom odluku NATO-a da u potpunosti preuzme sve vojne operacije koje se provode u svrhu provedbe tih dviju rezolucija.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović primio je Envera Hoxhaja, kosovskog ministra vanjskih poslova koji se nalazi u službenom posjetu Hrvatskoj, priopćeno je u utorak iz predsjednikova ureda. Tijekom susreta potvrđeni su dobri bilateralni odnosi, te se razgovaralo o mogućnostima suradnje, posebno u pravosuđu, te o procesima stabilizacije regije i potrebi europske perspektive za sve zemlje jugoistočne Europe, kaže se u priopćenju. Enver Hoxhaj jučer se sastao s hrvatskim kolegom Gordanom Jandrokovićem i predsjednikom Sabora Lukom Bebićem.
LJUBLJANA - Ravnatelj slovenske uprave za nuklearnu sigurnost Andrej Stritar izjavio je u utorak da su greške u nekim sustavima nuklearke Krško otklonjene i da nema razloga da ona ponovno ne počne raditi. "Danas smo izvršili inspekcijski pregled, greške su otklonjene i nema razloga da nuklearka Krško ne bude opet uključena", rekao je Stritar za večernji dnevnik Slovenske televizije. Prije inspekcijskog pregleda u utorak, uprava za nuklearnu sigurnost u priopćenju je navela da je za ponovno uključenje nuklearke, koja se automatski zaustavila zbog ispada jednog dalekovoda i pada napona u srijedu prošlog tjedna, ujutro potrebno ukloniti zamijećna odstupanja u sustavu ulja koje osigurava nepropusnost glavnog generatora, te ulja za podmazivanje turbine, kao i ukloniti manji kvar na motoru pumpe reaktora. Nije poznato kada će nuklearka Krško ponovno početi raditi i biti priključena na mrežu. Prema ranijem priopćenju uprave za nuklarnu sigurnost najavljivalo se da bi do toga moglo doći potkraj ovog tjedna.
KLAGENFURT - Trojica bivših čelnika austrijske Hypo banke, Wolfgang Kulterer, Gert Xander i Albin Ruhdorfer u utorak su presudom zemaljskog suda u Klagenfurtu oslobođeni krivnje za pronevjeru pri odobravanju dvaju kredita. Državno odvjetništvo, koje je nakon izricanja presude najavilo žalbu, predbacuje trojici čelnika Hypo banke svjesnu zloporabu položaja pri odobravanju kredita zračnom prijevozniku Styrian Airlines i jednom privatnom detektivu. Ni zračnom prijevozniku, koji je u međuvremenu propao, ni detektivu nije smio biti odobren kredit u ukupnom iznosu od 2,15 milijuna eura jer nije postojalo jamstvo da će biti vraćen, smatra državno odvjetništvo. S druge strane, odvjetnici optuženih kritizirali su jednostranost vještačenja sadržanog u optužnici. Na temelju brojnih iskaza svjedoka, sud je zaključio da ni jedan od optuženih nije vršio pritisak na suradnike u cilju donošenja pozitivne odluke o spomenutim kreditima, te da suradnici u slučaju negativne odluke ne bi bili izloženi kazni. Nadalje, sud je utvrdio da su se službenici banke oslanjali na izvješće vještaka odnosno na procjene svojih kolega. Predsjednik sudskog vijeća obrazložio je oslobađajuću presudu Kultereru time da on kao predsjednik uprave Hypo International u to vrijeme nije bio u mogućnosti utjecati na dodjelu kredita o kojima je odlučivao Hypo Oesterreich.
LONDON - Međunarodna zajednica, okupljena u utorak na konferenciji u Londonu, odlučna je da libijski vođa Moamer Gadafi napusti vlast, poručivši da će nastaviti sa zračnim udarima sve dok njegove snage ne udovolje zahtjevima iz rezolucije UN-a o zaštiti civila. Vlade su također odlučile oformiti kontaktnu skupinu koja bi koordinirala političke napore o Libiji, a koja će se uskoro okupiti u Kataru. Odlučile su poduprijeti i ponudu Katara da prodaje naftu proizvedenu u dijelovima Libije pod kontrolom pobunjenika kako bi se s tim financirale humanitarne akcije. "Tražimo od Gadafija i njegovih ljudi da odu kako ne bi više bilo krvoprolića", kazao je katarski premijer Šeik Hamad bin Jasim al-Tani. Dodao je da bi ponuda Gadafiju za odlazak mogla biti na stolu samo nekoliko dana. Britanski ministar vanjskih poslova William Hague kazao je na završnoj konferenciji za novinare da Britanija nije angažirana na pitanju gdje bi Gadafi mogao otići, ali da drugi to slobodno mogu učiniti. Pobunjenici su poručili da će, ako osvoje Tripoli, izgraditi slobodno i demokratsko društvo. Iako libijska oporba nije nazočila konferenciji, Mahmud Jebril, jedan od vođa Nacionalnog vijeća iz Bengazija, sastao se u Londonu s britanskim premijerom Davidom Cameronom i američkom državnom tajnicom Hillary Clinton.
ZAGREB - Libijski vođa Moamer Gadafi lako bi mogao otići s vlasti ako međunarodna akcija protiv njega upotrijebi punu snagu svojih vojnih kapaciteta, rekao je u utorak američki admiral James Stavridis, javile su agencije. "Ako posegnemo za svim elementima moći, više je nego vjerojatno da će Gadafi otići jer se cijela međunarodna zajednica okupila protiv njega", rekao je Stavridis, glavni zapovjednik NATO-a u Europi i zapovjednik američkih snaga u Europi, pred članovima odbora za obranu američkog Senata. Stavridis je rekao i kako se pomno promatra tko su osobe koje predvode oporbene snage u Libiji. Za većinu osoba koje vode oporbu, admiral je ustrdio da su "odgovorni muškarci i žene", ali su obavještajni podaci pokazali i "moguće naznake al-Kaide, Hezbolaha i drugih stvari". "No u ovom trenutku ne raspolažem dovoljnim podacima da bih mogao ustvrditi da je tamo u značajnijoj mjeri nazočna al-Kaida ili neka druga teroristička organizacija", dodao je. Također je pred članovima odbora posvjedočio kako NATO u Libiji nema "predstavnika" koji bi služio kao veza s pobunjeničkim snagama, a i Perntagon je već nekoliko puta naglasio kako nema službenih kontakata s pobunjenicima. Sve zračne operacije u Libiji, koje su isprva koordinirale Sjedinjene Američke Države, u četvrtak bi trebale trebale preći pod nadzor NATO-a.
BENGAZI - Snage odane pukovniku Moameru Gadafiju ubile su 142 i ranile više od 1400 ljudi u ofenzivi na ustanike u Misrati, istočno od Tripolija, doznaje u utorak AFP od liječnika u gradskoj bolnici. "Od 18. ožujka smo primili najmanje 142 mrtvih. Ranjene ne stignemo više ni brojati, ali ih je više od 1400, od kojih je 90 u vrlo teškom stanju", rekao je liječnik koji je želio ostati neimenovan. Dijelovi Misrate su i dalje pod kontrolom pobunjenika, ali Gadafijeve snage su tenkovima prodrle u grad. Glasnogovornik ustaničkih snaga upozorio je da je "Misrata u opasnosti", te da tenkovi bjesomučno granatiraju. "Pokolj koji je zahvaljujući koalicijskim snagama izbjegnut u Bengaziju bit će počinjen u Misrati", rekao je glasnogovornik. Objasnio je da koalicijski zrakoplovi ne uništavaju Gadafijeve tenkove jer postoji opasnost da u gradu onda stradaju i civili. Iz zapadnog dijela grada je pred napredovanjem Gadafijevih snaga izbjeglo više od 5000 obitelji koje su se smjestile u školama i u džamijama. Misrata je treći najveći grad u Libiji.
WASHINGTON - Vojna intervencija u Libiji uzrokovala je dodatni trošak od 550 milijuna dolara za američko ministarstvo obrane i u iduća tri tjedna stajat će 40 milijuna više nego što se planiralo, doznaje se u utorak od Pentagona. Između 19. i 28. ožujka, streljivo, sati dodatnog letenja i dodatna potrošnja goriva za američke zrakoplove i brodove uzrokovali su dodatni trošak od 550 milijuna dolara, povjerila je agenciji AFP glasnogovornica Pentagona, kapetanica fregate Kathleen Kesler. "Oko 60 posto tih dodatnih troškova otpada na streljivo" koje je korišteno protiv snaga pukovnika Moamera Gadafija, dodala je. Sjedinjene Države su ispalile 192 od 199 krstarećih raketa Tomahawk ispaljenih na libijsku protuzračnu obranu i na zapovjedna središta. Svaki Tomahawk stoji oko 1,5 milijuna dolara, ocijenio je u utorak glavni vojni zapovjednik NATO-a u Europi, američki admiral James Stavridis, pred odborom Senata za obranu, što samo za Tomahawke iznosi gotovo 300 milijuna dolara.
TRIPOLI - Libijku koja je tvrdila da su je provladini vojnici silovali, navodni napadači su, nakon što ih je imenovala, optužili za klevetu, prenosi u utorak Reuters. Vladin glasnogovornik Musa Ibrahim je izjavio da je ta žena, Eman al-Obadi, suočena sa sudskim postupkom jer je javno imenovala muškarce koje optužuje za silovanje. "Optužba za seksualni zločin je u islamu vrlo ozbiljna stvar. Javno je imenovala ljude i sada je oni tuže", kazao je Ibrahim. Obadi je upala u hotel u Tripoliju pun stranih novinara i jecajući i vrišteći im ispričala da su je dva dana silovala 15-orica pro-Gadafijevih vojnika. Nakon toga je ugurana u automobil i odvezena u nepoznato. Njezine optužbe nisu potvrđene iz nezavisnog izvora. Vlada je u nedjelju priopćila da je Obaidi puštena i s obitelji. Njezina je majka ispričala da je zamoljena da uvjeri Obaidi i povuče optužbe u zamjenu za svoju slobodu i novac ili novi dom.
BEOGRAD - Povjerenik Europske unije za proširenje Štefan Fuele izjavio je u utorak, nakon sastanka s potpredsjednikom srbijanske vlade za europske integracije Božidarom Đelićem, kako je 2011. godina vrlo važna za proširenje Unije te da će od same Srbije, kao i rezultata u suradnji s Haaškim tribunalom, ovisiti kojom će se brzinom ona kretati ka članstvu u EU. Fuele je, na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji kazao kako Srbija mora biti ambiciozna te pokušati dostići najviše europske standarde što zahtijeva promjenu u načinu razmišljanja i ponašanja te ozbiljno pristupanje reformama. Govoreći o suradnji Srbije s Haaškim tribunalom Fuele je kazao kako je to za zemlje članice EU vrlo važno pitanje te kako je važno da obveze na tom planu prate i konkretni rezultati. Upitan hoće li biti moguće da Srbija do kraja 2011. dobije status kandidata za članstvo u Uniji ako haaški optuženik Ratko Mladić ne bude uhićen i predan haaškom sudu, Fuele je kazao kako je to najviše u rukama država članica EU. Govoreći o započetom dijalogu Beograda i Prištine, Fuele je istaknuo kako je najvažnije da taj dijalog donese konkretne koristi ljudima koji žive na Kosovu. Potpredsjednik srbijanske vlade Đelić je istaknuo kako ova godina može biti odlučujuća za europsku perspektivu Srbije i cijele regije te ponovio kako je strateški cilj Srbije u ovoj godini dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU i određivanje datuma za početak pregovora o pristupanju.
DAMASK - Sirijska vlada pod vodstvom premijera Mohamada Nadžija Otrija podnijela je u utorak ostavku predsjedniku države Bašaru al-Asadu koji ju je prihvatio, objavila je službena agencija Sana. "Predsjednik Asad prihvatio je danas tu ostavku vlade Mohamada Nadžija Otrija i zatražio ga da privede kraju tekuće poslove", objavila je agencija. Nova vlada čiji bi sastav trebao biti poznat do kraja tjedna, imat će zadatak provesti program reformi koje Bašar al-Asad namjerava žurno objaviti kako bi smirio prosvjede i ublažio najveću političku krizu u zemlji otkako je stupio na vlast. Među tim bi reformama trebalo bi biti ukidanje izvanrednog stanja, liberalizacija tiska i uvođenje političkog pluralizma, objavila je Sana.
ZAGREB - Konferencija u čast pokojnog američkog ministra trgovine Rona Browna održat će se u Dubrovniku početkom travnja, priopćilo je u utorak američko veleposlanstvo. Skup će se zvati "Brownov forum: Sjedinjene Države i trgovina i ulaganje u jugoistočnoj Europi", a posvećen je uspomeni na američkog ministra trgovine koji je 1996. poginuo u zrakoplovnoj nesreći ponad Dubrovnika. Konferencija će se održati 5. i 6. travnja, priopćeno je. Brown je predvodio trgovačku misiju u jugoistočnoj Europi kojoj je svrha bila promicati demokraciju i trgovinu u regiji koja je tada upravo izlazila iz rata. "Zbog svoje vjere da će put prema održivoj demokraciji i miru u regiji biti olakšan jačanjem međunarodne trgovine i ulaganja", kaže se u priopćenju američkog veleposlanstva, "htio je osobno dovesti čelnike američkih tvrtaka na sastanak s lokalnim tvrtkama i političarima koji će voditi gospodarstva novih država". Brownov zrakoplov pao je pri slijetanju u Dubrovnik, a osim ministra, poginule su još 34 osobe. Komemoracija u povodu 15. godišnjice Brownove pogibije održat će se u ponedjeljak, 4. travnja u dubrovačkoj Memorijalnoj kući Rona Browna. Prije toga hrvatsko i američko izaslanstvo položit će vijence na mjestu na kojem se na brdu Sv. Ivana srušio zrakoplov.
TIKRIT - Najmanje 20 ljudi je ubijeno i 65 ranjeno u napadu naoružanih osoba na sjedište pokrajinskog vijeća u Tikritu, rodnome gradu Sadama Huseina. Najmanje šestoraca napadača, koji su u zgradu upali odjeveni u policijske odore, još odolijeva pokušajima policije da oslobodi zgradu, a imaju i taoce. Prije upada u zgradu, bombaš samoubojica aktivirao je ispred ulaza eksplozivni pojas, a ostali su članovi naoružane skupine iskoristili metež i zauzeli zgradu, javlja AFP pozivajući se na policajca koji je želio ostati anoniman. Po njegovim riječima, 15-ak minuta poslije, u trenutku kad su stigle policijske snage ispred zgrade eksplodirao je i automobil bomba. Zasad se zna da je poginulo 20 ljudi, a 65 je ranjeno.
RIM - Oko 300.000 hodočasnika očekuje se na slavlju beatifikacije pape Ivana Pavla II. u Rimu, objavila je u utorak hodočasnička agencija rimske biskupije, što je broj bitno manji od prethodno najavljenog. "Na dan beatifikacije 1. svibnja očekujemo 300.000 hodočasnika, a brojka je podložna promjeni", rekao je novinarima otac Cesare Atuire iz agencije "Opera Romana Pellegrinaggi" (OPR). Želja je OPR-a da svi "koji dođu u Rim kako bi sudjelovali u tom velikom događaju uzmognu doći u grad koji će biti spreman i otvoren". Prije dva mjeseca kardinal Jose Saraiva Martins, bivši pročelnik Kongregacije za kauze svetaca, najavio je da u Rimu očekuju više od dva milijuna hodočasnika na dan proglašenja pape Wojtyle blaženikom. Otac Atuire objasnio je da je brojka od dva milijuna bila izračunata na temelju vjernika koji su na posljednji počinak ispratili Ivana Pavla II., no bilo je to u duljem vremenskom razdoblju. Zadnjih dana rimskim hotelima otkazuju se rezervacije za beatifikaciju, a čine to napose Japanci pogođeni katastrofalnim potresom 11. ožujka te Amerikanci zbog sukoba u Libiji.
LJUBLJANA - Slovenski parlament potvrdio je u utorak većinom glasova novi zakon o suzbijanju ilegalnog rada i zapošljavanja, koji je posljednjih tjedana izazvao mnoge kontroverze u javnosti. Za zakon je glasovalo 44 zastupnika, a 33 je bilo protiv. Novim se zakonskim odredbama prihodi od tzv. dopunskog rada ograničavaju na 6000 eura godišnje, a radi suzbijanja ilegalnog gospodarstvo, posebice rada "u fušu" s isplatom "na ruke", uvode se izuzetno oštre kazne za prekršitelje, poslodavce i posloprimce u takvim odnosima. Iako je tumačenje vlade bilo da se zakon donosi kako bi se pomoglo obrtnicima i malim poduzetnicima koje "uništava" ilegalna konkurencija jer prema nekim podacima "siva ekonomija" čini 25 posto slovenskog BDP-a, posebne kritike u javnoj i parlamentarnoj raspravi doživjele su promjene koje se odnose na tzv. susjedsku pomoć i gradnju u vlastitoj režiji. Zbog ocjene da se pod izlikom "susjedske pomoći" u građevinarstvu krši zakon isplatom novca na ruke, bez računa i plaćanja poreza, ubuduće će se u takvim aranžmanima u načelu smjeti graditi samo manji i jednostavniji objekti za koje nije potrebna građevinska dozvola i čija površina ne pralazi 25 četvornih metara. Uz to, besplatnu "susjedsku pomoć" neće moći pružati oni koji se određenom djelatnošću bave kao profesijom. Tako na primjer profesionalni mesar neće moći "pomagati" susjedima u selu prilikom kolinja niti će susjeda moći frizirati susjedu ako je zaposlena kao frizerka.
BRUXELLES - Europski sindikati prosvjedovat će u Budimpešti 9. travnja povodom održavanja sastanka ministara financija EU-a kako bi rekli "ne" strogim mjerama štednje, nakon što su već prošloga tjedna demonstrirali u Bruxellesu, objavljeno je u utorak. "Europski sindikati prosvjedovat će kako bi rekli 'ne' strogim mjerama štednje i zatražili Europu koja bi bila više socijalna, poštene plaće i kvalitetna radna mjesta", kazala je u priopćenju Europska konfederacija sindikata (ETUC). Prosvjedi, koji se organiziraju na poziv ETUC-a, bit će organizirani drugog dana neformalnog sastanka ministara financija i guvernera središnjih banaka 27 zemalja EU-a. Sastanak će biti održan 8. i 9. travnja u blizini Budimpešte. Slični prosvjedi na poziv ETUC-a okupili su između 20.000 i 30.000 ljudi u četvrtak u Bruxellesu, povodom summita EU-a.
LAMPEDUSA - Dolaskom tisuću novih useljenika iz Sjeverne Afrike noću na utorak na južnotalijanski otok Lampedusu lokalno stanovništvo počelo je ogorčene prosvjede protiv prespore reakcije talijanske vlade na imigrantsku krizu koja se ondje svakodnevno pogoršava. Stanovnici Lampeduse zauzeli su gradsku vjećnicu i zaprijetili obustavom isporuka svih roba i usluga ako tisuće ilegalnih useljenika ne budu raseljene već idućeg dana. "Ako brodovi koje je obećala vlada ne stignu sutra, sve ćemo potpuno zatvoriti i nitko neće moći jesti na otoku, uključivo imigrante koji su stigli sinoć", rekao je Salvatore Martello, bivši gradonačelnik Lampeduse i istaknuti aktivist u prosvjedima na tom otoku. Tisuće potencijalnih useljenika stigle su na Lampedusu u ribarskim brodicama i drugim malim plovilima otkako je svrgnut u Tunisu predsjednik Zine al-Abedin ben Ali u siječnju. Stanje u Tunisu i aktualna pobuna u Libiji oslabjeli su sjevernoafričku kontrolu emigracije na sjevernu obalu Mediterana. Noću na utorak tisuću imigranata iz Tunisa i Libije uplovilo je na jug Italije. Lampedusa je turistički otok s oko 5000 stanovnika, no on je sada udvostručen priljevom tisuća sjevernoafirčkih imigranata.
BRUXELLES - Belgija je u utorak izjednačila svjetski rekord po duljini razdoblja bez vlade, koji je do sada držao Irak, a još nema naznaka da bi se politička kriza mogla uskoro završiti. U utorak se navršava 289 dana od 13. lipnja prošle godine kada su održani parlamentarni izbori u Belgiji i zasad nema na vidiku nikakvih naznaka dogovora između flamanskih političkih stranaka, koji traže najveću moguću autonomiju Flandrije i frankofonih stranaka u Valoniji i Bruxellesu koji se tome protive. Politička kriza ide u prilog najjačoj flamanskoj stranci, Novom flamanskom savezu (NVA), koja se zauzima za postupni nestanak Belgije kao države. Ona je na izborima u lipnju 2010. osvojila 28 posto glasova, a ankete joj sada daju 33 posto. Vođa NVA Bart de Wever postao je najpopularniji političar u Flandriji s potporom od 57 posto flamanskih birača. Belgija je s vladom koja obavlja tekuće poslove uspješno predsjedala Europskom unijom u drugoj polovici prošle godine, donijela proračun za ovu godinu i odlučila sudjelovati u vojnoj intervenciji u Libiji.