WASHINGTON - Japanci su još daleko od prevladavanja posljedica nuklearne nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushimi, izjavio je u telefonskom intervjuu za New York Times direktor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) Yukiya Amano. Amano je rekao da japanske vlasti još uvijek ne mogu sa sigurnošću reći jesu li središta reaktora i bazeni za skladištenje potrošenoga nuklearnog goriva pod dovoljnom količinom vode potrebnom za rad rashladnih sustava. I dva tjedna nakon razorna potresa i tsunamija koji je teško ošteti NE Fukushimu, japanski inženjeri i dalje pokušavaju rashladiti reaktore i spriječiti veliki nuklearni incident. Radnici koji su radili u zgradi reaktora 2 nuklearne elektrane u Fukushimi evakuirani su u nedjelju ujutro iz zgrade reaktora nakon što je registrirano snažno povećanje radioaktivnosti, objavio je operater nuklearke. Tvrtka Tokyo Elektric Power Co navela je da je radijacija čak 10 milijuna puta veća od uobičajene u vodi koja se akumulirala u zgradi u kojoj je smješten reaktor 2 te nuklearke. Dužnosnik TEPCO-a kazao je da su radnici napustili postrojenje kako bi izbjegli izlaganje radijaciji. Istodobno je razina radioaktivnog joda u moru ispred NE porasla te je 1850 puta veća od uobičajene razine, dok je u subotu bila 1250 puta veća, objavila je japanska agencija za nuklearnu sigurnost. Amano vidi pozitivan pomak u činjenici da je uspostavljena opskrba električnom energijom u jednome dijelu elektrane, no dodaje kako je potrebno nastaviti s ulaganjem znatnih dodatnih napora u njezino saniranje i ublažavanje posljedica nuklearne nesreće. Također je rekao kako smatra da će upozorenje o opasnosti od njezinih posljedica potrajati još nekoliko tjedana, a možda i mjeseci, s obzirom na ogromnu štetu nastalu na nuklearnoj elektrani.
RIM - Šef talijanske diplomacije Franco Frattini iznio je u intervjuu za list Repubblicu prijedlog rješenja krize u Libiji, a ono, među ostalim, uključuje egzil za pukovnika Moamera Gadafija. "Pošto su UN i cijela Europa ocijenili da Gadafi nije prikladan sugovornik, ne možemo više govoriti o rješenju u sklopu kojega bi on ostao na vlasti", rekao je Frattini za nedjeljno izdanje Reppublice. "Jasno je da bi u slučaju Gadafijeva egzila stvari bile potpuno drukčije, jer čak i unutar samoga režima ima ljudi koji rade na takvome rješenju situacije", izjavio je talijanski ministar. Kazao je kako će Talijani svoj plan iznijeti u utorak u Londonu na sastanku kontaktne političke skupine za Libiju. "Imamo plan i željeli bismo vidjeti može li on zaživjeti kao talijansko-njemački prijedlog. U utorak ćemo možda imati zajednički dokument koji ćemo moći ponuditi na razmatranje", rekao je Frattini, objasnivši kako se planom predviđa prekid vatre koji bi jamčio UN, potom široke konzultacije s brojnim libijskim plemenima te stalni humanitarni koridor, "na kojemu već radimo u suradnji s turskom vladom". "Na kraju bismo svi zajedno radili na razradi libijskog ustava", kazao je šef talijanske diplomacije.
RIM - Papa Benedikt XVI. u nedjelju je osudio nacistički masakr 335 Talijana, katolika i židova, počinjen prije 67 godina u Ardeatinskim jamama kraj Rima, i nazvao ga "teškom uvredom Boga". "Ovdje se 24. ožujka 1944. dogodio težak grijeh protiv Boga", rekao je Papa nakon molitve na grobu žrtava uz bok rimskom rabinu Riccardu di Segniju. Joseph Ratzinger bio je tinejdžer u doba nacizma i 1941. je kao 14-godišnjak stupio je u "obvezno članstvo" Hitlerove mladeži. Pošto je kleknuo na Ardeatinskim jamama, Papa je rekao kako je to mjesto "bolan podsjetnik na najstrašnije zlo", jer simbolizira "namjerno nasilje čovjeka nad čovjekom". "To je doista najodvratnija posljedica rata, svih ratova, jer Bog je život, mir i zajedništvo", rekao je Papa. Papa je pročitao poruku koju je napisao jedan od katolika stradalih u jamama, a u kojoj on moli za židove, za njihov "spas od barbarskog progona". Za Benedikta XVI. ta je poruka vjesnik "mogućnosti jedne drukčije budućnosti, bez mržnje, i osvete, budućnosti slobode i bratstva". Benedikt XVI. koji je 2006. posjetio i koncentracijski logor u Auschwitzu treći je papa koji se došao pomoliti na Ardeatinske jame. Prije njega to je 1965. učinio papa Pavao VI, a 1982. papa Ivan Pavao II. Masakr u Ardeatinskim jamama južno od Rima jedan je od najtežih zločina u Italiji u Drugome svjetskom ratu. Nacisti su ondje strijeljali i zatrpali 335 Talijana u znak osvete jer su dan prije u bombaškome napadu ubijena 33 njemačka vojnika. Od 335 ubijenih Talijana 77 je bilo židova.
NEW YORK/ZAGREB - Dok administracija američkog predsjednika Baracka Obame brani zračne udare na Libiju, najnoviji nasilni sukobi u Siriji i Jordanu stvaraju novu uzbunu među visokim američkim dužnosnicima koji te dvije zemlje, u srcu arapskoga svijeta, smatraju puno važnijima za interese SAD-a, piše u nedjelju The New York Times. Produbljivanje kaosa u Siriji moglo bi uništiti sve preostale nade u bliskoistočni mirovni sporazum, ocjenjuju analitičari. Također bi to moglo promijeniti američko suparništvo s Iranom oko utjecaja u regiji te predstavljati izazov za Izrael, najvećeg regionalnog saveznika SAD-a. U razgovorima dužnosnici administracije kažu kako se čini da je ustanak u Siriji raširen, da obuhvaća različite religijske skupine u južnim i obalnim regijama Sirije, uključujući i sunitske muslimane obično lojalne predsjedniku Bašaru al Asadu. Novi američki veleposlanik u Damasku, Robert Ford, diskretno je upozorio Asada da prestane pucati na vlastiti narod, navodi NY Times. Američki dužnosnici, suočeni s nemirima u Siriji s kojom Washington ima zahlađene odnose, kažu da su razapeti između strahova da problemi Damaska mogu destabilizirati susjede kao što su Izrael i Libanon, te nade da mogu oslabiti jednog od ključnih saveznika Irana. Nemiri u Siriji nastavljeni su i u subotu. S novim ubijanjem prosvjednika, ukupno 61 osobom koju su do sada ubile snage sigurnosti, status Sirije kao otoka stabilnosti u oluji na Bliskom istoku, definitivno je izgubljen. Američki dužnosnici strahuju da bi nemiri u Jordanu mogli dodatno izolirati Izrael, čija je vlada uzdrmana svrgnućem egipatskog čelnika Hoasnija Mubaraka i brine hoće li nova vlada poštivati mirovni sporazum s Izraelom iz 1979. godine.