FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Hrvatska u 4,30 sati

ZAGREB, 26. ožujka 2011. (Hina) - Pregled vijesti iz Hrvatske u 4,30 sati:

ZAGREB

Predstavnici vlade, sindikata i poslodavaca na jučerašnjoj su sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) utvrdili mjere za suzbijanje nelikvidnosti kojima bi trebalo riješiti problem neisplate plaća i neuplate doprinosa i poreza. U sklopu mjera ministarstvo financija će do 15. travnja pripremiti podatke o tvrtkama bez zaposlenika kako bi se nad njima pokrenuo skraćeni stečajni postupak. Također do 15. travnja treba utvrditi poslovne subjekte koji zaposlenicima ne isplaćuju plaće i ne uplaćuju doprinose. Na temelju tih podataka osnovat će se trojno povjerenstvo koje bi trebalo predložiti rješenja za zatečeno stanje, rečeno je nakon sjednice GSV-a. Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta najavio je osnivanje jamstvenog fonda za isplatu plaća radnicima kojima njihove tvrtke ne isplaćuju plaće. Zadužuju se ministarstva financija, pravosuđa i gospodarstva da do 20. travnja predlože zakonska rješenja koja će onemogućiti neplaćen rad, dodao je. Nastojat će se uspostaviti mehanizam istovremene isplate plaća, poreza i doprinosa te na temelju izmjena kaznenog zakona sankcionirati neopravdano izbjegavanje isplate plaća. Neuplata doprinosa ipak nije toliko raširena kao što se misli, jer podatci ministarstva financija pokazuju da manje od tri posto zaposlenika nema uplaćene doprinose, rekao je predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca Matko Bolanča. Sindikalni predstavnik Zdenko Mučnjak istaknuo je da ministarstvo pravosuđa treba ispitati zakonsku mogućnost da se neisplata plaća ubuduće smatra kaznenim djelom. Govoreći o štrajku u Večernjem listu, Mučnjak je istaknuo da ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva treba utvrditi je li rad tzv. freelancera u tom listu u skladu s radnim zakonodavstvom te ugrožava li status redovito zaposlenih novinara.

ZAGREB

Predsjednica vlade Jadranka Kosor jučer poslijepodne je primila predstavnike novinara Večernjeg lista u štrajku kojima je rekla da kolektivno pregovaranje nema alternative, doznaje se od glasnogovornika vlade Mladena Pavića i glavnog povjerenika novinarskog sindikata u Večernjem listu Antona Filića. Pavić je potvrdio Hini da je Kosor primila Večernjakovce na njihov zahtjev i da im je u razgovoru rekla kako kolektivno pregovaranje nema alternative. "Premijerku smo upoznali sa stanjem u Večernjem listu i rekli joj da smo posebno zgroženi što u taj list još nije došla inspekcija koju smo zbog ometanja štrajka pozvali prvog dana štrajka", kazao je Filić. Dodao je da im je premijerka najavila da će istražiti o čemu se radi i zbog čega se to događa. Kosor se, kaže Filić, suglasila da je u hrvatskom medijskom prostoru nered i da ga se mora početi rješavati. Za kolektivno pregovaranje rekla im je da nema alternative. Pritom je kazala, rekao je Filić, da ako vlada može strpljivo pregovarati sa sindikatima javnih i državnih službenika, onda to očekuje i od privatnih poslodavaca, a kad su u pitanju mediji, i više. Predstavnici zaposlenika u štrajku premijerki su ukazali na činjenicu da je u Sloveniji postignut nacionalni kolektivni ugovor kojim su obuhvaćeni i honorarci. "Mi ne možemo preuzeti od njih visinu plaća, ali temeljna prava apsolutno da", kazao je Filić.

ZAGREB

Prijedlog izmjena i dopuna zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, kojim vlada predlaže izjednačivanje zastupnika i zastupnica glede vremena odlaska u mirovinu, Hrvatski laburisti ocijenili su još jednom odlukom "s figom u džepu" koju vlada nudi kao dokaz svoje reformske orijentacije i demokratičnosti. "Prije svega, produljenje dobne granice odnosi se i po sadašnjem zakonu tek na one koji će nakon sljedećih izbora ući u Hrvatski sabor, vladu i Ustavni sud. Zastupnici će i ovako malena ograničenja primijeniti na one buduće, nikako na sebe. Sadašnji zastupnici i svi koji su pravo na saborsku mirovinu ostvarili prije, a nisu ga aktivirali, mogu u mirovinu s 55 godina, a zastupnice s 50", kaže se u sinoćnjem priopćenju te stranke u povodu prijedloga izmjena toga zakona koji je vlada uputila jučer u hitnu saborsku proceduru. "Ubuduće će, po vladinu prijedlogu, i zastupnici i zastupnice ići u mirovinu sa 60 godina, s time da se za zastupnice utvrđuje prijelazni rok do 2030., kao i za sve žene u Hrvatskoj. Nikomu nije palo na pamet da su saborski zastupnici, ministri u vladi i ustavni suci hrvatski građani i da bi se i na njih na isti način trebali odnositi svi hrvatski zakoni kao i na druge građane. Politička elita nema se namjeru spustiti na prava naroda kojim upravlja. Ona taj narod ne predstavlja", kaže se u priopćenju koje je potpisao predsjednik stranke Dragutin Lesar. Hrvatski laburisti zahtijevaju da se svi hrvatski građani stave u isti položaj i da svi mogu u mirovinu po istim propisima i u istoj dobi, a sve drugo ocjenjuju prijevarom i lupeštvom.

ZAGREB

Organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund) dodijelila je nagradu "Divlje srce Europe" ministrima Austrije, Hrvatske, Mađarske, Srbije i Slovenije koji su jučer u Mađarskoj potpisali deklaraciju o prekograničnom Rezervatu biosfere uz rijeke Muru, Dravu i Dunav. Nagrade su dobili ministri Jasen Mesić, Nikolaus Berlakovich, Sandor Fazekas, Oliver Dulić i Roko Žarnić. Ta nagrada ne predstavlja samo značajan korak naprijed u očuvanju regionalnih prirodnih bogatstava već služi i kao izvanredan primjer kako očuvanje prirode zbližava zemlje, priopćila je WWF Mediteranski program. WWF se nada da će deklaracija ubrzati napore država da se u sljedećih nekoliko godina u potpunosti uspostavi prekogranično zaštićeno područje kako bi se očuvao taj zeleni pojas u srcu Europe. Deklaracija, potpisana tijekom neformalnog sastanka ministara u sklopu mađarskog predsjedanja Europskom unijom, utire put za stvaranje prvog područja u svijetu koje je zaštićeno u čak pet zemalja te je svojom veličinom od 800.000 hektara najveće europsko riječno zaštićeno područje. "Ovaj znakoviti prekogranični sporazum snažna je demonstracija zajedničke zelene vizije koja nadograđuje i učvršćuje regionalnu suradnju i jedinstvo u Europi”, rekla je Andrea Štefan iz WWF Mediteranskog programa u Hrvatskoj. WWF-ov projekt "Očuvanje europske linije života – stvaranje prekograničnog rezervata biosfere uz rijeke Dunav, Dravu i Muru" provodi se uz potporu MAVA Fundacije, Asamer Holdinga i Coca-Cole.

ZAGREB

Pola stoljeća od izlaska iz tiska prvih dvaju brojeva antičasopisa "Gorgona" obilježeno je večeras u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) programom "Misli o Gorgoni" kojemu je zadaća bila podsjetiti na važnost toga časopisa i istoimene neformalne umjetničke grupe u hrvatskoj i međunarodnoj suvremenoj umjetnosti. Antičasopis je zapravo bio i početak grupe "Gorgona" koja je u Zagrebu djelovala od 1959. do 1966. godine, a okupila je prijatelje - slikare Josipa Vaništu, Marijana Jevšovara, Julija Knifera, Đuru Sedera, kipara Ivana Kožarića, teoretičare i kritičare umjetnosti Radoslava Putara, Matka Meštrovića, Dimitrija Bašičevića Mangelosa i arhitekta Miljenka Horvata koji su se družili neformalno i nisu težili izravnom određenom konceptu ili umjetničkom projektu. Gorgona se zalagala za nekonvencionalne oblike likovnog izražavanja i prethodila kasnijim oblicima tzv. nove umjetničke prakse. U višesatnu programu kojemu je namjera bila dati okviran odgovor na pitanje što jest "Gorgona" i što je bila, sudjelovali su i neki od "Gorgonaša" - kipar Ivan Kožarić, slikar Đuro Seder, teoretičar i kritičar umjetnosti Matko Meštrović. Ivan Kožarić ponovno je "demonstrirao" što jest "Gorgona" kada ga je moderator razgovora Ješa Denegri upitao ima li što dodati o "Gorgoni", a Kožarić je rekao da mu se dopuste dvije minute šutnje, nakon kojih je rekao - hvala što ste me slušali.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙