Opća skupština UN-a proglasila je Svjetski dan voda kako bi upozorila na neprocjenjivu vrijednost vode, ali i njezinu sve veću ugroženost jer su zalihe ograničene, a nužna je za život. UN procjenjuje da oko milijardu i sto milijuna ljudi nema pristup pitkoj vodi. Inicijativa za obilježavanje Svjetskog dana voda pokrenuta je 1992. na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru, a Opća skupština UN-a odlučila je 1993. da se 22. ožujka svake godine obilježava kao Svjetski dan voda. Kako bi se još više istaknula važnost brige za vodu, razdoblje od 2005. do 2015. UN je proglasio desetljećem voda pod geslom "Voda za život".
Po istraživanjima UNESCO-a iz 2003., Hrvatska je po dostupnosti vode i bogatstvu izvora na vrlo visokome - petom mjestu u Europi, a na 42. u svijetu, što je strateška prednost. To su zavidne količine vode koje nas obvezuju da ih sačuvamo i zaštitimo za budućnost, istaknuo je generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić.
Naglasio je da Hrvatska u podzemnom bogatstvu ima oko devet milijarda i dvjesto milijuna prostornih metara vode te da se za našu javnu vodoopskrbu na godinu troši oko 400 milijuna prostornih metara, ili od četiri do pet posto podzemnoga vodnog bogatstva iz obnovljivih zaliha vode.
Husarić je istaknuo kako se možemo pohvaliti time što u Hrvatskoj još iz slavina pijemo potpuno zdravu vodu, koju i turisti mogu piti te ne moraju kupovati vodu u bocama.
U Hrvatskoj zakon ne dopušta privatizaciju vode jer je voda opće dobro, istaknuo je i dodao da su u Hrvatskoj potrebna znatna ulaganja u očuvanje izvorišta pitke vode i sprječavanje ispuštanja onečišćene vode u okoliš.
Husarić je rekao da je oko 80 posto stanovništva u Hrvatskoj priključeno na sustav javne vodoopskrbe te su potrebna znatna ulaganja da bismo do 2023. dosegnuli 95-postotnu priključenost. Naglasio je da su gubitci u vodoopskrbnom sustavu veliki, u prosjeku 45 posto, pa su i tu potrebna velika ulaganja.
Glede odvodnje, zaostajemo za vodoopskrbom, pa je oko 44 posto stanovništva u Hrvatskoj priključeno na kanalizaciju, a samo 23 posto te otpadne vode se pročišćuje, rekao je Husarić, dodajući da su nam zato u odvodnji, za izgradnju kanalizacijske mreže i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, do 2023. potrebna najveća ulaganja - 23 milijarde kuna.
Husarić je, istaknuvši kako su i klimatske promjene uzrok sve češćih poplava, rekao da u daljnji razvoj sustava obrane od poplava do 2038. treba uložiti oko deset milijarda kuna.