FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

HZJZ: u Hrvatskoj se pije zdravstveno ispravna voda

ZAGREB, 21. ožujka 2011. (Hina) - Stanovnici Hrvatske iz javne vodoopskrbe, na koju je priključeno oko 80 posto stanovništva, piju zdravstveno ispravnu vodu, a upitna je zdravstvena ispravnost vode iz lokalnih vodovoda i individualnih vodoopskrbnih objekata zbog toga što za njih Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) nema podataka jer ti objekti nisu pod stalnim javno-zdravstvenim nadzorom, rečeno je danas na konferenciji za novinare u HZJZ u povodu Svjetskog dana voda, 22. ožujka, koji se ove godine obilježava na temu "Voda za gradove: odgovor na urbani izazov".

"Zdravstvena ispravnost vode u Hrvatskoj iz javne vodoopskrbe je sigurno potpuno u redu, dok je upitna zdravstvena ispravnost vode iz lokalnih vodovoda (seoskih) i individualnih vodoopskrbnih objekata (bunara, zdenaca, cisterni...) gdje nemamo podatke jer nisu pod stalnim javno zdravstvenim nadzorom", istaknuo je voditelj Odjela za kemiju voda i mineralne vode HZJZ Željko Dadić. Dodao je kako je na javnu vodoopskrbnu mrežu priključeno oko 80 posto stanovnika u Hrvatskoj te da je cilj i te lokalne vodovode priključiti na javnu vodoopskrbu.

Dadić navodi kako se, primjerice, u istočnoj Slavoniji može naći arsena, mangana i željeza u vodi, a u priobalju se događa pojava zaslanjivanja vode i mutnoće nakon oborina, ali, ističe, kad se govori o vodi iz slavine, odnosno tehnološki obrađenoj vodi, može se reći da u javnoj vodoopskrbi "imamo jako zadovoljavajuće stanje i da pijemo zdravstveno ispravnu vodu".

Što se tiče provedenog monitoringa izvorišta vode za piće, Dadić je rekao da nigdje, ni u jednom uzorku nije pronađeno opasno onečišćenje.

Upozorio je pritom kako u Vukovarsko-srijemskoj županiji prošle godine za monitoring izvorišta vode za piće nije uzet niti jedan uzorak, a u ostalim županijama, navodi, javni vodoopskrbni sustavi uglavnom su osiguravali provedbu monitoringa dok su lokalni vodovodi osiguravali vrlo malo novca, kazao je Dadić i pohvalio vodovode iz Dubrovačko-neretvanske, Istarske i Ličko-senjske županije koji su osigurale i više od potrebnog broja uzoraka.

Naveo je također kako pet županija, kao obveznici provedbe monitoringa, nije osiguralo ni lipe za kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za piće iz razvodne mreže i to Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija. "Te županije trebale bi misliti i brinuti o svojim stanovnicima, da znaju kakvu vodu piju, a njihova zdravstvena ispravnost je za nas nepoznanica", ustvrdio je Dadić i kao pozitivne primjere izdvojio Šibensko-kninsku, Zagrebačku, Međimursku i Istarsku županiju.

Zamjenik ravnatelja HZJZ i voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju Krunoslav Capak ocijenio je kako Hrvatska ima veliku sreću što ima velike rezerve vode za piće, odnosno "sirovine" za vodu za piće.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙