Bebić, koji će u Armeniji boraviti od 20. do 22. ožujka, sastat će se s najvišim dužnosnicima te zemlje u koju Hrvatska izvozi robe u vrijednosti 20,8 milijuna eura, a uvozi 1,1 milijun eura.
Nakon polaganje vijenaca na spomeniku žrtvama armenskog genocida te posjet muzeju armenskog genocida, predsjednik Sabora sastat će se s armenskim predsjednikom Seržom Sargsjanom, predsjednikom Narodne skupštine Hovikom Abrahamjanom, skupinom armensko-hrvatskog prijateljstva Narodne skupštine, ministrom vanjskih poslova Edvardom Nalbandjanom i s katolikosom svih Armenaca Gareginom II.
Između Hrvatske i Armenije nema otvorenih pitanja i u obostranom je interesu jačanje bilateralnih odnosa, posebno na gospodarskom planu.
Ta zemlja na južnom Kavkazu pokazuje interes za hrvatsko iskustvo u približavanju euroatlantskim integracijama te je u tijeku usuglašavanje Memoranduma o suradnji u procesu europskih integracija između dvaju ministarstava vanjskih poslova.
Armenija namjerava u Zagrebu otvoriti konzulat na čelu s počasnim konzulom, dok je izdana suglasnost za otvaranje hrvatskog konzulata u Erevanu na čelu s počasnim konzulom Artašesom Kazahetsjanom.
U Armeniji, bivšoj sovjetskoj republici s nešto više od tri milijuna stanovnika, postoji veliki interes za organizirane turističke dolaske u Hrvatsku te mogućnost olakšavanja procesa dobivanja turističkih viza.
Graditeljstvo, poljoprivreda, turizam i razminiranje pružaju najveće mogućnosti jačanja suradnje Hrvatske i Armenije.
Nakon Armenije, predsjednik Sabora Bebić boravit će od idućeg utorka do petka u Gruziji gdje će najvišim dužnosnicima te zemlje prenijeti hrvatsku potporu nastojanjima za ulaskom u NATO i EU.
Bebić će se u Tbilisiju susresti s predsjednikom i potpredsjednikom parlamenta Davidom Bakradzeom i Georgeom Cseretelijem, premijerom Nikom Gilaurijom, državnim ministrom za europske i euroatlantske integracije Giorgijom Baramidzeom te s patrijarhom Gruzije Ilijom II.
Parlamentarna, multilateralna i gospodarska suradnja, potpora Hrvatske punopravnom članstvu Gruzije u NATO-u i pregovorima o Sporazumu o pridruživanju s EU-om bit će glavne teme razgovora predsjednika Sabora i najviših dužnosnika te zemlje na južnom Kavkazu s 4,6 milijuna stanovnika.
Odnosi dviju zemalja su dobri, ali vrlo niskog intenziteta u gospodarskom dijelu, pa postoji interes za pokretanjem procedure za zaključivanje prioritetnih ugovora radi omogućavanja lakše razmjene roba i usluga. U 2010. godini ostvarena je ukupna robna razmjena u iznosu od 14,9 milijuna američkih dolaza, pri čemu na hrvatski izvoz otpada 14,75 milijuna dolara.
Dvije zemlje, koje su diplomatske odnose uspostavile 1993., nemaju potpisanih gospodarskih ugovora, a kao područja mogućeg jačanja gospodarske ističu se infrastrukturni projekti (autoceste, hidroelektrane), graditeljstvo, razminiranje i trgovina.