VUKOVAR - Hrvatski branitelj Tihomir Purda oko 20 sati stigao je u Vukovar, gdje su ga ispred stambene zgrade u kojoj živi nedaleko od gradskog središta dočekali vidljivo uzbuđena supruga i djeca. "Da sam znao da za mnom postoji raspisana tjeralica, sigurno ne bih bio u zatvoru", kazao je Tihomir Purda novinarima ispred zgrade, okružen članovima obitelji, rodbinom, susjedima i nekolicinom vukovarskih branitelja. Na pitanje novinara hoće li tužiti državu zbog uhićenja i boravka u zatvoru, odgovorio je kako ne zna, ali da ne vjeruje jer mu je najvažnije da se vratio u Vukovar i da je s obitelji. Odgovornim za uhićenje i boravak u zatvoru "ne smatra nikoga" jer, kako je objasnio, "to je tako moralo biti". "Oni su tjeralicu izdali i ja bih kad-tad morao naletjeti", ocijenio je. "Moja obitelj mi je najveće bogatstvo", kazao je, dodajući kako su se u zeničkom zatvoru prema njemu odnosili za svaku pohvalu. Po njegovim riječima, nijednog trenutka nije strahovao da će biti izručen Srbiji jer je, kako je kazao, "znao da nemaju dokaza". Zahvalio je na pomoći Vladi RH, hrvatskom veleposlanstvu u Sarajevu i svojem odvjetniku Josipu Muselimoviću. Supruga Tihomira Purde Slobodanka Purda rekla je samo kako "jest i nije vjerovala u njegov povratak". "Rekla sam da neću vjerovati sve dok ne stupi na hrvatsko tlo. Hvala Bogu, došao je i taj dan", rekla je Slobodanka Purda. Tihomir Purda pušten je danas u kasnim poslijepodnevnim satima iz ekstradicijskog pritvora u Zenici gdje bio 57 dana. Uhićen je 5. siječnja jer je Srbija za njim raspisala međunarodnu tjeralicu pod sumnjom da je počinio ratne zločine. Iz Zenice je otišao u Sarajevo odakle je zrakopolovom hrvatske Vlade prevezen u osječku zračnu luku Klisu. Iz osijeka je automobilom stigao u Vukovar. Srbijansko državno odvjetništvo za ratne zločine odustalo je od kaznenog gonjenja hrvatskih branitelja Tihomira Purde, Danka Maslova i Petra Janjića Tromblona zbog nedostatka dokaza.
OSIJEK - Avionom Vlade Republike Hrvatske oko 19,30 sati na osječki aerodrom u Klisi sletio je vukovarski branitelj Tihomir Purda, nakon što je danas poslije podne pušten iz ekstradicijskog zatvora u Zenici. Nakon izlaska iz zrakoplova kratko je novinarima izjavio da se zahvaljuje na pomoći hrvatskoj vladi, braniteljima, svojim odvjetnicima, te da mu je najveća želja što prije doći svojoj obitelji u Vukovar. Iz zatvora u Zenici hrvatski branitelj Tihomir Purda u pratnji svog odvjetnika Josipa Muselimovića došao je do sarajevskog aerodroma odakle je poletio prema osječkoj zračoj luci.Dočekali su ga hrvatski branitelji, logoraši i osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo. Iz osječke zračne luke automobilom je krenuo prema Vukovaru.
VUKOVAR - Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak pozdravio je odluku srbijanskoga državnog odvjetništva o odustajanju od kaznenog progona Tihomira Purde, kazavši da i nije trebao biti uhićen te da je to bio politički gaf Srbije". "S Purdom smo bili u ratu, s njim smo bili u logoru, za njega smo u Vukovaru organizirali skup potpore kako bi što prije bio pušten iz ekstradicijskog zatvora, a sada ćemo ga dočekati kao slobodna, časna čovjeka i pomoći mu da što prije zaboravi mučno razdoblje boravka u zatvoru u BiH“, izjavio je za Hinu Rehak. Rehak podsjeća na još neriješen slučaj hrvatskoga branitelja Veljka Marića koji je u travnju 2010. uhićen na granici Srbije i Bugarske i nalazi se u zatvoru u Srbiji. „Apeliramo da se i Marić što prije pusti u Hrvatsku, a ako postoji sumnja da je umiješan u ratni zločin, za to je nadležno isključivo hrvatsko pravosuđe“, rekao je Rehak. Vukovarski branitelj Petar Janjić Tromblon, kojega je zajedno s Tihomirom Purdom i Dankom Maslovom srbijansko državno odvjetništvo teretilo za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika u Vukovaru 1991., kazao je Hini da je ponosan što su vukovarski ratnici dobili i drugu bitku - prvu 1991., kad su slomili kralježnicu JNA, i sada kad je srbijansko državno odvjetništvo odustalo od kaznenog progona. Janjić je posebno istaknuo da su i on i dvojica suoptuženika dokazali i pred DORH-om i pred srbijanskim tužiteljstvom da nije bilo ratnog zločina koji im se stavljao na teret. Ocijenio je da Srbija nije imala prava zarobiti u Hrvatskoj i potom zarobljenike odvoditi u Srbiju gdje su zarobljenici istraživani i od njih iznuđivani iskazi protiv svih zakona i konvencija te potom stvarane konstrukcije koje su bile temelj za tužbu. "Maslovu, Purdi i meni današnji je dan treći rođendan“, rekao je Janjić te dodao da je prvi rođendan njihov biološki, drugi kad su 14. kolovoza 1992. nakon devet mjeseci zatočeništva i tortura oslobođeni iz srbijanskih koncentracijskih logora i sada kad je s njih skinuta sumnja da su se u obrani Vukovara ponašali nečasno. Slobodanka Purda, Tihomirova supruga, kasno popodne izjavila je kako još ne zna kada će suprug doći kući u Vukovar. Vijest o odustajanju srbijanskoga državnog odvjetništva od kaznenog progona primila je s ushićenjem, kazavši da ona i njihovo troje djece jedva čekaju da se Tihomir pojavi na kućnom pragu.
ZAGREB - Odbor za ratne veterane Hrvatskog sabora obvezuje sva državna tijela i nadležna ministarstva da u okviru međunarodnih normi i pravnih propisa RH ulože maksimalni napor u oslobađanju hrvatskih branitelja zatvorenih ili pritvorenih u Srbiji i BiH. Također od njih traži da utvrde eventualne propuste i učine sve kako se ne bi dogodilo ponovno podizanje optužnica prema hrvatskim braniteljima od strane Republike Srbije za eventualne ratne zločine, zaključak je današnje sjednice Odbora. Odbor je prihvatio izvješće Ministarstva pravosuđa, Ministarstva unutarnjih poslova te Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti kao i Državnog odvjetništva o raznim aspektima slučaja vukovarskog branitelja Tihomira Purde. Kako je istaknuto u raspravi, glavni problem u situaciji oko Tihomira Purde i moguće drugih optuženih istaknut je zakon Republike Srbije iz 2003. godine kojim se Srbija proglašava nadležnom za ratne zločine na prostoru bivše SFRJ od 1. siječnja 1991. godine. Odbor je pozdravio današnje odbacivanje optužnice prema Tihomiru Purdi ali mnogi članovi Odbora upitali su se je li se moglo učiniti više da do toga uopće ne dođe.
ZAGREB/ZENICA - Predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva Zvonimir Šeparović posjetio je danas hrvatskog branitelja Tihomira Purdu u zeničkom zatvoru gdje se nalazi u ekstradicijskom zatvoru na temelju tjeralice srbijanskoga državnog odvjetništva. "Susret je bio dirljiv, napose stoga što je tijekom moga posjeta doznao da je srbijansko odvjetništvo odlučilo odustati od njegova kaznenog progona", izjavio je u telefonskom razgovoru Šeparović, dodavši da se u razgovoru s Purdom zadržao više od jedan sat te da je tijekom susreta "pokazivao tipične smetnje koje su posljedice PTSP-a". Šeparović je izjavio kako je razgovarao s predsjednikom SDA Sulejmanom Tihićem i predsjednicom Suda BiH Medžidom Kreso te im rekao da nema nijedan razlog da se Tihomir Purda i dalje zadrži u zatvoru u kojem je bez osnove već 57 dana. "Računao sam da će se skupa sa mnom vratiti u Hrvatsku, ali očito je potrebno riješiti još neke formalnosti prije nego bude oslobođen. Nadam se da bi mogao biti pušten sutra iz zatvora", rekao je Šeparović.
ZAGREB - Članovi saborskog Odbora za ratne veterane izrazili su zadovoljstvo službenim odustankom Srbije od kaznenog progona Tihomira Purde, Petra Janjića i Danka Maslova, ocijenivši taj čin srbijanskog pravosuđa očekivanim. "Ja sam veseo, ali da sada budem i malo sarkastičan, pa da kažem da neki neće biti veseli jer neće imati o čemu sada pisati i zbog čega prosvjedovati", izjavio je Mile Dedaković Jastreb uoči početka sjednice odbora. Važnim je ocijenio to što se, kako je rekao, pokazalo da su državne ustanove obavile svoj posao. "Vidite da ponekad moramo vjerovati i državnim institucijama. To je ta tzv. tiha diplomacija koja je obavila svoj posao. Vjerujte da prosvjednici nisu ništa učinili za Purdu", poručio je Dedaković. Odluka srbijanskog pravosuđa očekivana je i za SDP-ova zastupnika Antu Kotromanovića, posebno zbog okolnosti u kojima je srbijanska strana prikupljala dokaze za ratni zločin - "maltretiranje, ubijanje, silovanje, svakodnevna tortura". Za HDZ-ova zastupnika Josipa Đakića odluka Srbije pokazuje da je Hrvatska išla pravim smjerom i činila korake koji su bili pravedni i po međunarodnim sporazumima i konvencijama koji određuju da prikupljeni dokazi, izjave i svjedočanstva dani pod prisilom ne mogu biti iskorišteni kao dokazi. "S obzirom na to da je DORH i Županijski sud u Osijeku u vezi s tim pokrenuo istragu, nadam se da će i Marić biti izručen Hrvatskoj na daljnji postupak", rekao je.
ZAGREB - Predsjednik SDP-a Zoran Milanović izrazio je danas zadovoljstvo odustajanjem Srbije od kaznenog progona Tihomira Purde, ali i žaljenje što je taj hrvatski branitelj zbog, kako je rekao, kriminalnog nemara HDZ-ove vlasti, dva mjeseca proveo u pritvoru u BiH. "Drago nam je ljudski da je čovjek konačno slobodan. Nažalost, morao je radi kriminalnog nemara HDZ-ove vlasti provesti dva mjeseca u pritvoru", izjavio je Milanović novinarima u Saboru. Upitan kako tumači jučerašnje prosvjede, tijekom kojih je ispred središnjice SDP-a zapaljena zastava njegove stranke te ona EU, odgovorio je da se u okolnostima kada se okupi puno ljudi, bez vodstva, može dogoditi ono što se dogodilo, ali da SDP ima puno zastava koje će se vijoriti. "Svako nezadovoljstvo mirno artikulirano je opravdano, dopušteno, ustavno. Kada opravdani prosvjedni nemaju vodstvo i jasno artikulirane ciljeve onda se u njih može svatko ubaciti pa se svašta događa. Ali nas to previše ne uzbuđuje i ne smeta nam. Zastava je zapaljena, to je običan prekršaj, imamo mi zastava", rekao je.
ZAGREB - Vlada je na zatvorenom dijelu današnje sjednice donijela Odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za članove Gradskog vijeća Grada Korčule te članove općinskih vijeća Hum na Sutli, Klenovnik i Saborsko, koji će se održati 3. travnja 2011. Naime, izvijestio je ured za odnose s javnošću, Vlada je na sjednici održanoj 3. veljače 2011. raspustila predstavnička tijela navedenih lokalnih jedinica, a sukladno Zakonu o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ukoliko je mandat članovima predstavničkog tijela prestao uslijed raspuštanja predstavničkog tijela, prijevremeni izbori trebaju se održati u roku od 60 dana od dana raspuštanja. Vlada neće podnijeti Ustavnom sudu RH zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom odluke o raspisivanju referenduma o razrješenju općinske načelnice Općine Pribislavec, koji je Vlada utvrdila na sjednici održanoj 17. veljače 2011., a koji do danas nije upućen Ustavnom sudu. Naime, u međuvremenu je Općinsko vijeće Općine Pribislavec donijelo Odluku o poništenju predmetne Odluke o čemu je Vladu izvijestilo Ministarstvo uprave, navodi se u priopćenju.
ZAGREB - Na zatvorenom dijelu današnje sjednice Vlada Republike Hrvatske donesena je Odluka o izuzimanju od prodaje nekretnina u Medulinu i Ližnjanu, u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju i prijenosu prava vlasništva na Republiku Hrvatsku, bez naknade. Tom se odlukom predlaže se da se izuzmu od prodaje nekretnine u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju i prenesu u vlasništvo Republike Hrvatske, bez naknade, radi izgradnje igrališta za golf s pratećim sadržajima Marlera u k.o. Medulin i k.o. Ližnjan, za koje je Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 31. siječnja 2008. godine utvrđen interes za izgradnju, izvijestio je vladin ured za odnose s javnošću. Nadalje, donesena je Odluka o izuzimanju od prodaje nekretnina u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju u svrhu dokapitalizacije trgovačkog društva Goričanka Nova d.o.o., Velika Gorica. Predlaže se da se izuzmu od prodaje nekretnine u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju, ukupne procijene vrijednosti 33.460.700,00 kuna, u svrhu dokapitalizacije trgovačkog društva Goričanka nova d.o.o., Velika Gorica. Dopunjena je Odluka o davanju suglasnosti Gradu Jastrebarskom za zaduženje kod Raiffeisenbank Austria d.d. Predmetnom Odlukom predlaže se da se Odluka o davanju suglasnosti Gradu Jastrebarskom za zaduženje kod Raiffeisenbank Austria d.d. nadopuni na način da će se sredstva koristiti i za financiranje kapitalnog projekta Izgradnja mrtvačnice u Sv. Jani, sukladno Odluci Gradskog vijeća Grada Jastrebarskog o prenamjeni dijela kredita, od 20. prosinca 2010. godine. Vlada je dala suglasnost Hrvatskim autocestama d.o.o. na Plan građenja i održavanja autocesta za 2011. godinu. Predloženim godišnjim planom Hrvatske autoceste d.o.o. planiraju u 2011. godini u građenje i održavanje autocesta uložiti ukupno 2.324.221.000 kuna, od čega u građenje 2.038.021.000 kuna, zatim u izvanredno održavanje 150.000.000 kuna te redovno održavanje 136.200.000 kuna.
ZAGREB - Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice donijela Odluku o privremenom raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske. Naime, kako je izvijestio vladin ured za odnose s javnošću, Vlada je 30. listopada 2009. donijela Odluku o privremenom raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske. Ta Odluka je bila pravna osnova na temelju kojeg je proveden privremeni upis i raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem tijekom 2010. godine. Budući da je od 1. siječnja 2011. godine prethodno navedeno zemljište izvan mogućnosti evidentiranja u ARKOD sustavu, koji je sukladno zahtjevima EU uveden za evidenciju korištenja poljoprivrednog zemljišta za koje se ostvaruje poljoprivredna potpora, te budući da još uvijek nisu provedeni svi natječaji za raspolaganje propisani Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, donesena je navedena Odluka. Ovom Odlukom predlaže se da državno poljoprivredno zemljište u mirnom posjedu poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, a koje je već upisano u ARKOD na temelju potvrde općine ili grada, ostaje upisano najkasnije do rješenja raspolaganja tim zemljištem u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Uvjet za to je da je korisnik platio u cijelosti naknadu za korištenje tog zemljišta za prethodno razdoblje sukladno odluci Vlade od 30. listopada 2009. godine.
ZAGREB - Vlada Republike Hrvatske donijela je danas na zatvorenom dijelu sjednice Odluku o stambenom zbrinjavanju povratnika – bivših nositelja stanarskog prava izvan područja posebne državne skrbi. Odlukom se utvrđuju uvjeti za ostvarivanje stambenog zbrinjavanja povratnika bivših nositelja stanarskog prava koji nisu vlasnici kuće ili stana ili iste nisu prodali, darovali ili na bilo koji način otuđili, odnosno nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca, a živjeli su u stanovima u društvenom vlasništvu na području Republike Hrvatske, koje je izvan područja posebne državne skrbi, priopćio je vladin ured za odnose s javnošću. Stambeno će se zbrinuti povratnici - bivši nositelji stanarskog prava koji se žele vratiti i trajno živjeti u Republici Hrvatskoj, bez obzira da li se nalaze izvan ili u Republici Hrvatskoj, i to pod uvjetom da nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske ili na području država nastalih raspadom bivše SFRJ ili drugih država u kojima borave, ili da iste nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. godine, odnosno da nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca. Na zatvorenom dijelu današnje sjednice Vlada je donijela Zaključak kojim se utvrđuje Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o povratku izbjeglih osoba iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, u predloženom tekstu i upućuje se Hrvatskom saboru na donošenje po hitnom postupku. Na sjednici je prihvaćeno Izvješće o provedbi Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu za 2008. i 2009.
ZAGREB - Hrvatska je vlada danas predložila izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima bi se participacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti smanjila s 15 na 10 kuna. Građani bi tako umjesto 15 kuna plaćali 10 kuna za preglede, recepte i uputnice kod svog liječnika u primarnoj zaštiti (liječnika obiteljske medicine, ginekologije i stomatologa), ako nisu oslobođeni tog troška zbog plaćanja dopunskog osiguranja ili po nekoj drugoj zakonskoj osnovi. To će za građane značiti uštedu od 150 milijuna kuna, ističe premijerka Jadranka Kosor. Predložene su izmjene upućene u hitnu saborsku proceduru, a smanjenje participacije za 33 posto omogućili su i rezultati zdravstvene reforme, kaže ministar zdravstva Darko Milinović. Pritom ističe kako je dug Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u posljednje nešto više od dvije godine smanjen za dvije milijarde kuna i za prošlu se godinu očekuje pozitivna nula, a dug bolnica smanjen je za oko milijardu kuna, s 2,3 milijarde na oko 1,3 milijarde kuna. Racionalizacijom državnih bolnica u Zagrebu ušteđeno je 50 milijuna kuna, a ove se godine očekuje dodatnih 32 milijuna kuna, kazao je Milinović izražavajući i žaljenje što „SDP-ova Gradska skupština nije sudjelovala u tome“. Premijerka Kosor ističe kako su često svi odlučni za promjene, štednju, reforme, ali često to počinje i završava na riječima, a kada takvo što treba i napraviti onda ih to malo podupire. Govorili su da se radi o uštedi od 'pišljivih' 20 milijuna kuna, ali svaku uštedu i racionalizaciju treba poduprijeti, a 20 milijuna kuna treba zaraditi, kazala je. Vlada je Saboru predložila i izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, a kojima se trajanje obveznog rodiljnog dopusta produljuje sa 70 na 98 dana, uređuje prijenos prava s jednog na drugog roditelja koji nisu u jednakom radnopravnom statusu, regulira naknada za dodatni dopust kada ga koriste očevi, preciznije regulira rad u polovici radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te novi način izračuna naknade plaće za takav rad, itd. Vlada je na današnjoj sjednici dala i suglasnost na Statut Agencije za upravljanje državnom imovinom, koja bi s radom trebala početi početkom travnja, a suglasila se i s izmjenama plana gospodarenja otpadom od 2007. do 2015. godine koje predviđaju da dio tereta financiranja toga plana prijeđe sa županija na Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a riječ je o ukupnom iznosu od oko 30 milijuna eura. Naime, planom je predviđeno da u izradi projektno-tehničke dokumentacije, istražnih radova i dokumentacije za prijavu za sufinanciranje iz fondova EU taj Fond sudjeluje sa 60 posto, a županije sa 40 posto, no, kako županije to ne mogu izvršiti njihove bi obveze preuzeo Fond. Tako bi Fond te troškove preuzeo u cijelosti, a omogućuje se i da u stopostotnom iznosu financira sanaciju postojećih odlagališta.Izmjenama se također omogućuje i da Fond beskamatnim zajmovima pomogne županijama u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, odnosno otkupu zemljišta za centre za gospodarenje otpadom.
ZAGREB - Prijedlog novoga zakona o policiji, kojim se predviđa daljnja depolitizacija i profesinalizacija policije, izazvao je mnoge kritike oporbe, koja kaže kako mu je osnovni cilj zadržati u vrhu policije HDZ-ove kadrove i u idućih pet godina te izbjeći civilni nadzor rada policije. "Ovaj zakon ima samo jednu svrhu - da vladajući na brzinu i bez puno buke proguraju svog ravnatelja policije na mandat od pet godina", ustvrdio je Igor Dragovan (SDP) i ocijenio da će ubuduće "ravnatelja policije biti teže smijeniti od predsjednika Republike". Dragovan smatra kako je zakon manjkav i zato što ne predviđa neovisni civilni nadzor budući da će ključnu riječ u imenovanju nadzornog tijela imati ministar unutarnjih poslova. "To tijelo trebao bi imenovati ovaj parlament, a ne ministar", rekao je. Gordan Maras (SDP) ustvrdio je kako se novim zakonom "radi samo predstava o depolitizaciji" da bi se policija zapravo politizirala, a Tanja Vrbat (SDP) zamjerila je što tako važan zakon zastupnicima nije predstavio ministar Tomislav Karamarko, nego državni tajnik Ivica Buconjić. Odgovorio im je Niko Rebić (HDZ) ocjenjući kako SDP-u "očito najviše smeta što neće moći, kada dođe na vlast, smijeniti sve načelnike policijskih uprava, kao što je svojedobno Šime Lučin zatražio da svi pomoćnici ministra stave mandate na raspolaganje".
ZAGREB - Hrvatski sabor poslijepodne je nastavio rad raspravom o novom zakonu o policiji, kojim se predviđa daljnja depolitizacija i profesionalizacija policijskih službenika, koji ubuduće neće smjeti biti članovi političkih stranaka, neće se smjeti kandidirati na državnim i lokalnim izborima, kao ni politički djelovati u MUP-u. Nacrt novoga zakona o policiji, čije je donošenje uvjet za zatvaranje poglavlja 23 u pregovorima Hrvatske s Europskom unijom, dobio je potporu policijskih sindikata i struke. Njime se, među ostalim, predlaže novi način imenovanja i razrješenja rukovodećih policijskih službenika. Tako bi se, objasnio je državni tajnik u MUP-u Ivica Buconjić, glavni ravnatelj birao putem javnog natječaja, a zamjenici glavnog ravnatelja, njegovi pomoćnici, načelnici policijskih uprava i postaja putem internog oglasa. Novina je i klasifikacija radnih mjesta u tri kategorije - radna mjesta rukovodećih policijskih službenika (planiranje, organiziranje, vođenje i nadziranje) te viših i nižih policijskih službenika (neposredno obavljanje policijskih i s njima usko povezanih poslova). Novim sustavom policijskih zvanja predlaže se, umjesto dosadašnjih deset, 12 policijskih zvanja - policajac, viši policajac, samostalni policajac, policijski narednik, viši policijski narednik, samostalni policijski narednik, policijski inspektor, viši policijski inspektor, samostalni policijski inspektor, glavni policijski inspektor, policijski savjetnik i glavni policijski savjetnik. Propisuje se i organizacija policije kroz tri hijerarhijske razine - Ravnateljstvo policije, policijske uprave i policijske postaje. U kontekstu depolitizacije policije, policajcima se zabranjuje da u službenoj odori nazoče političkim skupovima, osim ako tamo nisu radi policijskog posla. Također, policajci ne bi smjeli obavljati samostalnu gospodarsku ili profesionalnu djelatnost ili pružati usluge pravnim ili fizičkim osobama, osim iznimno, uz pismenu dozvolu i to izvan radnog vremena.
ZAGREB - Sudac Vrhovnog suda Ranko Marjan danas je izabran za predsjednika novog saziva Državnog sudbenog vijeća (DSV), dok je za njegova zamjenika izabran sudac zagrebačkog Županijskog suda Dražen Jakovina. Novi predsjednik i njegov zamjenik izabrani su tajnim glasovanjem na konstituirajućoj sjednici tijela zaduženog za izbor i stegovno kažnjavanje sudaca, doznaje se poslijepodne u DSV-u. Novi članovi DSV-a prije toga su prisegnuli pred predsjednikom Vrhovnog suda Brankom Hrvatinom. On je podsjetio da je 11 novih članova DSV-a izabrano nakon promjene Ustava i zakonskih odredaba kojima je propisano da to tijelo čini sedam sudaca, dva sveučilišna profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe. Novi saziv DSV-a, osim za imenovanje, napredovanje te sankcioniranje sudaca, odlučivat će i o predsjednicima sudova koje je do sada postavljao ministar pravosuđa. Iz redova sudaca u DSV su imenovani Ranko Marjan i Marin Mrčela s Vrhovnog suda, Dražen Jakovina i Marko Pribisalić sa županijskih sudova u Zagrebu i Splitu, Tihana Cišper s Općinskog građanskog suda u Zagrebu, općinski sudac iz Splita Mijo Galiot te Marko Rašo s Visokog prekršajnog suda. Od sveučilišnih profesora imenovan su dekan splitskog Pravnog fakulteta Josip Buklijaš i Alen Uzelac s Pravnog fakulteta u Zagrebu, dok su Josip Leko (SDP) i Josip Salapić (HDZ) izabrani kao saborski zastupnici.
ZAGREB - Organizacije civilnog društva, njih trinaest, reagirale su danas na objavljivanja izvještaja Europske komisije (EK) o reformama Hrvatske u području pravosuđa i temeljnih prava, odnosno, zatvaranja Poglavlja 23., ocjenivši da žurno objavljivanje Izvještaja prije najavljenog datuma ukazuje na prepoznavanje složenosti političkog trenutka i davanje šanse Hrvatskoj da iskaže spremnost i stvarnu volju za ispunjavanjem postavljenih uvjeta i dosezanjem željenih standarda. "Stav EK je opravdan jer Hrvatska uistinu nije ispunila sva mjerila. Posebno podržavamo poruku izvješća kako je daleko važniji sadržaj reformi od datuma zatvaranja poglavlja i pregovora" - navodi se u priopćenju koje je zajedničko mišljenje organizacija: GONG, Kuća ljudskih prava, Centar za mirovne studije, Babe! Budi aktivna. Budi emancipiran., Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, CESI- Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Srpski demokratski forum, Centar za mir i nenasilje Osijek, Građanski odbor za ljudska prava, Zelena akcija, Pravo na grad, Centar za LGBT i Transparency International Hrvatska. Te organizacije traže da vlada objavi i pojasni što je ispregovarala, koje još zadaće predstoje do zaključenja pregovora (kako u Poglavlju 23. tako i svim ostalim poglavljima) te da objavi svoje izvješće o Poglavlju 23. kako bi se vidjelo što ona sama smatra ispunjenjem nekog mjerila. Zahtijevaju i odgovor na zajedničko mišljenje organizacija civilnoga društva te da Hrvatski sabor što prije održi tematsku raspravu i donese obvezujuće zaključke o napretku, obvezama i prioritetnim akcijama vezanima uz Poglavlje 23., a koju će prenositi javna televizija. Te organizacije od vlade očekuju da precizno i žurno informira Nacionalni odbor, Sabor, organizacije civilnoga društva i javnost o tome što, kada i koja sredstva namjerava poduzeti u realizaciji obveza u Poglavlju 23., od danas do kraja ljetnog zasjedanja Sabora.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i zamjenik predsjednice HDZ-a Darko Milinović kazao je danas kako se iz sudjelovanja pojedinih oporbenih čelnika na jučerašnjem prosvjedu u Zagrebu vidjelo da iza prosvjeda stoji oporbena koalicija, a potpredsjednik Vlade i potpredsjednik HDZ-a Petar Čobanković ocijenio je kako je paljenje zastava tijekom prosvjeda izuzetno ružna gesta. "Mirni prosvjedi da, apsolutno svi imaju pravo na to, ali na uništavanje imovine i diranje osjećaja u ovom slučaju HDZ-a i ostalih stranaka, nemaju pravo", izjavio je Milinović ocijenivši kako prosvjednici nemaju artikuliran i jasno određen cilj. "No, vidjeli smo da su jučer pale maske i da paljenje stranačkih zastava podržavaju Damir Kajin i Dragutin Lesar. Napokon je jučer viđeno da koalicija stoji iza tih prosvjeda", ustvrdio je. Tijekom jučerašnjih prosvjeda u Zagrebu okupljenima su se obratili čelnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar i potpredsjednik IDS-a Damir Kajin. Milinović je dodao kako je paljenje HDZ-ove zastave na neki način uvreda za 907.743 hrvatska građana koji su 2007. glasali za HDZ na izborima te za članove te stranke. "Nije dobro dirati u osjećaje tih građana. Na neki način, paleći zastavu HDZ dirate u osjećaje barem 230 tisuća članova HDZ-a jer zastava HDZ-a, kao i zastave ostalih stranaka, na neki način simboliziraju našu državotvornost", rekao je Milinović. Čobanković je rekao kako je zastava svugdje i svakom dio nečeg što predstavlja određen simbol. "Mislim da je to jedna izuzetno ružna gesta", ustvrdio je. Upitan za komentar paljenja zastave EU kratko je odgovorio - "još katastrofičnije".
ŽUPANJA - Predsjednik Hrvatske narodne stranke Radimir Čačić najavio je danas na konferenciji za novinare u Županji tužbu protiv Vlade RH zbog izjave premijerkina glasnogovornika Mladena Pavića da iza prosvjeda stoje neke oporbene stranke. "Kako se do danas vlada nije ogradila od Pavićeve klevetničke izjave, predao sam odvjetničkom uredu sve relevantne podatke za sastavljanje tužbe", izjavio je Čačić te dodao kako očekuje da će tužba biti predana početkom idućega tjedna. Govoreći o aktualnim prosvjedima, istaknuo je da oni "nisu ulica, nego poruka vladi da odstupi jer čak 85 posto građana Hrvatske, po posljednjim istraživanjima, smatra da ona vodi državu u krivome smjeru. Dodao je da su 'ulica' bili huliganski ispadi prošle subote, kada je policija propustila preventivno djelovati, a 'ulica' su bili i splitski prosvjedi 2001. godine, kada se pozivalo na oružje i likvidacije. Čačić je na vijest o puštanju Tihomira Purde iz zatvora u Zenici rekao kako je to jedina radosna vijest za hrvatske građane u posljednja dva mjeseca.
ZAGREB - Protiv bivšeg premijera Ive Sandera USKOK je pokrenuo novu istragu zbog sumnje da je 1994. i 1995. kao zamjenik ministra vanjskih poslova zlouporabio položaj i sa Hypo bankom dogovorio proviziju od sedam milijuna austrijskih šilinga za kredit od 140 milijuna šilinga koji je ta banka odobrila hrvatskoj Vladi. Sanadera USKOK sumnjiči da je zlouporabio položaj i ovlasti od jeseni 1994. do 22. ožujka 1995. kada je u Zagrebu i Austriji pregovarao s predstavnicima Hypo banke o kreditu Hrvatskoj koja je, kažu u USKOK-u, za vrijeme Domovinskog rata i tih godina teško pronalazila banke kod kojih bi se kreditno zadužila. U USKOK-u tvrde da je Sanaderu navedena provizija isplaćena nakon što je zaključen ugovor o kreditu između banke i hrvatske vlade te da je na taj način Sanader za sebe nezakonito pribavio najmanje 3,5 milijuna kuna. O novoj istrazi Sanaderov zagrebački braniteljski tim ništa ne zna. Njegovi odvjetnici Goran Suić i Ivan Lovrić Hini su kazali da nemaju nikakve informacije. "Ovo nam je prvi glas", kazala su obojica, a Suić je dodao kako će nešto više možda znati sutra nakon posjeta svom branjeniku u pritvoru u Salzburgu. Branitelji su ponovno izrazili žaljenje što im još uvijek nije odobren uvid u USKOK-ov spis protiv njihovog klijenta. "Žalosno je da ponovno sve doznajemo iz medija", zaključio je Lovrić. Nova istraga protiv Sandera pokrenuta je nakon što je državno odvjetništvo u Klagenfurtu 23. veljače ove godine, na zahtjev hrvatskog državnog odvjetništva predalo dokumentaciju koja je izuzeta iz Hypo banke u vezi mogućih zlouporaba prilikom pregovora i zaključenja ugovora o kreditu. U USKOK-u tvrde da su provedene potrebne dokazne radnje kojima je utvrđena sumnja da je bivši hrvatski premijer počinio kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti. Kako se Sanader nalazi u ekstradicijskom pritvoru u Austriji, upućena je zamolnica za uručenje potrebnih pismena okrivljeniku i ispitivanje okrivljenika, a istovremeno je i za ovo kazneno djelo zatraženo njegovo izručenje Hrvatskoj, priopćio je kasno poslijepodne USKOK na svojoj internetskoj stranici. Protiv Sanadera je USKOK već ranije pokrenuo istragu zbog sumnje da je kao premijer zlouporabio položaj kako bi Diokiju, tvrtki svog prijatelja Roberta Ježića preko Hrvatske elektroprivrede omogućio jeftiniju struju, a tereti ga se i u slučaju "Fimi media" da se s ostalim osumnjičenima udružio u kriminalnu skupinu koja je izvlačila novac iz ministarstava i javnih poduzeća.
ZAGREB - Iako je u svojoj obrani poricao bacanje topovskog udara na policajca koji je pritom ostao bez oka navijač Nikica Marović osuđen je na temelju snimki iz kojih se vidi zapanjujući stupanj nasilništva, ouzjavila je sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Sanja Mazalin, obrazlažući četverogodišnju kaznu maloljetničkog zatvora 20-godišnjem pripadniku Bad Blue Boysa. Sutkinja je kazala da se Marović u svojoj obrani pokušao predstaviti kao miran i umjetnički nastrojen mladić koji ne trpi nepravdu, no na policijskim snimkama sjeverne tribine maksimirskog stadiona ništa od toga nije vidljivo. "Detaljni smo pregledali svaki segment snimki i bili zgroženi količinom agresije koju je iskazao bacajući otrgnute stolice i pirotehnička sredstva na interventne policajce", ustvrdila je sutkinja. Kazala je da sud nije povjerovao Marovićevoj obrani u kojoj je tvrdio da se u sukobe s policijom tijekom utakmice Dinama i Hajduka uključio kako bi zaštitio prijatelja na kojega su nasrnuli policajci. "Svojim postupcima pokazao je da mu autoritet policajaca koji štite građane i imovinu ne predstavlja ništa, a uvjerena sam da bi očekivao zaštitu upravo tih policajaca ukoliko bi on sam bio ugrožen", ustvrdila je sutkinja. Sud je Maroviću nakon dogovora sa socijalnom službom odlučio suditi kao maloljetniku jer je neposredno prije incidenta napunio 20 godina. S obzirom da je i ranije kažnjavan zbog nasilja te zbog posjedovanja pirotehnike produljen mu je pritvor u kojemu je već gotovo deset mjeseci i u kojemu može biti sve dok presuda ne postane pravomoćna. Marović je osuđen zbog općesopasne radnje i napada na službenu osobu. Sudsko vijeće tijekom postupka nije nedvojbeno utvrdilo da je 34-godišnji policajac ozlijeđen od eksplozije topovskog udara, no zauzeli su stav da mu je u blizini glave eksplodirala pirotehnička naprava razornije moći koja je pritom otrgnula i dva stolca.
ZAGREB - Hrvatska književnica Višnja Stahuljak jutros je nakon duge i teške bolesti umrla u 85. godini u bolnici u Zagrebu, javljeno je večeras iz Društva hrvatskih književnika (DHK). Pjesnikinja, prozna i dramska spisateljica Višnja Stahuljak rođena je 1926. u Zagrebu, a diplomirala je solo pjevanje na Glazbenoj akademiji te studirala usporedno hrvatski jezik i etnologiju na Filozofskom fakultetu. Bila je pjevačica i redateljica u Zagrebačkom kazalištu lutaka, a potom profesorica solo pjevanja u Glazbenoj školi "Blagoje Bersa". Objavila je tridesetak knjiga, a u njezinim pjesničkim djelima prevladavao je lirizam i intimističke teme te idilična vizija svijeta. U novelama je bliska tradicionalnom pripovijedanju, a u njezinim se romanima isprepliću realno i fantastično. Za knjigu autobiografske proze "Sjećanja" (1995.) dobila je nagradu Ksaver Šandor Đalski.