ZAGREB - Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u siječnju je bilo 334.378 nezaposlenih, brojka je nezaposlenih koju je danas u izjavi za novinare iznio ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač. "Očigledno da nagađanja i dalje postoje oko te magične brojke, sad sam dobio podatak da je ona 334.378 registriranih ljudi na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje", kazao je Popijač odgovarajući na pitanja novinara nakon sastanka s potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva Republike Poljske Waldemarom Pawlakom. Ponovio je kako Vlada i HZZ nemaju nikakvu namjeru bilo što skrivati, već žele govoriti o problemu tržišta rada na pravi, transparentan i međunarodno priznat način. Iznoseći brojku o 334.378 nezaposlenih evidentiranih na HZZ-u kazao je kako je to brojka nezaposlenih zadnjih dana u siječnju. "Da li je najveća, ovakva ili onakva. No, sigurno ne bježimo od problema nezaposlenosti i upravo iz tog razloga želimo imati kvalitetnu, dobru i pouzdanu analitiku toga što se u tom dijelu događa i što je uzrok tome svemu - naravno i pad gospodarske aktivnosti, ali i još neki elementi koji uvjetuju priliv ljudi na HZZ, a nije samo nezaposlenost", kazao je Popijač odgovarajući na upit je li siječanjski broj registriranih nezaposlenih najveći u zadnjih nekoliko godina. Brojka koju je u izjavi za novinare iznio ministar Popijač je za 51 osobu veća od brojke o 334.327 nezaposlenih osoba do koje su jučer došli sami novinari izračunavši je na temelju podatka iz dokumenta koje je jučer objavio HZZ.
ZAGREB - Vlada nije imala namjeru skrivati podatke o nezaposlenosti i svjesna je kako je to problem broj jedan u današnjoj Hrvatskoj, izjavio je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač na jutrošnjoj konferenciji za novinare komentirajući jučerašnju objavu podataka o stanju na tržištu rada u siječnju, u kojoj Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) nije naveo broj nezaposlenih osoba evidentiranih na burzi rada. Popijač, međutim, nije rekao koliki je taj broj navodeći kako su novinari i sami na temelju podataka iz dokumenta HZZ-a došli do tog broja, 334.327 osoba. Ovaj broj nezaposlenih posljedica je negativnih gospodarskih trendova iz 2009. i 2010. koji će biti zaustavljeni ove godine, kada će uz minimalan rast BDP-a biti zaustavljen rast nezaposlenosti te će početi rasti zapošljavanje, rekao je Popijač. Vladina je namjera da se o stanju na tržištu rada govori na način kao što to radi čitav svijet, po metodologiji Međunarodne organizacije rada, kojom se služe sve zemlje članice EU. Po metodologiji MOR-a, stopa anketne nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosi 12,6 posto, što znači da je u europskom prostoru Hrvatska negdje u sredini, a nešto iznad prosjeka zemalja članica EU 27, kazao je Popijač. Anketna nezaposlenost uvijek je za oko trećinu manja od registrirane nezaposlenosti. Siječanj je sezonski najnepovoljnije razdoblje za tržište rada jer se tada na Zavod prijavljuje veliki broj ljudi iz svijeta neaktivnosti kako bi ostvarili određena prava koja im osigurava status nezaposlenih, budući da 14 državnih institucija i sve jedinice lokalne samouprave za razne socijalne programe traže potvrdu o nezaposlenosti.
ZAGREB - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) zatražili su danas hitan sastanak predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca u povodu alarmantnog broja od 334.327 nezaposlenih u siječnju. Nastavi li se dalje ovako, broj od 350.000 nezaposlenih koji su najavljivali neki analitičari, ne samo da će brzo biti dosegnut nego i nadmašen, upozorava NHS u pismu upućenom premijerki Jadranki Kosor. Drukčija obrada podataka o nezaposlenosti i odugovlačenje s objavom podataka ukazuju kako se Vlada boji izaći pred javnost i izreći istinu o stanju u gospodarstvu i broju nezaposlenih jer za taj problem nema rješenje, ne samo za sada nego i ubuduće, ocjenjuje NHS. Ako se neke mjere hitno ne poduzmu i ne pronađe način za zaustavljanje potonuća hrvatskog gospodarstva, a time najvećeg dijela hrvatskih građana, od Hrvatske će za ulazak u EU ostati samo sjena i poderano jedro koji svaki, pa i najmanji povjetarac, može vrtiti kako mu se prohtije, kaže se u pismu. NHS stoga smatra da treba hitno organizirati sastanak socijalnih partnera radi dogovora oko pronalaženja rješenja za pokretanje hrvatskog gospodarstva, rasta zaposlenosti i poboljšanja životnih uvjeta hrvatskih građana.
ZAGREB - Sindikalna košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane obitelji za siječanj iznosili 6.665,59 kuna, što je 0,14 posto više nego u prosincu. Prosječna plaća za studeni, isplaćena u prosincu, iznosila je 5.584 kune, a pokriva 83,77 posto prosječne košarice, što je 3,38 posto više nego prethodnog mjeseca. Razlog za toliki porast leži u rastu prosječne plaće u odnosu na prethodni mjesec za čak 233 kune uslijed isplate božićnica i povrata poreza na zadnjoj plaći u godini, ističe NHS. Sindikalna košarica za podstanare iznosila je 8.518,80 kuna, a pokrivenost prosječnom neto plaćom bila je 65,55 posto. Košarica za domaćinstvo s dvoje umirovljenika u Zagrebu iznosila je 3.611,85 kuna. Pokrivenost košarice prosječnom mirovinom bila je 59,92 posto, što je 0,12 posto manje nego u prosincu. Prosječna mirovina isplaćena u siječnju za prosinac iznosila je 2.164,10 kuna. Među gradovima najveći minimalni životni troškovi bili su u Puli (7.189,29 kuna) i Vukovaru (7.038,63 kuna), a najmanji u Splitu (6.328,92 kuna) i Osijeku (6.395,54 kune).
ZAGREB - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je prijedlog Operativnog programa razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja 2011.-2014. godine kojeg je ocijenila sukladnim Zakonu o državnim potporama, priopćeno je danas iz te agencije. Prijedlog Operativnog programa na ocjenu je podnijelo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Državne potpore u obliku subvencija dodijeljivat će se malim i srednjim poduzetnicima, te za istraživanje, razvoj i inovacije i zaštitu okoliša svim poduzetnicima, osim poduzetnika u teškoćama. Trajanje programa predviđeno je od 2011. do 2015. godine, a planirana sredstva u ukupnom iznosu od 284,5 milijuna kuna osigurana su u državnom proračunu, navodi se u priopćenju sa 64. sjednice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja održane 10. veljače ove godine.
ZAGREB - Tvrtka Ledo iz sastava koncerna Agrokor u prošloj je godini ostvarila dobit od 101,7 milijuna kuna, što je porast od 0,4 posto u odnosu na godinu ranije, podaci su iz nerevidiranog nekonsolidiranog financijskog izvješća te tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupni su prihodi Leda u 2010. ostvareni u iznosu od 1,14 milijarde kuna i smanjeni su 2,7 posto. Osnovni razlog pada prihoda su otežani uvjeti poslovanja u čitavom okruženju i loši vremenski uvjeti u drugom tromjesečju koji imaju izuzetno velik utjecaj na sladoledni business, ističu u tvrtki. Ledo je lani smanjio i ukupne rashode, za 2,9 posto, na 1,01 milijardu kuna. U tvrtki napominju kako je uzimajući u obzir otežane tržišne uvjete ostvaren optimalan rezultat poslovanja.
ZAGREB - Tvrtka Zvijezda iz sastava koncerna Agrokor u prošloj je godini ostvarila 21,8 milijuna kuna dobiti, što je smanjenje za 29,6 posto u odnosu na godinu ranije, podaci su iz financijskog te tvrtke izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupni su prihodi tvrtke lani ostvareni u iznosu od 972,39 milijuna kuna i povećani su 3,4 posto. Glavninu prihoda čine prihodi od prodaje koji su povećani 2,9 posto, na 938,4 milijuna kuna. Na domaćem tržištu ostvareno je 83 posto prihoda od prodaje, a u izvozu 17 posto. Ukupni rashodi Zvijezde lani su iznosili 944,9 milijuna kuna i povećani su 4,9 posto u odnosu na godinu prije. U tvrtki napominju kako je povećanje poslovnih rashoda veće od povećanja poslovnih prihoda zbog većeg rasta cijena sirovina.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi najveće su gubitnice dionice onih kompanija koje su izvijestile o lošim poslovnim rezultatima za prošlu godinu. Tijekom jutra indeksi su potonuli i više od 1 posto. Oko podneva Crobex indeks je bio u minusu 0,7 posto, na 2.273 boda. Crobex10 je oko podneva bio u minusu 0,82 posto, na 1.246 boda. Od početka tjedna Crobex je oslabio 2,6 posto, a Crobex10 2,8 posto. Redovni promet dionicama iznosio je do podneva oko 20 milijuna kuna. Najveći promet do tada je imala dionica HT-a, od 10,2 milijuna kuna, a cijena joj pada treći dan zaredom, oko podneva je bila u minusu 1,22 posto, na 290,4 kune. Najveća gubitnica, pak, dionica je Belja, koja je tijekom jutra potonula na 92 kune i završila u negativnoj blokadi. Razlog tome su znatno lošiji rezultati za 2010. nego godinu ranije. Belje je izvijestilo o gubitku u prošloj godini od 63 milijuna kuna, dok je godinu dana prije poslovalo s dobiti od gotovo 64 milijuna kuna. Oko podneva tom se dionicom trgovalo po 96 kuna, što je minus od 13,75 posto. Do tada je njome ostvareno 4,3 milijuna kuna prometa. Milijunski promet ostvaren je do tada i dionicama Dalekovoda, Ine, Atlantic grupe i Ingre. Pritom je dionica Dalekovoda potonula za 8,85 posto, dionica Ingre također je pod pritiskom loših poslovnih rezultata oslabila više od 5 posto. Dionice Ine u plusu su 0,94 posto, a Atlantic grupe 0,5 posto.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) oslabila prema euru za 0,08 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 7,410514 kuna. Na vrijednosti su prema kuni ojačale danas i ostale promatrane inozemne valute. Švicarski je franak poskupio 0,60 posto, vrijednost britanske funte porasla je za 0,22 posto, a tečaj američkog dolara viši je 0,15 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,680296 kuna, funte 8,805269 kuna te dolara 5,478718 kuna.