U ime predlagatelja, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, Olgica Spevec istaknula je tendenciju smanjivanja državnih potpora koje su 2009. godine bile ukupno 9 posto (870 milijuna kuna) manje nego u 2008. godini. Potpore su, dodala je, rasle jedino u poljoprivredi i ribarstvu kojima je prošle godine pripalo 42,24 posto, dok su najviše smanjene za industriju i usluge. Sektorske i pojedinačne potpore smanjene su za skoro polovinu, a većinom su bile upućene u promet, brodogradnju i za HRT, rekla je Spevec.
Oporba je u raspravi isticala kako izvješće nije sporno, već politika potpora, za koju, kažu, nije odgovorna Agencija, već vlada i ministarstva koja određuju tko će i koliko dobiti.
U ime Kluba SDP-a Ivo Jelušić je ustvrdio kako je riječ o velikom novcu, od čak 2,61 posto BDP-a koji je 2009. otišao većinom na subvencije, ali "bez kontrolnih mehanizama, jasne politike potpora i vizije jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva".
Polovina potpora otišla je na poljoprivredu i ribarstvo, a i dalje ničega dovoljno ne proizvodimo, upozorio je.
"Ni jedne povrtlarske kulture ni jedne vrste mesa nemamo ni za vlastite potrebe, a kamoli za izvoz", istaknuo je Jelušić, primijetivši kako ni vlada ni ministarstva ne trpe nikakve sugestije, već se prema potporama odnose "kao da je to sveta krava".
S njim se složio i Zlatko Koračević (HNS-HSU), primijetivši da se "zajedničkim novcem hrvatskih poreznih obveznika kupuje socijalni mir i rješava neefikasnost hrvatskog gospodarstva".
"Samo statističko izvješće o nečemu što se dogodilo, mi ćemo prihvatiti, ali nam je neprihvatljiv stav prema potporama, po kojemu netko dobiva, ali svi zajedno gubimo", ustvrdio je Koračević.
Postojeći sustav potpora, smatra, posebno je nepovoljan za ukupnu hrvatsku poljoprivredu, a sličnog je mišljenja bio i Boro Grubišić (HDSSB) rekavši da "potpore, bez ikakve kontrole, dobivaju povlašteni i podobni".
Netransparentnosti, ističe Grubišić, postoje i u subvencioniranju brodogradnje, gdje novci odlaze "tko zna kome i tko zna kamo". Odgovor bi, kaže, trebalo potražiti u "sivoj zoni kooperanata kojima se odlijeva velik dio potpora, a brodogradilišta nam i dalje tonu".
"Zanimljivo bi bilo vidjeti imena tih kooperanata", poručio je HDSSB-ovac.
Potpore brodogradnji, poljoprivredi i željeznici bile su sporne i SDP-ovu zastupniku Slavku Liniću, koji je u pojedinačnoj raspravi primijetio kako bi potpore trebale poslužiti restrukturiranju, a ne vraćanju kredita.
Željeznica nam je stara, a svake godine dobiva milijardu kuna, bez sustavnih programa modernizacije, rekao je Linić.
"Šteta ovog izvješća, ozbiljni ljudi ga nisu pročitali", poručio je, prozvavši ministarstva da su iz njega propustila izvući pouku.
Odgovorio mu je Ivan Šuker (HDZ) upitavši ga zašto brodogradnja nije restrukturirana 2002., za vrijeme SDP-ove koalicijske vlasti.
Priznao je kako nažalost najveći dio potpora ide u tvrtke koje nisu spremne za restrukturiranje, ali i pozvao na prestanak međusobnog optuživanja "kada se svi ponašamo na sličan način".
Sabor je završio današnji rad.