ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović boravit će idući tjedan u posjetu SAD-u gdje će sudjelovati na konferenciji "Amerika na raskrižju: Daytonski sporazum i početak diplomacije 21. stoljeća", koju organizira zaklada bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona "Clintonova globalna inicijativa", i posjetiti Sveučilište Harvard, doznaje se u petak u predsjednikovu uredu. Predsjednik Josipović putuje u New York gdje će u srijedu sudjelovati na konferenciji kojoj je povod 15. obljetnica postizanja Daytonskog sporazuma, a na kojoj će, među ostalima, sudjelovati i visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton, zamjenik američke državne tajnice James Steinberg i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Konferencija, koja će okupiti oko 400 sudionika, imat će dva panela. Prvi panel, kojemu je naziv isti kao i konferenciji, bavit će se analitičkom procjenom toga što je donio Daytonski sporazum i koje je rezultate postigla američka vanjska politika u to vrijeme. U radu panela sudjelovat će bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, bivši vrhovni zapovjednik NATO-a za Europu Wesley Clark i bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith - ljudi koji su tada aktivno oblikovali politiku SAD-a prema jugoistoku Europe. Moderatorica panela bit će poznata novinarka i ratna dopisnica CNN-a Christiane Amanpour. Negdašnji savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Sandy Berger iznijet će zaključke prvog panela i uvest će sudionike u drugi panel, panel o budućnosti regije, koji se održava pod nazivom "Petnaest godina kasnije: ohrabrivanje ekonomskog razvitka i integracije s Europom". Na marginama konferencije predsjednik Josipović imat će bilateralne susrete. Josipović u četvrtak putuje u Boston gdje će u petak posjetiti Sveučilište Harvard i sastati se s hrvatskim studentima i održati predavanje o stanju u regiji i pristupu Europskoj uniji.
ZAGREB - Bivši predsjednik hrvatske vlade Ivo Sanader u petak je ponovno, u saslušanju što je u Salzburgu provedeno po nalogu austrijskog državnog odvjetništva za borbu protiv korupcije, odbacio optužbe o pranju novca, potvrđeno je Hini iz austrijskog državnog odvjetništva. Saslušanje u petak prije podne u Salzburgu, gdje se Sanader nalazi u ekstradicijskom pritvoru, trajalo je između pet i šest sati. Sanader je ponovno odbacio navode o pranju novca i predočio svoje viđenje, izjavio je za Hinu glasnogovornik austrijskog državnog odvjetništva za borbu protiv korupcije, državni odvjetnik Martin Ulrich. Najavio je i da će državno odvjetništvo odlučiti o daljnjem postupku nakon što analizira materijale sa saslušanja. Sanader je po nalogu državnog odvjetništva za borbu protiv korupcije iz Beča već ispitan 23. prosinca, i to putem video konferencije. Njegov austrijski odvjetnik Werner Suppan izjavio je u međuvremenu kako očekuje obustavu postupka. "Sanader je vrlo jasno objasnio podrijetlo novca na austrijskim računima", izjavio je Suppan u petak za austrijsku novinsku agenciju APA. Sanader je u petak tijekom saslušanja ponovno odbacio sve optužbe, koje su se pojavile nakon što je jedna banka iz Tirola u prosincu protiv njega podnijela prijavu zbog sumnje u pranje novca. Navodno se na Sanaderovim računima i računima jednog člana njegove obitelji u Austriji nalazi 1,3 milijuna eura. "Riječ je o novcu što ga je zaradio kao poduzetnik prije nego što je bio politički aktivan u Hrvatskoj. Taj novac nije povezan ni s onim što mu predbacuju hrvatske vlasti", naglasio je Sanaderov odvjetnik za APA-u.
ZAGREB - Zamjenik srbijanskog tužitelja za ratne zločine Bruno Vekarić je u petak u izjavi za Dnevnik Hrvatske televizije rekao kako srbijansko tužiteljstvo raspolaže priznanjem hrvatskoga branitelja Tihomira Purde kojega tereti za ratne zločine te zato mora postupati u skladu sa zakonom i tražiti njegovo izručenje od Bosne i Hercegovine. "U ovom trenutku mi raspolažemo priznanjem kaznenog djela. Mi moramo postupati u skladu sa zakonom i tražiti njegovo izručenje", rekao je Vekarić. Srbijansko pravosuđe Purdu tereti za navodno sudjelovanje u ubojstvu dvojice i teškom ranjavanju jednog pripadnika bivše JNA tijekom borbi vođenih oko Borova Naselja 1991., zbog čega je za njim 2008. posredstvom Interpola raspisalo međunarodnu tjeralicu na temelju koje je uhićen u BiH gdje se nalazi u ekstradicijskom pritvoru. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) je objavilo kako Hrvatska od BiH neće tražiti Purdino izručenje jer je nakon provedenih izvida i istražnih radnji utvrđeno kako nema osnova za poduzimanje kaznenog postupka protiv njega. "Kad usporedimo Bajićev doprinos ovom predmetu koji je zaista veliki, nama to mnogo znači što je on uradi i ne znači da naša odluka neće biti ista takva", rekao je Vekarić dodavši kako ipak radi procedure odluku moraju donijeti na temelju Purdine izjave. "Bez izjave Purde mi ne možemo donijeti nikakvu tužilačku odluku", rekao je on. Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u utorak je na saslušanju pred Sudom BiH ocijenilo kako su u cijelosti ispunjeni uvjeti za izručenje Purde Srbiji, dok se sam Purda i njegov branitelj Josip Muselimović tome protive upozoravajući kako su svi dokazi protiv njega pribavljeni na nezakonit način zlostavljanjem u srbijanskom logoru te uz teška kršenja međunarodnih pravnih normi.
ZAGREB - Ministar obrane Davor Božinović sastao se u petak u Muenchenu s vrhovnim zapovjednikom NATO-a za Europu, admiralom Jamesom Stavridisom koji je pohvalio hrvatski angažman u mirovnim misijama u Afganistanu i na Kosovu, istaknuvši kako je ponosan na hrvatske vojnike, priopćeno je iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske (MORH). Božinović i Stavridis su na marginama sigurnosne konferencije u Munchenu razgovarali o sigurnosnim i obrambenim pitanjima s posebnim osvrtom na regiju, pri čemu je hrvatski ministar rekao da uključivanje zemalja iz regije u mogući zajednički doprinos mirovnoj misiji u Afganistanu pridonosi i daljnjoj stabilizaciji u regiji. Admiral Stavridis je izrazio pozitivno mišljenje o suradnji u sklopu A5 američko-jadranske povelje, a što se tiče ulaska Hrvatske u EU izrazio je čvrstu potporu što skorijem priključenju Uniji. Vezano uz imenovanje novog načelnika Glavnog stožera, admiral Stavridis je rekao kako je uvjeren da će se dobra vojna suradnja nastaviti i s novim načelnikom, istaknuvši da je s general pukovnikom Dragom Lovrićem dobro surađivao nekoliko godina u vojnim strukturama NATO-a, navodi se u priopćenju MORH-a.
ZAGREB - Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija u petak je objavilo priopćenje u kojem kaže kako Hrvatska izražava zabrinutost zbog daljnjeg pogoršavanja situacije u Egiptu i poziva na prestanak nasilja u toj zemlji. "Republika Hrvatska izražava zabrinutost zbog daljnjeg pogoršavanja situacije u Egiptu. Pozivamo na prestanak nasilja koje donosi nove žrtve te na poštivanje slobode izražavanja i mirnog okupljanja kao i neometanog rada predstavnika medija", stoji u priopćenju. U priopćenju se ističe i očekivanje da će se "u što skorijem roku situacija stabilizirati uz puno poštivanje temeljnih prava svih građana Egipta". "Republika Hrvatska ističe potrebu žurnog i mirnog započinjanja procesa demokratskih promjena u Egiptu. Stoga pozivamo na sveobuhvatni dijalog o uspostavi prijelazne vlade i pripremi slobodnih izbora. Vjerujemo da je to najbolji način za izražavanje volje građana Egipta", stoji na kraju prioćenja MVPEI-a.
MOSTAR - Čelnici koordinacije udruga Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) Domovinskog rata, koja okuplja devet hrvatskih udruga iz BiH, najavili su u petak pokretanje peticije pod nazivom "Stop majorizaciji Hrvata u BiH", kojom će izraziti prosvjed protiv pokušaja eliminiranja vodećih hrvatskih stranaka iz vlasti te zatražiti ustavne promjene koje bi izjednačile Hrvate s druga dva naroda u BiH. Predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana HVO-a Nikica Tomić rekao je na konferenciji za novinare u petak u Mostaru da će udruge akciju provesti između 10. i 20. veljače u općinama u većem dijelu BiH očekujući da će peticiju potpisati 150.000 Hrvata. "Ovu ćemo peticiju uputiti zemljama članicama Vijeća za provedbu mira u BiH, Uredu visokog međunarodnog predstavnika, zemljama članicama Europske unije i administraciji SAD-a kako bi ukazali na neravnopravnost Hrvata u BiH prigodom uspostave vlasti te zatražimo promjenu ustava kako bi kao narod zauzeli mjesto koje nam pripada", rekao je Tomić. Ustvrdio je kako se u BiH nakon posljednjih izbora nastoji konstituirati vlast na temelju prijevare. Za takve pokušaje optužuje Socijaldemokratsku partiju BiH navodeći kako ta stranka ne zastupa hrvatske interese. "Ovim putem pozivamo sve hrvatske stranke na zajedničko djelovanje kako bi se zaštitili interesi u jednom od najtežih trenutaka za BiH i za hrvatski narod", rekao je Tomić. Predsjednica udruge obitelji poginulih hrvatskih branitelja Domovinskog rata Jasna Zlomislić pozvala je pritom hrvatske političare u BiH na okupljanje u svehrvatski politički blok.
MUENCHEN - Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen pozvao se u petak na egipatsku krizu potičući Europljane da "pametno" troše za obranu kako bi se mogli sučeliti s promjenom svjetskog poretka. "Dok vam ovo govorim, događaji u Egiptu, Tunisu i drugdje na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi nižu se jedan za drugim i ne znamo kako će se sve završiti", rekao je uoči 47. konferencije o sigurnosti u Muenchenu. Glavni tajnik je nakon govora rekao novinarima da je "užasnut nasiljem u Egiptu", odbijajući svaku mogućnost "upletanja". "Tektonske ploče se pomiču. Nije posrijedi samo gospodarstvo, već svjetski poredak", dodao je. Europske zemlje NATO-a, ocijenio je, mogle bi se previše razoružati zbog proračunske krize, zbog čega bi mogle postati "nesposobne da zaštite vlastitu sigurnost". "U ove dvije godine, vojni izdatci europskih zemalja u NATO-u smanjili su se za oko 45 milijarda dolara, što je godišnji vojni proračun Njemačke", istaknuo je. Rasmussen je kritizirao neke u Europi koji "predlažu podjelu rada" između SAD-a koji bi se brinuo za vojne snage i njegovih europskih saveznika koji bi se usredotočili na pitanja poput izgradnje pravne države. "Mislim da je taj prijedlog u najmanju ruku naivan, a na koncu i poguban, jer ne odgovara sve složenijim sigurnosnim prilikama", kazao je.
KAIRO/BEČ - Nobelovac Mohamed ElBaradei izjavio je u petak da bi se mogao kandidirati za predsjednika Egipta, ako to zatraži egipatski narod, demantirajući napise u austrijskim novinama da se neće natjecati na izborima. "To nije istina", rekao je ElBaradei u telefonskom razgovoru za Al Džaziru. "Ako egipatski narod želi da nastavim s procesom promjena, neću ga razočarati", istaknuo je. ElBaradei je dosad izbjegavao izravno odgovoriti na pitanje hoće li se kandidirati za predsjednika govoreći da je spreman pomoći kako bi Egipat doživio političke promjene. No, isticao je da bi mogao razmisliti o kandidaturi ako izbori budu slobodni i pošteni. Austrijski list Der Standard prenio je kako je ElBaradei rekao da bi egipatski predsjednik Hosni Mubarak trebao odmah otići s dužnosti, ali "dostojanstveno". "Ne, neću sudjelovati (u izborima). Najviše što mogu učiniti jest zalagati se za promjene", navodi Der Standard odgovor Elbaradeia na pitanje hoće li se kandidirati na predsjedničkim izborima. "Naravno da u budućnosti želim sudjelovati u političkom životu, no tko će se kandidirati na izborima, to zasad nije važno", naglasio je ElBaradei, piše austrijski Der Standard.
ZAGREB - U Egiptu se zbivaju promjene, a nasilje prema narodu i novinarima potpuno je neprihvatljivo, poručili su Ujedinjeni narodi i strani čelnici u petak, na dan koji su prosvjednici okupljeni u središtu Kaira, odredili kao rok za ostavku predsjednika Hosnija Mubaraka koji to još odbija. Agencija AFP prenosi da su deseci tisuća prosvjednika molili na središnjem trgu Tahrir gdje im je imam Haled al-Marakbi poručio: "Rođeni smo slobodni i živjet ćemo slobodni ... Budite strpljivi do pobjede". Prema pisanju dnevnika The New York Times američka uprava pregovara s Mubarakom o njegovu odlasku i predaji prijelazne vlade potpredsjedniku Omaru Sulejmanu. Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon rekao je na zajedničkoj konferenciji za novinare u Berlinu kako su on i "njemački predsjednik (Christian Wulff) vrlo zabrinuti zbog zastrašivanja stranih medija i ograničenja u Kairu. To je skandalozno i potpuno neprihvatljivo". Ban je ponovio poziv na miran prijenos vlasti u Egiptu i rekao da je UN spreman pomoći te će o Egiptu razgovarati s članicama Vijeća sigurnosti UN-a kada se vrati u New York.
BRUXELLES - Čelnici Europske unije, okupljeni na summitu u Bruxellesu, pozvali su u petak egipatske vlasti da prihvate legitimne težnje naroda, da se suzdrže od nasilja i da s tranzicijom započnu odmah. "Europska unija poziva egipatske vlasti da ispune težnje egipatskog naroda političkim refromama, a ne represijom. Sve strane trebaju pokazati suzdržanost i izbjeći nasilje te početi urednu tranziciju prema vladi sa širokom potporom. Europsko vijeće ističe da tranicija mora započeti odmah", stoji u zaključcima Europskog vijeća, tijela koje okuplja čelnike zemalja članica Europske unije. U izjavi koju su čelnici prihvatili ne spominje se uloga egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka ni treba li on ostati do kraja mandata koji istječe u rujnu ove godine. Mubarak je najavio da se neće više kandidarati nakon isteka sadašnjeg mandata u rujnu, dok prosvjednici traže njegov odlazak odmah. Čelnici ističu da "demokratske težnje građana treba rješavati dijalogom i političkim reformama uz puno poštivanje ljudskih prava i temeljnh sloboda te slobodnim i poštenim izborima".
BEOGRAD - Predsjednik vodeće srbijanske oporbene stranke, Srpske napredne stranke, Tomislav Nikolić u petak je pozvao građane Srbije na veliki miting koji ta stranka, u suradnji s nekoliko manjih oporbenih stranaka, organizira u subotu u Beogradu tražeći izvanredne parlamentarne izbore. Nikolić je kazao kako će na osiguranju skupa biti angažirano gotovo 10 tisuća ljudi te da će miting biti apsolutno siguran. Mediji su proteklih dana ukazivali na mogućnost da skup bude zloupotrebljen te da budu izazvani neredi. "Svima koje pozivamo na skup, a to su svi građani Srbije, poručujemo da dođu pokazati koliko nas ima koji smo ogorčeni, nezadovoljni, spremni izvršiti promjene u Srbiji, istaknuti zahtjeve i rokove i da tek poslije toga, ovisno o tome kako se vlast bude ponašala prema našim zahtjevima, odredimo novo vrijeme za novi miting s koga se nećemo razilaziti dok zahtjevi ne budu ispunjeni", rekao je Nikolić u jednoj od najava mitinga. Izražavajući očekivanje da će na skup doći velik broj ljudi, dodao je kako će to konačno biti prilika "da Beograd vidi kako izgledaju gandijevski prosvjedi u Srbiji" te da od organizatora ne treba očekivati izazivanje nemira. Beogradski dnevnik "Politika" prenio je kako organizatori očekuju da će se u središtu Beograda u subotu okupiti od 50 do 70 tisuća građana, dok je u službenom zahtjevu policiji za odobrenje skupa navedeno kako se očekuje njih oko 30 tisuća.
BERLIN - Vodeći njemački katolički teolozi, njih 144, potpisali su pismo u kojem se traže temeljite reforme unutar njemačke Katoličke crkve koje bi, između ostalog, rezultirale ukidanjem celibata i dopuštanjem ženskog svećenstva, javljaju u petak njemački mediji. "Prošle godine je iz redova njemačke Katoličke crkve istupio rekordan broj vjernika", stoji u otvorenom pismu pod nazivom "Crkva 2011.- Prijeko potrebna promjena", što ga je dosad potpisalo 144 od oko 400 teologa koliko ih predaje na njemačkim sveučilištima. Stoga, kako se dalje navodi, "2011. mora biti godina promjena za crkvu". U pismu se, aludirajući na brojne skandale oko zlostavljanja štićenika od strane predstavnika crkve, navodi da iza crkve stoji "jedna teška godina" ali da "iza oluje ne bi smjelo slijediti zatišje". "Crkva mora pravilno interpretirati ove signale i sama izići iz okoštalih struktura kako bi stekla novu životnu snagu i uvjerljivost", stoji u pismu. Teolozi od crkve traže otvoreniji pristup vjernicima i odustajanje od dosadašnjih strogih normi. U šest glavnih reformskih točaka, u sjeni sve većih kadrovskih problema sa svećenstvom, teolozi traže ukidanje celibata i otvaranje svećeničkog poziva za žene. Promatrači ovo pismo ocjenjuju kao najveći otpor službenoj liniji Vatikana u posljednje 22 godine. Godine 1989. je preko 200 njemačkih teologa u tzv. "Koelnskoj objavi" prosvjedovalo protiv autoritativnog stila Pape Ivana Pavla II i imenovanja konzervativnog teologa Jochima Meissnera za koelnskog nadbiskupa unatoč protivljenju širokih slojeva Crkve.
AMAN - Oko tisuću osoba okupilo se u petak u Amanu na poziv islamističke oporbe kako bi zahtijevalo reforme u Jordanu i iskazalo potporu pobuni egipatskog naroda, objavila je policija. Najprije se, na poziv glavne oporbene skupine Fronta islamske akcije (FIA), nakon molitve okupilo oko 400 ljudi ispred sjedišta vlade. FIA ne zahtijeva rušenje režima kralja Abdulaha II, već traži političke reforme. Tijekom posljednjih mjesec dana održano je nekoliko prosvjeda protiv visokih troškova života unatoč socijalnim mjerama, ali se broj prosvjednika počeo smanjivati nakon dijaloga između FAI-a i jordanske vlade. "Želimo reforme", "Želimo zadovoljavajući izborni zakon", "Želimo živjeti u slobodi", "Želimo vlast koja ne služi bogatima, već siromašnima", uzvikivali su sudionici mirnog prosvjeda, koji su se potom uputili prema zgradi veleposlanstva Egipta u Amanu, gdje im se na skupu potpore pobuni Egipćana protiv vladavine predsjednika Hosnija Mubaraka pridružilo još oko 600 ljudi.
KARTUM - Sudanska je policija batinama i suzavcem rastjerala studente koji su prosvjedovali u državi Sennaru, rekli su svjedoci. Oko 200 studenata u četvrtak popodne prosvjedovalo je zbog poskupljenja hrane i tražilo promjene pred sveučilištem u Sennaru, no policija je intervenirala palicama i okružila kompleks, rekli su svjedoci za agenciju Reuters. Posljednjih tjedana sudanska je policija na sjeveru zemlje spriječila prosvjede mladih Sudanaca, dijelom potaknutih pobunama u Tunisu i Egiptu. Prosvjede su početkom ovoga mjeseca uzrokovali poskupljenje hrane i kršenja ljudskih prava, a kada su svijet obišle slike masovnih prosvjeda u Tunisu i Kairu, proširili i na pitanje političke promjene. Prosvjedi, od kojih su mnogi održani oko sveučilišta, zasad nisu dobili širu potporu javnosti te se nisu proširili.
BRUXELLES - Njemačka i Francuska predstavile su u petak prijedlog pakta za konkurentnost kako bi se ojačala fiskalna disciplina i usklađenost gospodarskih politika unutar euro zone te zatražile da se u ožujku sazove izvanredni summit euro zone na kojem bi se o tome trebala postići suglasnost. "Želimo pojačati konkurentnost Europe i njezina gospodarstva, želimo veću usklađenost gospodarskih politika", rekao je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Rješavanje krize u euro zoni jedna je od tema sastanka na vrhu zemalja članica EU-a, koji se u petak održava u Bruxellesu. Prijedlog pakta za konkurentnost predviđa da zemlje članice slijede zajedničke ciljeve u mirovinskom sustavu, poput produljenje radnog vijeka i odlazak u mirovinu sa 67 godina života, politici plaća, što uključuju ukidanje automatskog povećanja plaća u visini stope inflacije u onim zemljama koje imaju takav sustav indeksacije te uvođenje proračunske ravnoteže i ograničavanje duga kao ustavne obveze. Merkel i Sarkozy predlažu da se čelnici 17 zemalja euro zone okupe u ožujku na izvanrednom summitu prije redovitog sastanka na vrhu 27 zemalja članica EU-a, koji će se održati 24. i 25. ožujka. Čelnici EU-a na summitu razgovoraju i o povećanju sredstava europskog fonda za stabilnost eura. Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) vrijedan je 440 milijardi eura ali je njegov stvarni kreditni kapacitet procijenjen na samo 225 milijardi eura zbog potrebe osiguravanja najvišeg kreditnog rejtinga AAA.
ZAGREB - Potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Odbora za europske integracije Neven Mimica u petak je primio veleposlanicu Kraljevine Nizozemske u RH Stellu Ronner-Grubačić s kojom je razgovarao o završnoj fazi pregovora o pristupanju Hrvatske EU, priopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Hrvatskog sabora. Veleposlanicu Stellu Ronner-Grubačić zanimala je uloga zastupnika u tom procesu te procjena vremenskog okvira za zaključenje pregovaračkog procesa. Neven Mimica odgovorio je da su zastupnici aktivno uključeni u proces, a Odbor za europske integracije u svom radu prati tri važna aspekta: usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, razvoj bilateralne i multilateralne suradnje s partnerima u parlamentima europskih zemalja te komunikaciju Europe s građanima, ističe se u priopćenju. Govoreći o usklađivanju zakonodavstva, Mimica je naglasio da je Sabor do danas usvojio više od 500 europskih zakona, a u ovoj godini predviđeno je usvajanje 40-tak novih zakona kako bi Hrvatska održala ritam s izmjenama europskog zakonodavstva. Osvrnuvši se na pregovarački proces Mimica je rekao da je Hrvatska ostvarila velik napredak te je izrazio nadu da će to prepoznati i države članice EU.
RIM - Talijanski predsjednik Giorgio Napolitano u petak je odbio potpisati ključnu vladinu uredbu o povećanju poreznih ovlasti lokalnih vlasti i time zadao udarac premijeru Silviju Berlusconiju. Vlada je uredbu donijela na izvanrednom sastanku u četvrtak iako je te porezne mjere odbacila posebna parlamentarna skupina što je izazvalo bijes oporbe koja je Berlusconija optužila da ignorira parlament. Napolitano, čiji je potpis potreban da bi uredba postala zakon, izjavio je da vlada nije slijedila ispravan postupak u pripremi uredbe. Berlusconijeva odluka da u četvrtak silom progura uredbu pokazuje sve veću snagu Sjeverne lige, njegova glavnog koalicijskog partnera. Tek će se vidjeti može li vlada brzo odgovoriti na Napolitanove primjedbe i provesti ispravke te hoće li Sjeverna liga nastaviti podržavati Berlusconija ako se ta mjera trajno blokira. Čelnik Sjeverne lige Umberto Bossi, koji ima moć srušiti vladu, svojim je pristašama obećao dogovor o mjerama koji za cilj ima osnažiti lokalnu samoupravu i smanjiti doprinose bogatog talijanskog sjevera za jug zemlje.