WASHINGTON - Situacija na Bliskome Istoku "osjetljiva je", a zemlje poput Egipta i Tunisa zahvaćene su dilemom "djelomične modernizacije" u kojoj politički sustav ne dopušta masama da se okoriste gospodarskim napretkom, rekao je čelnik Svjetske banke Robert Zoellick kazavši da je ta ustanova spremna brzo djelovati i poduprijeti zemlje Bliskoga Istoka na putu u gospodarske i političke reforme. "Ovo je veoma osjetljiva situacija, ne samo za Egipat, nego i za brojne zemlje diljem Bliskoga Istoka", rekao je za Reuters. Po Zoellnickovu mišljenju, u zemljama poput Egipta i Tunisa problem je u tome što nisu dovoljno agresivno ušle u modernizaciju gospodarstva pošto su postavile temelje rasta, pa je ostala visoka razina nezaposlenosti, osobito među mladima. Zoellick kaže kako se iz napetosti na Bliskome Istoku može naučiti lekcija da gospodarske reforme nisu uvijek dovoljne.
RIM - Cijene hrane ponovno su porasle u siječnju širom svijeta, potaknuvši skok indeksa koji izrađuje agencija Ujedinjenih naroda za hranu na novu rekordnu razinu, pokazali su podaci. Indeks koji mjeri mjesečne promjene cijena košarice prehrambenih proizvoda koja uključuje žitarice, uljarice, te mliječne proizvode, meso i i šećer dosegnuo je u siječnju prosječnu vrijednost od 230,7 bodova, u odnosu na 223,1 bod u prosincu. Time je zabilježio rast sedmi mjesec zaredom, dosegnuvši najvišu vrijednost u nominalnom izrazu otkada su se 1990. počeli pratiti ti podaci. U prvom ovogodišnjem mjesecu snažno su porasle cijene svih skupina robe obuhvaćenih indeksom, uz izuzetak mesa čije su cijene ostale nepromijenjene. U FAO-u upozoravaju da će cijene vjerojatno nastaviti rasti i u idućim mjesecima.
SYDNEY - Ciklon Yasi, koji je u četvrtak pogodio sjeveroistok Australije, najvjerojatnije je uništio polovicu nasada šećerne trske u tri okruga u pokrajini Queensland, što predstavlja 15 posto ukupne proizvodnje te kulture u Australiji, objavila je regionalna udruga proizvođača šećerne trske. "Premda je prerano za točne procjene, preliminarni podaci sugeriraju da bi štete mogle iznositi oko 50 posto ukupnog proizvodnog potencijala regije", rekao je izvršni direktor udruge Steve Greenwood. U queenslandskim okruzima Innisfailu, Tullyju i Inghamu proizvodi se oko 30 posto australske šećerne trske. Australija godišnje proizvodi 33 milijuna tona trske, što znači da će ovogodišnja proizvodnja biti manja za oko pet milijuna tona. Australija je treća izvoznica šećera na svijetu, te se očekuje da će zbog manje proizvodnje porasti cijene šećera na svjetskom tržištu.
BRUXELLES - Europsko tržište dozvolama za emisiju CO2, zatvoreno od 19. siječnja u cijeloj Europskoj uniji zbog prijevare, otvorit će se u petak u pet zemalja, objavila je u četvrtak Europska komisija. Francuska, Njemačka, Nizozemska, Slovačka i Velika Britanija dale su razumna uvjerenja da su uvedene sigurnosne mjere, kaže se u priopćenju. "Ti nacionalni registri nastavit će dakle s normalnim radom 4. veljače u 8 sati", dodaje se. Trgovina dozvolama za emisiju ugljičnog dioksida obustavljena je 19. siječnja nakon što su hakeri napali sustav i s računa u Češkoj ukrali dozvole za trgovanje u iznosu od sedam milijuna eura. Hakerski napadi su nakon toga zabilježeni i na računima za trgovanje u Austriji, Grčkoj, Estoniji i Poljskoj.
BRUXELLES - Nekoliko zastupnika Europskog parlamenta kritiziralo je pokušaj Francuske i Češke da se na najvišoj razini u EU-u usvoji deklaracija kojom bi nuklearna energija bila proglašena sredstvom borbe protiv klimatskih promjena, što bi po njima nanijelo štetu razvoju obnovljivih izvora energije. Budu li francusko-češki amandmani prihvaćeni u petak na summitu EU-a, "to će biti odlučujući pomak u korist nuklearne energije, što bi imalo za posljedicu neizravno slabljenje obnovljivih energija", istaknuo je luksemburški eurozastupnik Claude Turmes, stručnjak Zelenih za ta pitanja. Francuska želi da se u konačnoj deklaraciji summita, posvećenog energetici, pored obnovljivih energija spomenu i "energije s malim udjelom ugljika", među kojima je i nuklearna. Ta formulacija ne nalazi se u zadnjoj verziji prijedloga konačne deklaracije, koju je France presse dobio na uvid, no ona još može biti izmijenjena.
DUBLIN - Irski proračunski manjak u siječnju je smanjen za gotovo 40 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, poglavito iz razloga što je vlada za servisiranje golemog duga koristila lani namaknuta sredstva, ne posegnuvši u državnu riznicu, objavilo je u srijedu ministarstvo financija. Manjak u siječnju tako je smanjen na 483 milijuna eura, podaci su toga ministarstva. Njegovo smanjenje najvećim dijelom proizlazi iz smanjenja troška riznice na ime servisiranja državnog duga za 288 milijuna eura. Naime, irska vlada je za plaćanje kamata na dugove posegnula za sredstvima namaknutim u prošloj godini. Agencija za upravljanje dugom u rezervi ima približno 600 milijuna eura za potrebe servisiranja državnog duga u prvoj polovini ove godine. Irska će ove godine utrošiti pet milijardi eura, odnosno oko tri posto BDP-a na servisiranje državnog duga, objavilo je ministarstvo.
ARBIL - Iračani su u četvrtak počeli s izvozom sirove nafte s naftnih polja u kurdskoj pokrajini Tawke, što je velik korak naprijed u pokušaju rješavanja razmirica između većinskog arapskog i manjinskog kurdskog stanovništva u toj zemlji, ocijenili su dužnosnici. Isporuka sirove nafte iz Tawkea, koja se obavlja preko norveške tvrtke DNO international i turske tvrtke Genel Energji počela je sa 10.500 barela dnevno, a očekuje se da bi za dva do tri dana mogla dosegneti 50.000 barela dnevno, izvijestili su iz iračke tvrtke North Oil Company. "Ovo je prva isporuka sirove nafte koju su i službeno registrirale kurdske vlasti", izvijestili su dužnosnici.
PARIZ - Petodnevni prekid internetskih usluga o kojemu je odlučila egipatska vlada, stajat će zemlju 90 milijuna dolara (65 milijuna eura), a posljedice bi dugoročno mogle biti i veće, po prvim procjenama koje je u četvrtak objavio OECD. "Blokirane usluge (telekomunikacijske i internetske) čine oko tri do četiri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), ili gubitak od 18 milijuna dolara na dan", ističe Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u kratkom priopćenju. Dugoročno bi te posljedice mogle biti i veće, jer je mjera pogodila mjesne i međunarodne visokotehnološke tvrtke koje pružaju usluge i izvan Egipta, ističe organizacija sa sjedištem u Parizu. "Ubuduće će biti puno teže privući strana poduzeća i osigurati im pouzdan rad mreža", a "sve dosad privlačenje tih tvrtka bila je glavna strategija vlade" u Egiptu, ocijenio je OECD.
NEW YORK - Najveća svjetska kartičarska kuća Visa Inc priopćila je da je u prvom fiskalnom tromjesečju ostvarila 16-postotni rast dobiti zahvaljujući ubrzanju globalnih aktivnosti kartičarskog plaćanja i pojačanoj potrošnji američkih potrošača. U tri mjeseca do 31. prosinca Visina neto dobit porasla je na 884 milijuna dolara, sa 763 milijuna dolara koliko je iznosila u istome razdoblju 2009., nadmašivši očekivanja analitičara. "Visa je dobro pozicionirana za daljnje ubrzanje prelaska na elektroničko plaćanje, posebno u gospodarstvima u kojima su gotovinska i čekovna plaćanja još uvijek dominatan oblik plaćanja", kazao je izvršni direktor Joseph W. Saunders. Ukupni operativni prihodi u navedenom su tromjesečju porasli 14 posto na 2,24 milijarde dolara.
FRANKFURT - Najveća njemačka banka Deutsche Bank izvijestila je da joj je dobit u četvrtom tromjesečju i u cijeloj prošloj godini više nego prepolovljena zbog troškova akvizicija ali je zbog oštrog rasta prihoda optimistična za 2011. DB je tako u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju ostvarila dobit od 605 milijuna eura, u odnosu na 1,31 milijardu eura u istom razdoblju prethodne godine, kada su rezultat poduprle porezne olakšice u Sjedinjenim Državama. Neto prihodi poskočili su pak 34 posto na 7,43 milijarde eura, što je rekordan iznos za posljednje tromjesečje u godini. U istom razdoblju 2009. iznosili su 5,54 milijarde eura. Kao glavni razlog skoka prihoda u DB-u navode konsolidaciju Postbanka. U cijeloj prošloj godini bančina neto dobit iznosila je 2,33 milijarde eura, u odnosu na 4,96 milijardi u 2009. Neto prihodi porasli su pak na 28,57 milijardi, s 27,95 milijardi u prethodnoj godini.
AMSTERDAM - Nizozemski naftni div Royal Dutch Shell izvijestio je da mu je dobit u četvrtom tromjesečju više nego utrostručena u odnosu na godinu ranije zahvaljujući višim cijenama nafte i povećanoj proizvodnji. U četvrtom tromjesečju neto dobit iznosila je 6,79 milijardi dolara, u odnosu na 1,96 milijardi u istom razdoblju godinu ranije. Brojka uključuje neto jednokratni prihod od prodaje dionica australskog Woodside Petroleuma u visini 1,59 milijardi dolara. Proizvodnja je povećana šest posto na 3,5 milijuna barela nafte dnevno, što je odraz velikih ulaganja Shella u nove kapacitete u posljednjih nekoliko godina. Izvršni direktor Peter Voser ponovio je prognozu o povećanju proizvodnje do kraja iduće godine za 11 posto u odnosu na razine iz 2009. i o povećanju pritoka novca za najmanje 50 posto. U Shellu najavljuju kapitalnu potrošnju u ovoj godini od najmanje 25 milijardi dolara i isplatu dividendi ponovno u visini 42 centa po dionici.
FRANKFURT - Prodaja novih automobila u Njemačkoj u siječnju je porasla za 17 posto u usporedbi s istim mjesecom godine ranije, na 211.100 vozila, objavilo je njemačko udruženje te industrije VDA. Udruženje takve brojke najvećim dijelom pripisuje snažnoj prodaji automobila s pogonom na dizelska goriva. U prodaji na njemačkom tržištu daleko najviše su profitirali njemački brendovi, a promatrano prema kategorijama vozila više od polovine ukupno prodanih novih automobila činili su oni na dizelski pogon, čija je prodaja poskočila za 40 posto. Istodobno, njemački izvoz automobila uvećan je za 10 posto na godišnjoj razini, na 312.800 vozila, dok je proizvodnja u cjelini uvećana također za 10 posto, na 416.100 vozila, pokazuju nadalje podaci VDA.
AMSTERDAM - Britansko-nizozemski proizvođač robe široke potrošnje Unilever NV izvijestio je o rastu dobiti u četvrtom tromjesečju za 15 posto, koji pripisuje snažnom rastu prodaje na tržištima u nastajanju, dok su uteg bili viši troškovi robe. Neto dobit porasla mu je na milijardu eura, s 831 milijuna eura u istom razdoblju prethodne godine. Prihodi od prodaje povisili su se 12 posto na 10,8 milijardi eura. Tvrtka je dobro poslovala unatoč jakoj konkurenciji i opetovanim oscilacijama troškova roba, naglasio je izvršni direktor Paul Polman. U Unileveru ukazuju i na slabo povjerenje potrošača na mnogim tržištima. Obujam prodaje porastao je u svim regijama, a cijene su u prosjeku ostale nepromijenjene. Obujam organske prodaje koji uključuje utjecaj akvizicija porastao je 5,1 posto. U cijeloj prošloj godini prihodi od prodaje porasli su 11,1 posto na 44,26 milijardi eura, dok je neto dobit uvećana 26 posto na 4,6 milijardi eura. Organski obujam prodaje povećan je 4,1 posto dok su cijene bile niže 1,6 posto.
PARIZ - Francuski proizvođač automobila Renault objavio je da planira uložiti 5,7 milijardi eura u industrijske pogone do 2013., od čega će 40 posto sredstava usmjeriti na pogone u Francuskoj. Uoči objave srednjoročnog strateškog plana, zakazane za 10. veljače, u Renaultu najavljuju prilagodbu kapaciteta u zapadnoj Europi. Fokus bi trebao biti na dodanoj vrijednosti proizvoda i na proizvodnji uglavnom europskih vozila srednje i više kategorije, lakših komercijalnih vozila, te električnih vozila i motora i odgovarajućih baterija. Izvaneuropsko tržište vjerojatno će do 2016. porasti za gotovo 50 posto, te tvrtka planira proširiti vaneuropske proizvodne kapacitete, posebno na tržištima u nastajanju, poput onih u Rusiji, Indiji i Brazilu. U Renaultu naglašavaju da u sklopu prilagodbe kapaciteta neće zatvarati pogone niti otpuštati radnike. Francuska će ostati u središtu Renaultova plana da postane, uz Nissan, vodeći svjetski proizvođač električnih vozila, pa u tvrtki predviđaju da će čak 80 posto električnih vozila koja će se prodati širom svijeta u 2015. biti proizvedeno u Francuskoj. Izvan matične zemlje, Renault će u sljedećoj godini započeti proizvodnju u novoj tvornici u Maroku.
LONDON - Cijene nafte prekoračile su u četvrtak na londonskom tržištu razinu od 103 dolara za barel, nakon što su nasilni sukobi u Egiptu potpirili bojazni od mogućih poremećaja u opskrbi i nemira u cijeloj bliskoistočnoj regiji, potisnuvši u drugi plan nabujale zalihe u SAD-u. Cijene sirove nafte za isporuke u ožujku skočile su za 1,03 dolara na 103,37 dolara za barel, najvišu razinu od 26. rujna 2008. Na američkom tržištu za isporuke u ožujku bile su u plusu 54 centa i iznosile 91,40 dolara. Rast cijena nafte pojačava pritisak na Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) da poveća proizvodnju. U OPEC-u pak ističu da je opskrba adekvatna i da ne planiraju izvanredni sastanak, prije onog redovnog u lipnju. Kartel je u četvrtak objavio na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice njegove nafte u srijedu iznosila 97,66 dolara, što zanči da je bila 1,27 dolara viša nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u četvrtak su oslabjeli jer su neka poslovna izvješća razočarala ulagače, koji su pak za nove smjernice željeli pričekati pojedinosti s redovnog zasjedanja Europske središnje banke (ECB). u takvim je okolnostima indeks Londonske burze Ftse oslabio 0,4 posto, na 5.977 bodova, dok je na manjem gubitku, od svega 0,12 posto, bio frankfurtski DAX, kliznuvši na 7.174 boda. Pariški CAC oslabio je čak 1,15 posto, spustivši se ne 4.019 bodova. Među najvećim gubitnicima bio je naftni sektor, predvođeni naftnom kompanijom Royal Dutch Shell, čije su dionice pale 2,9 posto nakon što rezultati poslovanja nisu ispunili očekivanja tržišta.
TOKIO - Na azijskim tržištima jutros vlada oprez, a obujam trgovanja je mršav jer se na mnogim burzama zbog blagdana ne radi. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji porasle 0,5 posto. U Kini, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Singapuru danas se ne radi. Na Tokijskoj su burzi pod pritiskom dionice kompanija koje su izvijestile o slabijim kvartalnim poslovnim rezultatima nego što se očekivalo. U Australiji je, pak, burzovni indeks porastao zahvaljujući oporavku cijena dionica osiguravajućih društava.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu vodeći indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer su ulagači bili suzdržani, s obzirom da su dan prije Dow Jones i S&P 500 dosegnuli najviše razine u dvije i pol godine. Dow Jones indeks ojačao je dva boda, ili 0,02 posto, na 12.041 bod, dok je S&P 500 oslabio 0,27 posto, na 1.304 boda, a Nasdaq indeks 0,04 posto, na 2.750 bodova. Nakon što se dan prije Dow Jones indeks po prvi puta od lipnja 2008. godine probio iznad psihološki važne razine od 12.000, a S&P 500 iznad 1.300 bodova, ulagači jučer nisu željeli znatnije mijenjati pozicije jer raste rizik od korekcije cijena dionica na niže. Nisu ih ohrabrili ni podaci najveće američke agencije za zapošljavanje ADP, prema kojima je u siječnju privatni sektor otvorio 187.000 novih radnih mjesta, više nego što se očekivalo. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika su jučer zamijenile 7,2 milijarde dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 8,4 milijarde.