FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 14,30 sati

ZAGREB, 1. veljače 2011. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 14,30 sati.

SINGAPUR - Rastuće neravnoteže među zemljama, ali i unutar njih izazivaju napetosti koje prijete održivosti krhkog oporavka svjetskog gospodarstva, upozorio je čelnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominique Strauss-Kahn. Te bi napetosti mogle dovesti do jačanja protekcionizma i socijalnih i političkih nestabilnosti, te čak izazvati i rat, kazao je Strauss-Kahn. "Iako jest započeo, oporavak nije onakav kakvog smo priželjkivali", kazao je on u jednom predavanju u Singapuru. "Aktualni je oporavak opterećen napetostima i pritiscima, koji bi mogli posijati sjeme iduće krize. U tome smislu, smatram da postoje dvije opasne neravnoteže". Prema njegovim riječima, jedna neravnoteža proizlazi iz različitog tempa oporavka razvijenih i gospodarstava u razvoju. Drugi rizik leži u internim neravnotežama, dodao je, navodeći sve veći broj nezaposlenih i širenje razlika u osobnim dohodcima.

ŽENEVA - Svjetska trgovinska organizacija (WTO) dostavila je u ponedjeljak ključno izvješće o dugogodišnjem sporu Europske unije i Sjedinjenih Država oko subvencija za Boeing i Airbus, u kojem se po tvrdnjama europskog proizvođača zrakoplova potvrđuje prigovor EU-a. Boeing je hitro odbacio taj zaključak, ustvrdivši da WTO u izvješću "glatko odbacuje“ europske tvrdnje o nezakonitim subvencijama. WTO je dostavio povjerljivo izvješće vezano za Airbusovu tužbu protiv Boeinga vladama SAD-u i EU-a. Prema pravilima WTO-a, izvješće mora ostati tajno do službene objave, koja se očekuje za nekoliko mjeseci. U međuvremenu su i Airbus i Boeing, kao i EU, hitro objavili pobjedu u sedmogodišnjem sporu oko milijardi dolara vrijednih subvencija.

FRANKFURT - Europska središnja banka (ECB) prošli je tjedan obustavila otkup državnih obveznica zemalja članica eurozone s obzirom da je dužnička kriza popustila, pa će se tako više moći usredotočiti na obuzdavanje inflacije. Kako se navodi u priopćenju ECB-a od ponedjeljka, tjedne kupovine državnih obveznica u prošlom su tjednu privremeno obustavljene, po prvi put od listopada. Riječ je o programu otkupa obveznica uvedenom prošle godine s ciljem da se pomogne stabilizaciji eura. U drugoj polovini prošle godine tjedni otkup dosezao je vrijednost od gotovo tri milijarde eura. Popuštanje dužničke krize omogućuje pak središnjoj banci da se više posveti suzbijanju rastuće inflacije. Po najnovijim podacima europskog ureda za statistiku Eurostata, godišnja stopa inflacije u eurozoni u siječnju je uvećana na 2,4 posto, što je njezina najviša razina u posljednje više od dvije godine i znatno iznad ECB-ove ciljane razine od 'blizu ali ispod' razine od dva posto.

LONDON - Europa mora poduzeti hitne korake da očuva konkurentnost jer joj u suprotnome prijeti zaostajanje za Azijom i SAD-om, prenose europski mediji upozorenje čelnika 50 vodećih europskih kompanija. Uoči europskog summita u Bruxellesu u petak, na kojemu će europski čelnici raspravljati o krizi u eurozoni, te o energetskoj i inovativnoj politici Unije, Europski okrugli stol industrijalaca (ERT), kojeg čine izvršni direktori i predsjednici uprava kompanija kao što su BASF, BP, Fiat, Royal Dutch Shell i Siemens, europske je zakonodavce pozvao da prodube jedinstveno tržište i srede javne financije zemalja članica. "Želimo li da Europa i u 2025. bude atraktivno mjesto za život i rad, to zahtijeva akciju u brojnim područjima javne politike", kazao je predsjednik uprave ERT-a i izvršni direktor švedske automobilske tvrtke Volvo Leif Johansson za londonski financijski dnevnik The Financial Times. "Nažalost, u pogledu čak dvije trećine naših preporuka nije ostvaren apsolutno nikakav napredak", kazao je Johansson. ERT je vrlo utjecajna organizacija, uzme li se u obzir da kompanije članice zajedno zapošljavaju oko 6,6 milijuna ljudi i ostvaruju ukupne prihode u visini 1.600 milijardi eura.

BRUXELLES - Odbor Europskog parlamenta za ženska prava i ravnopravnost spolova zauzeo se za više žena na vodećim položajima, smanjivanje razlika u plaćama između muškaraca i žena i donošenje mjera koje bi pomogle da žene budu manje izložene riziku od siromaštva, stoji na web stranici EP-a. Odbor je prošli tjedan usvojio dvije rezolucije - jednu o izazovima na polju ravnopravnosti spolova a drugu o smanjivanju siromaštva žena u EU-u. Bruto domaći proizvod povećao bi se za 30 posto kada bi zaposlenost žena, rad na određeno vrijeme i stopa produktivnosti bile slične onima kod muškaraca, smatra odbor. Samo tri posto velikih kompanija ima na svojem čelu ženu. Zemlje članice stoga bi trebale poduzeti mjere poput određivanja kvota kako bi osigurale veću zastupljenost žena u velikim kompanijama izlistanim na burzi i u upravnim odborima općenito, kazali su zastupnici, navodeći Norvešku kao pozitivan primjer.

BERLIN - Njemačka će od partnera u eurozoni zatražiti ukidanje načela povezivanja rasta plaća s inflacijom, pokazuje jedan vladin dokument u kojem su izloženi prijedlozi o unapređenju europske konkurentnosti. Neke zemlje Unije, poput Belgije, Cipra, Luksemburga i Malte, koriste indeksaciju kako bi plaće prilagodile rastu inflacije, dok druge zemlje, poput Portugala, plaće utvrđuju kolektivnim ugovorima i pregovorima. Novinska agencija Reuters prošli je tjedan prenijela da je vlada njemačke kancelarke Angele Merkel pripremila početni dokument za diskusiju, u kojem poziva na uvođenje niza mjera za smanjivanje gospodarskih i financijskih razlika među 17 članica eurozone. Nova, proširena verzija toga dokumenta, koju je Reuters dobio na uvid u utorak, sadrži i prijedloge njemačkog ministarstva gospodarstva, među kojima "ukidanje sustava indeksacije plaća", te "uvođenje nacionalnih protukriznih režima za bankovni sektor". Vlada u Berlinu zatražit će od partnera u eurozoni da ti prijedlozi budu uključeni u paket kriznih mjera za eurozonu koji bi trebao biti predstavljen na summitu EU-a u ožujku.

MADRID - Španjolska će ubrizgati potreban kapital u dugovima opterećene štedne banke ali se one pri refinanciranju moraju što je više moguće osloniti na privatni sektor, kazao je za AFP španjolski državni tajnik za gospodarstvo. "Pomoći ćemo svima kojima je pomoć potrebna, ali ćemo u stvarnosti nastojati da zadržimo tu pomoć na minimalnoj razini. Dokapitalizaciju financijskog sustava treba obaviti što je više moguće iz privatnih izvora", rekao je u intervjuu državni tajnik za gospodarstvo Jose Manuel Campa. Dok se velike španjolske banke Santander ili BBVA bez problema mogu nositi s lošim kreditima za nekretnine, ulagači strahuju da se neke štedne banke neće moći nositi s tim utegom i da će im trebati skupa vladina pomoć.

HONG KONG - Vrijednost svjetskog tržišta aplikacija za mobilne uređaje koje se kupuju na Internetu dosegnut će do 2014. 58 milijardi dolara, pri čemu će glavni motor njegova rasta biti tablet kompjutori poput Appleovog iPada, pokazala je nova studija. Ta procjena ukazuje na veliko povećanje u odnosu na 5,2 milijarde dolara, koliko je prošle godine potrošeno na mobilne aplikacije, ističe konzultantska tvrtke Gartner, predviđajući da će se ove godine putem interneta nabaviti čak 17,7 milijardi aplikacija ili više nego dvostruko više u usporedbi s 8,2 milijardi u 2010. godini. Gartner također predviđa da će broj aplikacija nabavljenih putem interneta u razdoblju od 2008. do kraja 2014. dosegnuti više od 185 milijardi.

BERLIN - Stopa nezaposlenosti u Njemačkoj u siječnju je kliznula na 7,4 posto, najnižu razinu od 1992., pokazali su desezonirani podaci tamošnje savezne agencije za rad. U prosincu nezaposlenost je iznosila 7,5 posto. Broj nezaposlenih smanjio se u siječnju za 13.000, na 3,135 milijuna, objavila je agencija. Smanjenje nezaposlenosti veće je no što su očekivali ekonomisti, koji su u prosjeku prognozirali pad broja nezaposlenih za 10.000 i nepromijenjenu stopu nezaposlenosti u odnosu na prosinac. "Radna mjesta u sklopu sustava socijalnog osiguranja i ukupan broj zaposlenih zabilježili su izrazitiji rast, a potražnja za radnicima nastavila je rasti", kazao je Frank-Juergen Weise, čelnik agencije za rad.

BUKUREŠT - Rumunjsko tužiteljstvo objavilo je da je pokrenulo istragu o krađi 1,6 milijuna dozvola za emisiju ugljikovih spojeva od lokalne podružnice švicarskog proizvođača cementa Holcima. "Ukupno je nezakonito preneseno 1,6 milijuna dozvola za emisiju ugljikovih spojeva, ukupne vrijednosti 24 milijuna eura", stoji u priopćenju Odjela za istraživanje organiziranog kriminala i terorizma (DIICOT). Od toga je pronađeno ukupno oko 600 tisuća dozvola, rekla je glasnogovornica DIICOT-a. Koncem studenog Holcim je obavijestio vlasti o "deset neovlaštenih prijenosa prava za onečišćenje sa dva računa koja je otvorio u nacionalnom registru dozvola za emisiju ugljikovih spojeva". Rumunjski tužitelji zatražili su od Italije, Britanije, Lihtenštajna, Belgije i Izraela da osnuju komisije za pravnu pomoć u tim slučajevima. Prema rumunjskom dnevniku Gandulu, dozvole su prebačene u Lihtenštajn, a zatim preprodane.

LONDON - Britanska naftna grupacija British Petroleum izvijestila je o gubitku od 4,9 milijardi dolara u 2010., prvom negativnom godišnjem rezultatu od 1992., podigavši također procjenu troškova saniranja izlijevanja nafte u Meksičkom zaljevu. Usporedbe radi, godinu ranije kompanija je ostvarila dobit od 13,95 milijardi dolara. U BP-u su istodobno povisili procjenu troškova povezanih s izlijevanjem nafte u Meksičkom zaljevu, sa 40 milijardi na 40,9 milijardi dolara. Grupa je najavila da će nastaviti plaćati tromjesečnu dividendu dioničarima, koja je obustavljena u vrijeme prošlogodišnjeg katastrofalnog izlijevanja 4,9 milijuna barela nafte u Meksički zaljev.

LJUBLJANA - Nadzorni odbor Pivovarne Laško (PL) donio je odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju 23,34 postotnog udjela te kompanije u najvećem slovenskom trgovačkom lancu "Mercator", objavili su slovenski mediji. Prodaja dionica "Mercatora" dio je plana u ovoj godini u kojoj bi PL, osim "Mercatorovih" dionica, prodao i vlasničke udjele u novinskim kućama "Delo" i Večer", te u industriji pića "Fructal", navodi u utorak poslovni dnevnik "Finance" U slučaju prodaje svih spomenutih dionica dug PL-a bankama ove bi se godine smanjio na oko 160 milijuna eura.

LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u utorak na londonskom tržištu iznad 100 dolara za barel, poduprte strahom da bi se egipatski nemiri mogli proširiti na susjedne zemlje, članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC). Cijene nafte za isporuke u ožujku kliznule su na londonskom tržištu 48 centi na 100,54 dolara za barel, nakon što su u ponedjeljak premašile razinu od 100 dolara prvi puta od listopada 2008., dotaknuvši 101,73 dolara za barel. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni od 92,09 dolara. Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je u utorak da tržištu nafte nisu potrebne nikakve hitne mjere, ali je pozvala OPEC da ostane "fleksibilan" za slučaj da se nemiri prošire i da se počnu nazirati znakovi uskog grla u opskrbi. OPEC je u utorak na svojim internetskim stranicama objavio da je cijena referentne košarice njegove nafte u ponedjeljak iznosila 95,53 dolara, što znači da je bila 1,43 dolara viša nego u petak.

LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u utorak su poskočili u optimističnom ozračju među ulagačima nakon objave ohrabrujućih podataka iz gospodarstva eurozone, pri čemu im je veća podrška stizala od tehnoloških i rudarskih dionica. Indeks Londonske burze Ftse u takvom je ozračju ojačao 0,93 posto, na 5.917 bodova. Frankfurtski DAX bio je na dobitku oko jedan posto, popevši se na 7.148 bodova, dok je pariški CAC dosegnuo 4.042 boda, ojačavši 0,93 posto. Ulagače su ohrabrili najnoviji podaci iz eurozone o većem od očekivanog ubrzanju aktivnosti proizvodnog sektora u siječnju, koji očituju poboljšanje situacije u gospodarstvima u rubnom dijelu eurozone, izuzev Grčke.

TOKIO - Azijske su se burze jutros blago oporavile od jučerašnjeg oštrog pada jer su ublažena strahovanja ulagača da bi prosvjedi u Egiptu mogli destabilizirati Bliski istok, a ohrabrili su ih i podaci o jačanju američkog gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks sati bio na dobitku 0,1 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Južnoj Koreji, Šangaju i Singapuru porasle između 0,1 i 0,4 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u plusu 0,3 posto. Među najvećim je dobitnicima energetski sektor, zahvaljujući rastu terminske cijene nafte. Jučer je skočila više od tri posto, probivši se iznad 92 dolara po barelu, a i jutros se drži iznad te razine.

NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica porasle jer su dobri poslovni rezultati kompanija i makroekonomski pokazatelji gurnuli u drugi plan prosvjede u Egiptu, koji su u petak snažno uzdrmali svjetska tržišta. Dow Jones indeks ojačao je 68 bodova, ili 0,58 posto, na 11.891 bod, dok je S&P 500 porastao 0,77 posto, na 1.286 bodova, a Nasdaq indeks 0,49 posto, na 2.700 bodova. S&P indeks energetskog sektora bio je jučer najveći dobitnik s rastom od 2,6 posto i zbog skoka cijene nafte za više od tri posto, kao i preuzimanja u tom sektoru. Na ublažavanje strahovanja ulagača ukazuje i jučerašnji pad VIX 'indeksa straha' na Čikaškoj burzi opcija za 2,5 posto, nakon što je u petak skočio za 24 posto. Ipak, trgovalo se oprezno na što ukazuje mršav obujam trgovanja.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙