ZAGREB - Krediti po modelu A u ovoj će godini biti dostupniji širem krugu korisnika, a poduzetnici mogu računati i na nižu kamatnu stopu za te kredite, jer se kamatna stopa na 40 postotni udio Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) u kreditu smanjuje za jedan postotni bod, s dosadašnjih 3,8 posto na 2,8 posto, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade na kojoj su prihvaćene izmjene programa kreditiranja za gospodarski oporavak i razvitak - model A+. Možemo reći da je model A bio uspješan i do sada, kazala je predsjednica Vlade Jadranka Kosor navodeći da su u prošloj godini po tom modelu odobrena ukupno 583 kredita u ukupnom iznosu od 2,5 milijardi kuna, od čega je oko milijarda kuna udio HBOR-a. Ističe kako se izmjenama taj program kreditiranja želi učiniti dostupnijim većem broju gospodarstvenika te kako se želi ubrzati realizacija kredita. Ministrica financija Martina Dalić kazala je kako promjene idu i u smjeru smanjenja kamatne stope i to kroz smanjenje kamate na HBOR-ov udio u kreditu i to sa 3,8 na 2,8 posto. Izmijenjenim se modelom A povećava i postotak iznosa kredita koji poduzetnici mogu iskoristiti za plaćanje dospjelih obveza, sa 20 na 40 posto, te olakšavaju i financijski preduvjeti za potencijalne korisnike kredita. Krediti će se davati na rok otplate od tri godine uključujući godinu dana počeka, a uz mogućnost oplate na rate sada se daje i mogućnost jednokratne otplate. Krediti po modelu A do sada su se davali za obrtna sredstva, a sada će se moći koristiti i za investicije.
ZAGREB - Vlada je s današnje sjednice Europskoj komisiji poslala svoj sedmi Pretpristupni ekonomski program (PEP) 2011.-2013., u kojem je kao temeljni cilj hrvatske ekonomske politike navedeno održavanje makroekonomske stabilnosti, poticanje gospodarskog oporavka i ubrzanje gospodarskog rasta. PEP predviđa ubrzanje gospodarskog rasta, sa 1,5 posto u ovoj na 2,5 posto u 2013. godini, prosječnu inflaciju ispod 2,5 posto, te smanjenje deficita opće države sa 5,6 posto BDP-a u ovoj na 2,4 posto BDP-a u 2013. godini. PEP sadrži i dio o javnim financijama kao i o strukturnim reformama, primjerice u energetici, restrukturiranju brodogradnje, železnica i sl. Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta izvijestio je da je u ponedjeljak u Ministarstvu financija PEP prezentiran i sindikatima i poslodavcima te da su mu svi dali potporu.
ZAGREB - Ulazak Hrvatske u Europsku uniju mora biti popraćen odlučnošću u donošenju odluka koje će pomoći gospodarstvu u prilagodbi novim regulatornim i tržišnim okolnostima, osnovna je poruka prvog dijela današnje konferencije "Zadnje odluke prije ulaska u EU" održane u sklopu projekta magazina Banka i Poslovnog dnevnika "Novi model rasta hrvatskog gospodarstva". Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić smatra da kreditni rejting Hrvatske neće biti dominantno pod utjecajem ulaska u EU premda će to na njega svakako utjecati, već će ga i dalje određivati nekoliko osnovnim makroekonomskih varijabli. U raspravi na okruglom stolu dominirala je tema restrukturiranja brodogradilišta kao primjeru odnosa Hrvatske i EU-a u pretpristupnom procesu na gospodarskom planu. Predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec ocijenila je brodogradnju najvažnijim pitanjem u sklopu pregovaračkog poglavlja 8 o tržišnom natjecanju. Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta Zagreb smatra da bi test odlučnosti mogao nastupiti već za par tjedana, kad iz Bruxellesa stigne mišljenje o programima restrukturiranja brodogradilišta, pogotovo ako ono bude negativno. Ako donosioci odluka ne budu na razini, pregovori neće moći završiti u lipnju, upozorava on.
ZAGREB - Cilj uvođenja instituta osobnoj bankrota je razviti sustav koji će prezaduženim građanima, koji više ne mogu plaćati svoje obveze, omogućiti da ih reprogramiraju ili im omogućiti novi početak, a vjerovnicima omogućiti ravnomjerno namirenje njihovih tražbina, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade koja je uvojila polazne osnove za uvođenje instituta osobnog bankrota. Osobni će se bankrot, kako je objašnjeno, moći provesti nad imovinom fizičkih osoba kad postane jasno da netko u razumnom roku nije u stanju plaćati svoje novčane obveze ili je njegov dug u odnosu na njegovu imovinu tako visok da je jasno kako svoje obveze neće moći plaćati ni u višegodišnjem razdoblju. Taj će institut omogućiti da prezaduženi građanin - dužnik sredi svoje financije kroz neformalna tijela, komore, savjetovališta, centre za mirenje ili kroz formalna (sudska) tijela da se s vjerovnicima dogovori o mogućnostima refinanciranja svoga duga, objasnio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Uz građane koji će sami moći pokrenuti postupak stečaja nad svojom imovinom to će moći učiniti i njihovi vjerovnici, primjerice banke ili kartičarske kuće, svi kod kojih se zadužio.
OPATIJA - Hrvatska ima 195.000 gospodarstava registriranih u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, prosječna površina zemljišta po gospodarstvu je 5,43 hektara, samo njih 7 posto je s više od 20 hektara, podaci su izneseni na današnjem savjetovanje o osposobljenosti poljoprivrednika za ulazak u Europsku uniju u Opatiji. Cilj dvodnevnog savjetovanja, u organizaciji Zajednice ustanova za obrazovanje odraslih i Hrvatskog saveza zadruga, je ukazati na rezultate hrvatske poljoprivrede i poljoprivredne politike u pregovorima s EU kao i na nužnost stalnog osposobljavanja poljoprivrednika. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Josip Kraljičković iznoseći podatke o stanju poljoprivrede u Hrvatskoj, naveo je da je broj poljoprivrednih gospodarstva zabilježen u Upisniku od 2003. do sada narastao s 138.000 na 195.000. Prosječna površina zemljišta gospodarstva je 5,43 hekatara s prosječno oko 2,5 zaposlenih po jednom gospodarstvu, ili ukupno 484.000 zaposlenih osoba u poljoprivredi. Pritom je samo 7 posto gospodarstava s više od 20 hektara zemljišta, dok ih više od 70 posto ima manje od pet hektara. Hrvatska sudjeluje u ukupnoj europskoj poljoprivredi s manje od 1 posto te je gotovo nezamjetljiva, ocijenio je.
ZAGREB - Zrakopolovne vlasti Sjedinjenih Američkih Država (SAD) utvrdile su da Hrvatska udovoljava međunarodnim ICAO sigurnosnim standardima u zračnom prometu te su joj dodijelile kategoriju 1 čime je hrvatskim i američkim zračnim prijevoznicima stvorena pretpostavka da uspostave izravne letove između dviju država. Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta na današnjoj je konferenciji za novinare istaknuo da kategorija 1 otvara nova vrata Hrvatskoj, u smislu nastavka komercijalne suradnje prijevoza između Hrvatske i SAD-a, omogućava hrvatskom zračnom prijevozniku da uđe u "code share" sporazum sa američkim kompanijama, a to je i pozitivna vijest za dolazak američkih turista u Hrvatsku. Naglasio je kako to znači i da Hrvatska spada u kategoriju sigurnih zemalja kada je u pitanju zračni promet. Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj James B. Foley je istaknuo kako će kategorija 1 omogućiti jačanje poslovnih i turističkih veza sa SAD-om te poboljšati gospodarske odnose između dvije zemlje.
OSIJEK - Hrvatska je prošlu godinu završila s padom industrijske proizvodnje od 1,6 posto i padom zaposlenosti u tome sektoru većim od 7 posto, ali unatoč tome nema hrabrosti za poduzimanje strukturnih reformi, odnosno nužno smanjivanje neodrživih troškova javnoga sektora, izjavio je danas predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević. Jedini način da se preokrenu negativni trendovi u realnom sektoru je povećanje investicija, zbog čega je HUS podupro nedavne najave velikih Vladinih projekata, rekao je Matijašević na konferenciji za novinare. Ti projekti su neravnomjerno rapoređeni po regijama i županijama, što je posebice nepravedno prema Osječko-baranjskoj županiji jer se, po Vladinoj strategiji, na tom području gotovo ništa ne planira investirati osim kanala Dunav-Sava, koji se već godinama najavljuje. Matijašević smatra kako su za istočni dio Hrvatske iznimno važna ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, posebice u navodnjavanje, koje treba osuvremeniti a poljoprivredne površine razminirati.
ZAGREB - "Dalekovod" je dobio posao proširenja i modernizacije 330 kilovoltne trafostanice Bar za ukrajinsku nacionalnu energetsku kompaniju Ukrenergo, vrijedan 12,5 milijuna eura, priopćeno je iz "Dalekovoda". Posao je dobiven je u konkurenciji nekoliko renomiranih medunarodnih kompanija po procedurama Međunarodne banke za obnovu i razvoj koja ujedno kreditom financira projekt. Očekivani završetak radova je 16 mjeseci od potpisivanja ugovora. "Dalekovodu" je to drugi posao u Ukrajini nakon što je jesenas potpisao ugovor za izgradnju dalekovoda Dnjester - Bar.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 31,9 milijuna kuna, a vrijednost dioničkog indeksa Crobex porasla je za 0,49 posto na 2.327,77 bodova, dok je Crobex10 povećan za 0,56 posto na 1.280,57 bodova. Najtrgovanija je bila dionica HT-a s prometom od 5,9 milijuna kuna, a trgovanje je završila s rastom cijene za 0,32 posto na 306 kuna. Dionica Dalekovoda prodano je za gotovo četiri milijuna kuna, a cijena te dionice je pala za 0,60 posto na 316 kuna. Više od 2,5 milijuna kuna prometa ostvarila je dionica Ingre čija je cijena porasla 0,90 posto na 18 kuna, a promet od 2,5 milijuna kuna imala je i dionica Instituta IGH kojoj je cijena porasla 0,48 posto na 2.237,77 kuna. Dionica Ine danas je poskupila za 1,39 posto na 3.650 kuna, na novu rekordnu vrijednost, a promet tom dionicom bio je 2,4 milijuna kuna. Među milijunaše danas su se svrstale još tri dionice - povlaštena Adrisa, Luke Ploče i Belja pri čemu je dionica Adrisa poskupjela 1,70 posto, a cijena dionice Belja pala je za blagih 0,02 posto, a Luke Ploče pala je za 5,98 posto.
ZAGREB - Na Tržištu novca ukupno prijavljena potražnja iznosila je danas 124,7 milijuna kuna ili 50,9 milijuna kuna više nego jučer. Istodobno je ponuda bila 274,7 milijuna ili za 12,5 posto veća nego dan ranije. Najviše je danas, 57,8 milijuna kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica, dok je kamatna stopa porasla s 0,49 na 0,61 posto. Istodobno je plasirano i 16,9 milijuna kuna ročnih depozita uz kamatu od 0,35 posto. Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je danas 74,7 milijuna kuna. Prosječna kamatna stopa snižena je s 0,59 na 0,55 posto.