Zakonom se mirenje regulira kao postupak, bez obzira na to provodi li se u sudu, instituciji za mirenje ili izvan njih, u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješenje.
Izmiritelj, kao osoba za koju se dogovore obje strane u postupku, dužan je postupati stručno, svrhovito i nepristrano, te može sudjelovati u sastavljanju nagodbe i predlagati njezin sadržaj.
Nagodba sklopljena u postupku mirenja obvezuje stranke koje su ju sklopile. Ako su nagodbom stranke preuzele određene obveze, one su ih dužne pravodobno izvršiti.
Ingrid Antičević Marinović (SDP) istaknula je da važeći Zakon o mirenju iz 2003. nije zaživio u praksi, što, upozorila je, dodatno opterećuje sudove, posebno u parnicama kojih je na sudovima oko 300 tisuća.
Problem vidi u atmosferi u društvu gdje je, ustvrdila je, sasvim normalno da netko nekome duguje i ništa ne plaća, odnosno gdje nitko nikome ne vjeruje.
Građane bi, naglasila je SDP-ova zastupnica, trebalo uputiti da mirenje nije poraz, nego uspjeh, po načelu "bolje mršava nagodba nego debela parnica".
Predsjednica Odbora Ana Lovrin (HDZ) nije se složila s njezinom tvrdnjom da bi građane trebalo "prinuditi" da sporove pokušaju rješavati mirenjem, jer bi to, smatra, samo produljilo postupak rješavanja spora.
Da bi se institut mirenja više koristio nužna je, ističe, i dobra volja države, koja često ulazi u skupe i dugotrajne sporove.
Odbor je većinom glasova podupro predložene izmjene Zakona o odvjetništvu, po kojima, a na temelju preporuke Europske komisije, i odvjetnik iz države članice EU može u Hrvatskoj pružati odvjetničke usluge i ako nije upisan u Imenik stranih odvjetnika.
Ta je odredba izazvala negodovanje SDP-ovih članova Odbora, u ime kojih je Antičević-Marinović upozorila kako takvo rješenje pogoduje nadripisarstvu, odnosno da se odvjetništvom mogu baviti i nestručne osobe, na štetu građana.
"Ne trebamo se izlagati takvoj sramoti, takvu im preporuku treba vratiti nazad", poručila je.
Potporu Odbora dobio je i predloženi Zakon o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprječavanje mučenja i drugih okrutnih neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja. Nositelj aktivnosti iz tog zakona bio bi pučki pravobranitelj.
U raspravi je upozoreno da na problem prenapućenosti u zatvorima i kaznionicama, gdje zatvorenici žive u nekoliko kvadrata, što je i pučki pravobranitelj ocijenio neljudskim postupanjem.