Živimo u zemlji koja nema nikakve kulturne politike, a kultura se odvija samo slijedom logike financiranja, dok su konkretni ciljevi i prioriteti nejasni, rekla je Andrea Zlatar sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Osvrćući se na razloge zbog kojih se nevladine i umjetničke organizacije u Hrvatskoj u malom broju natječu za programe EU, kazala je kako europski natječaji traže kontinuirano financiranje projekata od zemalja iz kojih ti projekti dolaze.
Govoreći o odnosu Europe prema kulturnoj politici Biserka Cvjetičanin sa Instituta za međunarodne odnose rekla je kako Strategija Europa 2020 i Projekt Europa 2030 donosi novu generaciju javnih politika. Strategija koja, kako je rekla, ide za tim da dokaže kako je EU zaista unija vrijednosti, predviđa i nov pristup javnim politikama za zemlje jugoistočne Europe.
Ocjenjujući stanje kulturne svijesti hrvatskog naroda Frano Dulibić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta je rekao kako uglavnom težimo za boljom prošlošću umjesto za suvremenošću. Za primjer je, među ostalim, naveo i izgradnju Crkve hrvatskih mučenika u Udbini koja je, umjesto po suvremenom projektu i modelu, izgrađena po uzoru na crkvu u Ninu iz 9. stoljeća.
Hrvatska ne razmišlja o stvaranju kulturne budućnosti već o "novokomponiranju" prošlosti, što proizlazi iz "ne-svijesti" o kulturnim potrebama hrvatskog društva, ocijenio je Dulibić.
Ne treba stalno potencirati priču o tome kako nemamo kulturne autoritete poput Meštrovića ili Krleže, rekao je dodavši kako imamo uspješne mlade ljude kojima treba dati kulturni prostor da postanu takvi autoriteti.
Ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) Hrvoje Hribar ustvrdio je kako smo sa 22 sapunice koje se dnevno vrte na nekom od hrvatskih TV programa na razini Hondurasa te ulazimo u kulturni model Latinske Amerike.
Također je rekao i kako je HAVC ispunio svoju zakonsku obvezu izrade nacionalnog programa, kojeg će, najavio je, ovih dana i predstaviti. Njime se, kako je kazao, predviđa sustav olakšica za filmsku produkciju, povećanje broja gledatelja, rješavanje statusa hrvatske Kinoteke, ali i digitalizacija kino-dvorana u Hrvatskoj.
Po riječima predsjednika HNS-a Radimira Čačića u Hrvatskoj je već 20 godina na djelu raspad svih društvenih vrijednosti, pa stoga, kako je poručio, prepoznavanje kulturne politike uoči ulaska u EU nije beznačajno.