To je istaknuo na okruglom stolu o Nacrtu strategije razvoja grada Zagreba do 2020., kojemu je tema bila znanost i obrazovanje, a sljedeći okrugli stol bit će o mogućnostima unaprjeđenja zagrebačkog zdravstva.
"U sistemu obrazovanja potrebne su bitne i hitne promjene. Hrvatska je danas zemlja paradoksa jer je, unatoč potencijalima, svedena na siromašnu zemlju s lošom obrazovnom strukturom", ustvrdio je SDP-ov saborski zastupnik i predsjednik Savjeta za obrazovanje i znanost Gvozden Flego.
Zbog toga bi, rekao je, prioritetno trebalo učiniti obrazovanje dostupno svima, bez ikakvih novčanih davanja, i podupirati potrebite, a uspješne u školovanju. "Ako ne na nacionalnoj razini, a onda bi barem u Zagrebu obrazovanje trebalo biti obavezno dok se ne stekne prva kvalifikacija", rekao je, dodajući kako se posebna pozornost treba usmjeriti socijalnom položaju nastavnika, koji je danas potpuno zapostavljen, te njihovu cjeloživotnom obrazovanju.
Također je ustvrdio kako je "zagrebačko Sveučilište potfinancirano" i da zaostaje u državnom financiranju iako je daleko ispred ostalih kad je riječ o znanstvenim potencijalima. Zbog toga bi, rekao je, trebalo dobiti pomoć i potporu lokalne zajednice.
Ravnateljica Instituta Ruđera Boškovića Danica Ramljak poduprla je ideju partnerstva grada Zagreba i zagrebačkih znanstvenih ustanova u promidžbi znanosti i prijavama za fondove Europske unije. Istaknula je kako se u zadnjih 20 godina taj institut nije proširivao, a neke druge znanstvene institucije u Hrvatskoj dobivale su po 600 i 800 milijuna kuna za izgradnju objekata gdje će, kako je rekla, raditi tri fizičara. "Institut Ruđera Boškovića ima najviše aktivnih EU projekata, ali država ih financira obrnuto proporcionalno", dodala je.
Predsjednik zagrebačkog Savjeta za obrazovanje i znanost Damir Godec, upozorivši na nedovoljnu povezanost akademske zajednice i gospodarskih subjekata u Zagrebu, naglasio je da Zagreb treba iskoristiti svoja 34 fakulteta, 17 visokih škola, tri akademije i veleučilišta i 22 instituta. "Ključnu ulogu tu će imati revitalizacija natječaja razvojnih projekata, od novih inovativnih proizvoda i tehnologije do usluga", dodao je.
"Edukacija, edukacija, edukacija, ali ne u prenapučenim vrtićima, školama i fakultetima", rekao je predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Zagreba Rajko Ostojić, ističući da danas 15 posto osnovnih škola radi u tri smjene, a 73 posto srednjih škola u dvije smjene te da je svaki peti nezaposleni Zagrepčanin više ili visoko obrazovan.
Kad je riječ o najmlađima, zagrebački SDP poručuje da će se zauzeti za osiguranje većeg broja vrtića zakupom ili gradnjom, a u osnovnim i srednjim školama prioritet je obnova objekata i ujednačavanje uvjeta rada u svim školama te gradnja školskih športskih dvorana.