BRUXELLES - Zastupnici Europskog parlamenta podnijeli su 93 amandmana na izvješće izvjestitelja Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannesa Swobode, u kojima se, između ostaloga, čestita Hrvatskoj za hrabrost da se obračuna s korupcijom među političkom elitom i poziva da se ispitaju navodi bivšeg šefa carine da je dio nezakonito stečena novca išao za lobiranje u Bruxellesu. Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta raspravljat će 25. siječnja u drugom čitanju o Swobodinu izvješću i podnesenim amandmanima, a dan poslije, 26. siječnja, odbor će izglasati prijedlog rezolucije koji se onda upućuje na plenarno zasjedanje Europskog parlamenta, koji bi o tome trebao glasovati u veljači 2011. Najveći dio amandmana odnosi se na borbu protiv korupcije. Izvjestitelj Swoboda podnio je amandman na svoj tekst u kojemu ponešto ublažava raširenost korupcije u zemlji. Umjesto rečenice da korupcija "ostaje široko rasprostranjena u Hrvatskoj i da korupcija obuhvaća gotovo sve segmenta društva, Swoboda sada predlaže da se kaže "kako se čini da je korupcija široko rasprotranjena i kako se čini da obuhvaća gotovo sve segmente društva". Nekoliko amandmana odnosi se na hrvatsku suradnju s Haškim sudom, ali se u svima zadržava dio iz originalnog Swobodina izvješća u kojem se Vijeće EU-a poziva da uzme u obzir odluku Sudskog vijeća prema kojoj se ne može s punom sigurnošću utvrditi da topnički dnevnici, koje tužiteljstvo traži, još uvijek postoje.
SARAJEVO - Predsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP) Zlatko Lagumdžija izjavio je u nedjelju kako je njegova stranka spremna na ustupke koji bi doveli do uspostave nove vlasti u toj zemlji na temelju rezultata izbora iz listopada 2010. godine, no nastavit će inzistirati da joj pripadne pozicija predsjedatelja Vijeća ministara BiH. "SDP kao pobjednička stranka želi poziciju predsjedatelja Vijeća ministara BiH, a stvar je kompromisa koje će on nacionalnosti biti", kazao je Lagumdžija gostujući u središnjem dnevniku TV Federacije BiH (FTV). Izravno je potvrdio kako je spreman da umjesto njega netko drugi iz SDP-a bude kandidat za bosanskohercegovačkog premijera spomenuvši pritom imena sadašnjega člana Predsjedništva BiH Željka Komšića te potpredsjednika SDP-a Damira Hadžića, sadašnjeg načelnika sarajevske općine Novi Grad. Na poziciji predsjedatelja Vijeća ministara BiH zasad uporno inzistira i HDZ BiH, za što ta stranka ima i potporu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Lagumdžija, međutim, inzistira na činjenici da je SDP stranka za koju je glasovalo najviše birača u BiH te stoga ima i pravo ponuditi kandidata za premijera. Komentirajući izjave i stajališta koja su o stanju u BiH nakon izbora dali hrvatski predsjednik Ivo Josipović i predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor, Lagumdžija je kazao kako mu je jasno da Kosor, koja je ujedno i predsjednica HDZ-a, svoju potporu daje HDZ-u u BiH "kao što je to prije nje radio i Sanader". Josipovićeva stajališta mu se pak čine nejasnima kada hrvatski predsjednik "problematizira legitmitet SDP-a BiH".
BEJRUT - Hezbolah će se obraniti od svih optužbi za ubojstvo libanonskog čelnika Rafika Haririja, rekao je u nedjelju šef stranke Hasan Nasralah, uoči objave optužnice Specijalnog suda za Libanon, zaduženog za istragu. "Ne dopuštamo da se blati naš ugled i da nas se optužuje za ubojstvo premijera Rafika Haririja", rekao je Hasan Nasralah u govoru koji je prenosila Al-Manar, televizija islamističke oružane šijitske stranke. "Obranit ćemo svoj dignitet, postojanje i ugled", rekao je. Moćna šijitska organizacija, koja očekuje da će biti optužena za ubojstvo bivšeg libanonskog premijera Rafika Haririja 2005., optužuje Specijalni sud za Libanon da sudjeluje u izraelsko-libanonskoj uroti kojom ih žele uništiti. Libanon je opet na rubu građanskog rata poslije pada vlade nacionalnog jedinstva nakon što je Hezbolah, koji se protivi UN-ovoj istrazi ubojstva bivšeg premijera Haririja, izišao iz vlade.
DUBLIN - Irski premijer Brian Cowen rekao je u nedjelju da namjerava ostati na čelu stranke unatoč pozivima na ostavku, uključujući i iz njegove stranke, ali će u utorak tražiti od Fianne Fail da mu izglasa povjerenje. "Zaključio sam da trebam nastaviti voditi Fianna Fail", objasnio je Cowen, koji je 48 sati vodio konzultacije u svojoj stranci u izjavi za novinare. Dok su irski mediji nagađali o mogućnosti njegova skorog odlaska, on je istaknuo da "njegova ostavka nije u interesu zemlje". Cowen je rekao da će tražiti od svoje stranke da mu iskaže povjerenje na tajnom glasovanju u utorak, na sastanku parlamentarne skupine Fianna Fail. Brian Cowen je izložen kritikama nakon što je prihvatio da njegova zemlja traži međunarodnu pomoć kako bi izbjegla propast irskih banaka. Cowen od 2008. vodi koaliciju koju tvore Fianna Fail i Zeleni. U posljednjim ispitivanju javnog mnijenja Cowen je dobio samo 10 posto podrške, a za njegovu bi stranku na sljedećim općim izborima glas dalo 14 ispitanih. Vlada je obećala organizirati izbore nakon usvajanja sljedećeg proračuna, što je predviđeno u roku do mjesec dana. Taj proračun donosi najstrože mjere štednje u povijesti zemlje, sukladno zahtjevima EU i MMF-a u zamjenu za financijski paket.
PORT-AU-PRINCE - Bivši haićanski diktator Jean-Claude "Bebe Doc" Duvalier neočekivano se u nedjelju vratio u zemlju nakon 25 godina provedenih u izgnanstvu u Francuskoj, javljaju agencije. Duvalier (59) stigao je u glavni grad Port-au-Prince letom Air Francea iz Pariza. U zračnoj su ga luci dočekali deseci pristaša. Kako javlja AFP, čekajući na carinske formalnosti novinarima je kratko dobacio da se vratio "kako bi pomogao narodu" nakon razornog prošlogodišnjeg potresa, dodavši da nije očekivao takvu "dobrodošlicu". Duvalier je preuzeo vlast na Haitiju nakon smrti oca, diktatora Francoisa "Papa Doca" Duvaliera, koji se na čelu zemlje održavao strahovladom i terorom. "Bebe Doc", tada 19-godišnjak, postao je u to doba najmlađi šef neke države na svijetu. Iako je pokušao popraviti stanje u državi, tijekom svoje vladavine suočio se s brojnim optužbama za korupciju, političku represiju i kršenja ljudskih prava. Zemlju je napustio 1986. godine nakon masovnih prosvjeda i političkog pritiska iz Washingtona i skrasio se u Francuskoj. Agencija Reuters navodi da nije posve jasno kakve su sada namjere. U zemlju se vratio u vrijeme političke krize izazvane prvim krugom predsjedničkih izbora 28. studenoga i brojnih optužba za prevaru. Drugi je krug stoga odgođen do daljnjega, a aktualnom predsjedniku Reneu Prevalu mandat istječe za tri tjedna.