ZAGREB
Republika Hrvatska sutra obilježava jedan od najvažnijih datuma u svojoj povijesti, 19. obljetnicu međunarodnog priznanja, u sjećanje na 15. siječnja 1992. kada je hrvatsku neovisnost priznalo 12 tadašnjih članica Europske unije. Hrvatska je toga dana postala međunarodno priznata zemlja i uspostavila diplomatske odnose s Njemačkom, državom koja je, uz Svetu Stolicu, odigrala bitnu ulogu u njezinu priznavanju te potaknula ostalih jedanaest članica Europske unije da priznaju neovisnost i suverenitet RH. Priznanje je Hrvatska dočekala u jeku Domovinskog rata, kada je gotovo trećina zemlje bila pod ukupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika, a na svoje je tog 15. siječnja međunarodno priznate granice izašla tek nakon šest godina, po završetku mirne reintegracije Istočne Slavonije i Podunavlja.
"Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, i raskinula svoje državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom, Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti", izjavio je te večeri hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u televizijskom obraćanju naciji. Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je uslijedilo nakon njezinog proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija, a već idući dan novonastale države uzajamno su se priznale.
ZAGREB
Izaslanstvo Vlade, predvođeno premijerkom Jadrankom Kosor, u kojem su bili i predstavnici udruga iz Domovinskog rata i hrvatski generali, položilo je vijence i zapalilo svijeće u povodu sutrašnje obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske 15. siječnja kod spomenika Glas hrvatske žrtve - Zid boli, Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. "Uoči Dana međunarodnog priznanja Hrvatske došli smo se pokloniti hrvatskim braniteljima koji su dali živote za slobodnu, neovisnu i demokratsku Hrvatsku, koji su uz prvog hrvatskog predsjednik najzaslužniji što imamo slobodu, neovisnu Hrvatsku i što smo danas na pragu još jednog povijesnog cilja a to je završetak pregovora i ulazak u EU", izjavila je Kosor. Dodala je kako s ponosom ističe da su s predstavnicima vlade na Mirogoj došli i predstavnici udruga iz Domovinskog rata te hrvatski generali.
ZAGREB
Prilikom polaganja vijenaca na Mirogoju u povodu sutrašnje obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske, predsjednica Vlade Jadranka Kosor izjavila je kako će Vlada učiniti sve za zaštitu hrvatskih branitelja te istaknula da je zadovoljna razgovorom koji su, u slučaju optuženog vukovarskog branitelja Tihomira Purde, obavili hrvatski ministar pravosuđa i srbijanska ministrica pravde. "Vlada će učiniti sve za zaštitu hrvatskih branitelja koji su najzaslužniji za slobodnu Hrvatsku, vodeći računa da je Hrvatska pravna država, da institucije moraju funkcionirati, da se sve institucije od MUP-a do DORH-a moraju kretati u okviru zakona i ustava i da je svatko nevin dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne dokaže suprotno", izjavila je Kosor novinarima osvrćući se na slučaj Purda.
ZAGREB
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor izjavila je danas kako će u središtu pozornosti rada Vlade u ovoj godini biti rješavanje nezaposlenosti te ocijenila kako je dobar podatak da je tijekom prošle godine zaposleno oko 20 posto više ljudi nego godinu dana ranije. To su dobri pokazatelji i mi činimo sve da se rast nezaposlenosti zaustavi, ali radimo i užurbano na nekim projektima koji bi mogli pomoći u smanjenju nelikvidnosti, izjavila je Kosor prilikom polaganja vijenaca na Mirogoju u povodu sutrašnje obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske.
"Do kraja tjedna češljamo sva javna poduzeća još jedanput, da bismo doista ustanovili tko i što, koliko i da li duguje, a onda ćemo na temelju toga poduzeti još neke nove korake", najavila je premijerka.
ZAGREB
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, komentirajući izjavu srbijanske ministrice Snežane Malović da Srbija u slučaju Purda može obavljati nadzor nad hrvatskim pravosuđem, jutros je u emisiji "Poligraf "Hrvatskog radija izjavio kako to nije moguće, jer u Hrvatskoj kao suverenoj i pravno uređenoj državi takve vrste nadzora ne može biti. S tim u vezi istaknuo je da je Hrvatska država vladavine prava na korak do zatvaranja poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava). Gostujući u istoj emisiji predstojnik Ured predsjednika Republike Joško Klisović je također rekao da nikakavog monitoringa ne može biti. Suradnja dviju vlada, ministarstava, tužiteljstava "da", monitoring "ne", rekao je Joško Klisović. Odgovarajući na pitanje slušatelja što će biti s drugim hrvatskim braniteljam Veljkom Marićem, uhićnim na granici Srbije i Bugarske u travnju 2010., ministar Bošnjaković je rekao kako sada postoji pravni okviri da se i taj slučaj riješi kao i slučaj Purda.
ZAGREB
Radna skupina Ministarstva uprave izradila je nacrt izmjena Izbornog zakona, koji bi se, nakon što ga raspravi radna skupina, krajem siječnja trebao naći pred vladom, a kojim bi se ujednačila izborna procedura i smanjili troškovi svih vrsta izbora u Hrvatskoj. Zakonskim izmjenama želi se ujednačiti izborna proceduru za predsjedničke i parlamentarne izbore, ali i za obje vrste lokalnih izbora - one za predstavnička tijela, ali i za gradonačelnike i župane, doznaje se u Ministarstvu uprave koje je predlagač zakonskih izmjena.
ZAGREB
U požeškoj bolnici jučer poslijepodne umrla je 41-godišnja žena koja je u tu bolnicu dovedena u vrlo teškom stanju, a pretpostavlja se da je umrla zbog komplikacija kao posljedica pandemijske gripe, doznaje se od epidemiologa u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Bernarda Kajića. Sumnja se da je riječ o pandemijskoj gripi, ali se laboratorijska potvrda očekuje danas tijekom dana, kazao je Hini u telefonskom razgovoru Kajić. Potvrđeno je da preminula žena nije bila cijepljena, a po zasad dostupnim podacima, nije bolovala od neke kronične bolesti. Utvrdi li se da je preminula žena umrla od svinjske gripe, bit će to ovogodišnja peta žrtva.
ZAGREB
Glazbom i prigodnim riječima danas su se na komemoraciji u Hrvatskom glazbenom zavodu od velikana hrvatske jazz glazbe Boška Petrovića, koji je preminuo u Zagrebu u 76. godini, oprostili njegovi prijatelji, kolege, štovatelji i suradnici. Boško Petrović bio je sinonim za hrvatski jazz, teško se u hrvatskoj glazbi može pronaći netko prepoznatljiviji od njega, rekao je Tomislav Šaban, glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja.Uz brojne istaknute ličnosti hrvatske glazbene scene, u popunjenoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda na komemoraciji su bili i predstavnici politike, među ostalima, ministar kulture Jasen Mesić. Posljednji ispraćaj Boška Petrovića je na zagrebačkom Krematoriju.
ZAGREB
Austrijski kulturni forum u Zagrebu raspisao je natječaj za godišnju nagradu za promicanje suvremene austrijske književnosti "Albert Goldstein" u 2011. na hrvatskom jezičnom području. Nominacije, koje uključuju prijedlog jednog naslova (proza ili poezija), kratki opis projekta, bibliografiju austrijskog autora kao i financijski plan i imenovanje prevoditelja može se predati do 15. travnja 2011. na zagrebačku adresu Austrijskoga kulturnog forumu, Odluka o dodijeli novčane potpore, u iznosu od 2.500 eura, bit će objavljena u svibnju 2011. Rok predaje rukopisa je 1. kolovoza 2011., a naslov mora biti objavljen do kraja listopada 2011.