FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Makroekonomija: inflacija porasla s 1,2 na 1,8 posto

ZAGREB, 14. siječnja 2011. (Hina) - U prosincu je inflacija u Hrvatskoj dosegnula 1,8 posto na godišnjoj razini, što je najviša razina inflacije u prošloj godini i u skladu s očekivanjima.

Državni zavod za statistiku objavio je danas da su u prosincu cijene dobara i usluga, mjerene indeksom potrošačkih cijena, ostale nepromijenjene u odnosu na studeni, dok su u odnosu na prosinac prethodne godine bile veće za 1,8 posto.

To je u skladu s očekivanjima jer je šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo u prosjeku da je inflacija u prosincu porasla s 1,2 posto, koliko je iznosila u studenome, na 1,8 posto.

Inflacija od 1,8 posto najviša je od prosinca 2009. godine.

„Na mjesečnoj razini najviše su porasle cijene goriva i prehrambenih proizvoda, što je bilo očekivano. Taj rast posljedica je, među ostalim, trendova na svjetskim tržištima, gdje rastu cijene prehrambenih proizvoda, ali i zbog toga što se pred blagdane više troši i kupuje, pa to možemo pripisati dijelom i sezonskim utjecajima“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Na mjesečnoj razini cijene goriva porasle su u prosincu 1,6, a cijene prehrane i bezalkoholnih pića 1,0 posto.

U proteklih 12 mjeseci prosječna je inflacija iznosila 1,1 posto, a ove bi godine, procjenjuje Šantić, prosječna inflacija mogla iznositi između 2,5 i 3 posto.

„Još ne znamo hoće li i za koliko ove godine biti rasta cijena energenata koje su administrativno utvrđene, no očekuje se da će se na svjetskim tržištima zadržati više razine cijena naftnih derivata i prehrambenih proizvoda, što će i kod nas utjecati na jačanje inflacijskih pritisaka“, kaže Šantić.

Na to će, dodaje, utjecati i stabilizacija potrošnja.

„Uz to, u 2010. godini proizvođačke su cijene rasle višestruko brže nego potrošačke, koje su ojačale 1,1 posto, pa će vjerojatno doći do prebacivanja dijela tereta povećanja troškova s proizvođača na potrošače. S druge strane, na ublažavanje inflatornih pritisaka utjecat će slabosti na domaćem tržištu rada jer pad zaposlenosti dovodi do smanjenja raspoloživog dohotka kućanstava“, zaključuje Zdeslav Šantić.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙