WASHINGTON - Svjetska banka upozorila je da bi svjetsko gospodarstvo moglo svjedočiti povratku crnih dana krize iz 2008., uz usporavanje rasta i povećanje cijena roba. Nakon recesije u 2009. i oporavka u 2010., ta je multilateralna institucija u najnovijim godišnjim prognozama objavila da očekuje da će 2011. biti godina usporavanja time da bi svjetsko gospodarstvo trebalo porasti po stopi od 3,3 posto, nakon 3,9-postotnog rasta u 2010. Pritom bi zemlje u razvoju trebale rasti po stopi od šest posto, u odnosu na 7-postotni rast u prošloj godini. Ta je stopa ipak više nego dvostruko viša od one koju će u ovoj godini ostvariti zemlje s visokim dohotkom, u visini 2,4 posto. U 2010. njihova je stopa rasta iznosila 2,8 posto.
LONDON - Francuski premijer kazao je da će pozvati Britaniju da podrži produbljivanje europskih integracija radi spašavanja eura, upozorivši da bi u suprotnome, u slučaju propasti eurozone i samo britansko gospodarstvo bilo u opasnosti. Francois Fillon, kako je izjavio u razgovoru za londonski list The Times, prenijet će tu poruku britanskom kolegi Davidu Cameronu prilikom posjeta Londonu. "Europa se nalazi na povijesnoj prekretnici. Pravo je pitanje treba li nastaviti graditi na postojećim temeljima ili sve prepustiti sudbini", kazao je Fillon. "Za konsolidaciju eura morat ćemo postupno uskladiti svoje gospodarske, fiskalne i socijalne politike, što drugim riječima znači kretanje u smjeru pojačane integracije", dodao je. "Morat ćemo uspostaviti sistem gospodarskog upravljanja za eurozonu. Velika Britanija nije dio eurozone; istodobno, odluke koje mi donosimo bit će od velike važnosti za Britaniju", upozorio je nadalje. "Pitanje je da li je Britanija spremna prihvatiti i poticati veću integraciju eurozone, ili nema povjerenja prema njoj, te će stvarati prepreke i otežavati ju?", kazao je, govoreći u svojoj rezidenciji u Parizu.
BRUXELLES - Europska komisija ovoga je tjedna priopćila da je prelazak na euro u Estoniji u završnoj fazi i da se promjena odvija zadovoljavajućim tijekom, ali se nezadovoljnom pokazala Rusija koja smatra da motiv na reversku estonske kovanice eura koji prikazuje zemljovid zemlje uključuje i dio ruskog teritorija. Estonske krune prestaju biti valjano sredstvo plaćanja u petak, a već početkom ovoga tjedna velika većina gotovinskog plaćanja (80 posto) odvijala se u eurima, a gotovo svi potrošači dobivaju ostatak novca u novoj valuti (97 posto). Međutim, istovremeno je Moskva nezadovoljna motivom na reversu nove estonske kovanice od jednog eura jer se na njoj nalazi zemljovid Estonije koji uključuje i dijelove ruskog teritorija, piše list Sueddeutsche Zeitung. Estonija je pristupila eurozoni 1. siječnja ove godine.
BRUXELLES - Europska komisija nema "jasnu viziju ni strategiju" za zaštitu prava potrošača, ocijenila je u razgovoru za europske medije Ursula Pachl, zamjenica glavnog direktora Europske organizacije potrošača BEUC. Rasprava o poboljšanju zaštite potrošača u EU u slijepoj je ulici jer se države članice ne mogu dogovoriti je li puna ili minimalna harmonizacija zakona put kojim bi trebalo ići. "Ne postoji jasna vizija ili strategija o tome kako bi se zakoni o zaštiti potrošača u EU trebali razvijati", kazala je Pachl. Prvotni cilj direktive o pravima potrošača bila je puna harmonizacija zakona o zaštiti potrošača diljem Unije, ali to se pokazalo neizvedivim pa je Europska komisija ponudila tzv. "opcionalni instrument", podsjeća Pachl. "To nije strategija", ocijenila je. Izrazila je ipak uvjerenje da će Europski parlament osigurati viši stupanj zaštite potrošača kada bude raspravljao o zakonu.
BRUXELLES - Španjolska mora ukinuti porezne olakšice za kompanije koje obavljaju akvizicije u zemljama izvan Europske unije jer se njima krše propisi o pravednom poslovanju, objavila je u srijedu Europska komisija. Olakšice mogu ostati na snazi za akvizicije u Indiji i Kini jer je u tim zemljama inozemnim kompanijama otežano spajanje s lokalnim kompanijama, navodi se u priopćenju. "U današnjoj odluci zaključuje se da porezne odredbe osiguravaju jasnu i neopravdanu prednost u slučaju akvizicija u trećim zemljama. Stoga Komisija traži od Španjolske da ukine tu odredbu", ističe se u priopćenju iz Bruxellesa. Rješenje se odnosi na odredbe iz 2002. koje omogućuju kompanijama da amortiziraju financijski goodwill za akvizicije izvan Španjolske, jer se suočavaju s „fiskalnim i pravnim preprekama“ kod kupnje.
MADRID - Španjolska je u četvrtak glatko prikupila tri milijarde eura na aukciji državnih obveznica, koja je ocijenjena ključnim testom povjerenja ulagača, dan nakon što je uspješna prodaja portugalskih državnih obveznica donekle ublažila pritiske na tržištima. Odaziv je bio snažan, pri čemu je vrijednost ponuda više nego dvostruko nadmašila vrijednost ponuđenu na upis. Pritom su ipak prosječni prinosi po petogodišnjim obveznicama uvećani na 4,54 posto, s 3,58 posto koliko su iznosili na prethodnoj aukciji, održanoj 4. studenoga, kada je potražnja nadmašila ponudu za 1,6 puta.
OSLO - Norveška, jedna od vodećih svjetskih izvoznica nafte i plina, snizila je procjenu o neotkrivenim rezervama nafte i plina za 21 posto, djelomice i zbog razočaravajućih rezultata bušenja. "Proizvodnja je u opadanju unatoč snažnim aktivnostima potrage. Ne pronalazi se dovoljno novih rezervi kako bi se amortizirala sadašnja proizvodnja nafte i plina", priopćila je u godišnjem izvješću Norveška uprava za naftu. "Obujam neotkrivenih zaliha smanjen je s 3,3 milijarde na 2,6 milijardi standardnih prostornih metara ekvivalenata nafte", odnosno s 20,l8 milijardi ekvivalenta barela nafte (boe) u 2006. na 16,4 milijardi, navodi se u izvješću.
TOKIO - Japanske industrijske narudžbe, ključni pokazatelj korporativne potrošnje, pale su u studenom za sezonski prilagođenih tri posto, 723 milijarde jena (8,71 milijardi dolara) na mjesečnoj razini, objavila je japanska vlada. Narudžbe isključuju snažnim oscilacijama podložne narudžbe velikih proizvoda, poput brodova i električnih postrojenja a u pretposljednjem mjesecu prošle godine pale su treći mjesec zaredom, nakon 1,4-postotnog pada u listopadu i 10,3-postotnog pada u rujnu. Narudžbe iz industrijskog sektora poskočile su čak 10,6 posto u studenom u odnosu na prethodni mjesec i njihova je vrijednost iznosila 310,1 milijardu jena. Narudžbe iz neproizvodnog sektora zabilježile su pak gotovo isti postotni pad, spustivši se na 413,2 milijarde eura, priopćeno je iz vlade. Inozemna potražnja pala je 17,8 posto na 784,7 milijardi jena, nakon 16-postotnog rasta u listopadu, pokazuju vladini podaci.
BERLIN - Njemački Commerzbank priopćio je da planira povećati temeljni kapital kako bi ojačao svoju financijsku poziciju, naglasivši kako njemačka vlada planira i nakon toga zadržati 25-postotni udio u banci. Commerzbank je priopćio kako planira povećati kapital za čak 10 posto, minus jedna dionica. To podrazumijeva izdanje do 118,1 milijun dionica. Banka nije navela visinu svote koju planira prikupiti, ali je naglasila da će povećati stopu adekvatnosti kapitala, koja odražava omjer bankovnog temeljnog kapitala prema ukupnoj, rizicima opterećenoj imovini i smatra se pokazateljem sposobnosti banke da podnese buduće gubitke. Upravni i nadzorni odbor konačne će detalje plana dokapitalizacije dogovoriti 21. siječnja.
TALLINN - Estonska državna tvrtka Eesti Energia objavila je da će s francuskim inženjerskim divom Alstomom potpisati 950 milijuna eura vrijedan sporazum o gradnji elektrane. Glasnogovornica Eesti Energiae Marina Bachmann kazala je za AFP da će sporazum o gradnji novog postrojenja za proizvodnju električne energije biti potpisan u petak, tijekom posjeta francuskog ministra vanjske trgovine Pierre Lellouchea Estoniji. "Vrijednost projekta iznosi 950 milijuna eura. Kao gorivo novo će postrojenje koristiti naftni škriljevac i imat će najviše dva energetska bloka od po 300 megavata", rekla je Bachmann. "Prvi blok nove elektrane trebao bi biti dovršen do 2015. a odluka o drugom bit će donesena 2012.", dodala je. Elektrana će biti smještena pokraj postojećeg pogona u Narvi na estonskoj granici s Rusijom.
DUBAI - Dugo planiran most, koji bi povezao Katar i Bahrein, otočnu državu u Perzijskom zaljevu, bit će izgrađen, najavio je u četvrtak bahreinski ministar vanjskih poslova. "To je prijeko potrebno za obje zemlje, čak i bez Svjetskog kupa", kazao je Šeik Kaled bin Ahmed al-Kalifa. Ministar nije naveo vremenski okvir za spomenuti projekt. Projekt Mosta prijateljstva, koji će povezati Katar i Bahrein, među najskupljima je na svijetu i procjenjuje se na 2,7 milijarda dolara. Bit će dug 45 km, a u svakom će smjeru imati pun profil autoceste i dvije željezničke pruge, za teretni i putnički promet. Dosad su početak izvedbe projekta dijelom kočile i trzavice između Saudijske Arabije i Katara zbog odabira željezničke tehnike.
BERLIN - Njemačkom proizvođaču oružja Heckler & Kochu izrečena je zabrana izvoza u Meksiko jer je prekršio naputke ministarstva gospodarstva o zabrani izvoza oružja u pojedine meksičke države u kojima ratuju bande krijumčara droge, prenose njemački mediji. Heckler & Kochu se predbacuje da je 2005., unatoč izričitoj zabrani njemačkog ministarstva gospodarstva, izvozio oružje i u četiri meksičke savezne države u kojima se teško krše ljudska prava. Odgovorni u Heckler & Kochu se brane tvrdnjom da su oružje dobavljali meksičkom ministarstvu obrane ta da to nije utjecalo na lokalne dobave oružja. Najveći kupci Heckler & Kocha, tvrtke u južnonjemačkom gradu Oberndorfu, jesu njemačka policija, Bundeswehr i NATO.
LONDON - Cijene nafte porasle su u četvrtak na londonskom tržištu nadomak 100 dolara za barel, čime je pojačan pritisak na Organizaciju zemalja-izvoznica nafte (OPEC) da poveća proizvodnju i time spriječi da visoke cijene naškode svjetskom gospodarstvu. Cijene nafte porasle su tako na londonskom tržištu 37 centi na 98,49 dolara, dosegnuvši najvišu razinu u 27 mjeseci. Dan ranije dosegnule su 98,66 dolara, najvišu razinu u 27 mjeseci. Na američkom tržištu cijene su bile niže 17 centi i iznosile su 91,69 dolara za barel. Na američkom tržištu cijene su pale zbog velikih zaliha. Tako su najnoviji tjedni podaci američke vlade u srijedu pokazali pad zaliha sirove nafte ali i rast zaliha rafiniranih proizvoda. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u četvrtak je na svojoj internetskoj stranici objavila da je cijena referentne košarice njezine nafte u srijedu iznosila 94,23 dolara, što znači da je bila 1,31 dolar viša nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi zabilježili su u četvrtak tek neznatne promjene, budući da su dobitonosne prodaje i slabi rudarski sektor prigušili utjecaj novih uspješnih aukcija članica eurozone. Tako je indeks londonske burze Ftse oslabio blagih 0,1 posto, kliznuvši na 6.042 boda. Frankfurtski DAX bio je pak na istom postotnom dobitku, dosegnuvši 7.074 boda. Indeks Pariške burze zabilježio je nešto značajniji rast, poskočivši 0,7 posto na 3.969 bodova. Uteg za burzovne indekse bio je rudarski sektor, koji je zbog pada cijena temeljnih metala, ponajprije bakra, u prosjeku oslabio 0,9 posto. Vodeći dobitnici ponovno su bile španjolske banke, pa su tako dionice Banco Santandera i BBVA nakon aukcije španjolskih državnih obveznica porasle 4,7 odnosno 6,8 posto. Indeks Madridske burze IBEX bio je u plusu 2,6 posto.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, dok se na valutnim tržištima tečaj eura stabilno kreće oko razine od 1,31 dolara jer je uspješna aukcija portugalskih obveznica ublažila strahovanja od dužničke krize u eurozoni. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks ojačao 0,7 posto, dosegnuvši najvišu razinu u osam mjeseci. U Singapuru, Šangaju, Hong Kongu i Australiji cijene su dionica porasle između 0,3 i 1,4 posto, a jedino je južnokorejski Kospi indeks pao – 0,2 posto – nakon što je tamošnja središnja banka neočekivano povećala kamatne stope. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u plusu 0,8 posto, primaknuvši se najvišim razinama u posljednje dvije i pol godine.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica porasle, ponajviše u bankarskom sektoru, a ulagače je oraspoložila uspješna aukcija portugalskih obveznica, što je ublažilo strahovanja od produbljivanja dužničke krize u eurozoni. Dow Jones indeks ojačao je 83 boda, ili 0,72 posto, na 11.755 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,90 posto, na 1.285 bodova, a Nasdaq indeks 0,75 posto, na 2.737 bodova. „Novac polagano napušta tržište obveznica i vraća se u dionice. Glavna meta ulagača bile su jučer dionice banaka jer su analitičari Wells Farga povećali preporuku za taj sektor, navodeći kao razlog pad kreditnih troškova uz istodobni rast kreditiranja. Među najvećim dobitnicima bila je dionica JPMorgan Chasea, s rastom cijene za 2,5 posto, nakon što je ta banka poručila da bi mogla povećati dividende. S&P indeks i dalje raste. Od početka prosinca u plusu je gotovo devet posto.