Nakon objave privremenih neslužbenih izbornih rezultata u nedjelju navečer, po kojima je Lukašenko s gotovo 80 posto glasova osvojio četvrti uzastopni mandat bjeloruskog predsjednika, na ulice Minska izišli su desetci tisuća prosvjednika, optužujući režim za izborne namještaljke i prijevaru. Na prosvjednike su poslane jake snage sigurnosti koje su uskoro silom rastjerale prosvjednike, pri čemu je uhićeno više od tisuću osoba.
Među uhićenicima je najmanje sedam od devet Lukašenkovih protukandidata - Andrej Sanikov, Vladimir Nekljaev, Nikolaj Statkevič, Rigor Kastusev, Vitalij Rimaševski, Ales Mihaljevič i Dmitrij Us - te nekolicina novinara i aktivista nevladinih udruga.
"Catherine Ashton osuđuje primjenu sile nakon jučerašnjih predsjedničkih izbora u Bjelorusiji, osobito premlaćivanje i uhićenje nekolicine oporbenih vođa, uključivo i kandidata na predsjedničkim izborima, te poziva vlasti da ih odmah oslobodi", kaže se u priopćenju iz ureda europske povjerenice za vanjske poslove.
Gotovo istovjetnim rječnikom oglasilo se francusko ministarstvo vanjskih poslova. "Osuđujemo jučerašnja uhićenja oporbenih kandidata (na izborima), novinara i aktivista NGO-a. Pozivamo bjeloruske vlasti da sve te osobe puste na slobodu u najkraćem roku i da (više) ne posežu za silom", rekao je na konferenciji za novinare glasnogovornik ministarstva Bernard Valero. Bjelorusija mora poštovati "europske standarde demokracije, što zasad nije slučaj, o čemu svjedoči ponašanje prema oporbi tijekom predizborne kampanje i sinoćnja uhićenja", naglasio je Valero.
Njemačka je izrazila zabrinutost zbog nepravilnosti tijekom izbora i primjene sile protiv prosvjednika. "Njemačka je vrlo zabrinuta... Mnogo toga upućuje na to da nisu poštivani međunarodni standardi za slobodne i pravedne izbore", rekao je na konferenciji za novinare u Berlinu glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert. "Osobito zabrinjava to što je od sinoć uhićena većina oporbenih kandidata, a nekolicina je ozlijeđena u tijeku privođenja", dodao je.
Jedino je Rusija, bliski suradnik Bjelorusije, bitno drukčije komentirala stanje u Bjelorusiji nakon izbora, za koje je predsjednik Dmitrij Medvedev rekao da su "unutarnja stvar suverene zemlje". "Izbori u Bjelorusiji su njezina unutarnja stvar i ono što se tamo događa u konačnici je unutarnja stvar jedne neovisne zemlje", rekao je Medvedev nakon sastanka s latvijskim predsjednikom Valdisom Zatlersom u Moskvi. Dodao je da, "koliko mu je poznato, službeni izborni rezultati još nisu objavljeni". "Za Rusiju će Bjelorusija ostati jedna od najbližih zemalja, tko god joj bio na čelu", naglasio je ruski predsjednik.
Osim osude nasilja, zapadnoeuropske zemlje i EU obznanile su kako su "primile na znanje" privremene neslužbene izborne rezultate u Bjelorusiji, ali očekuju očitovanje Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koja je na terenu imala tisuće svojih promatrača.
Iako je promatračka misija OESS-a pozitvno ocijenila tijek glasovanja, utvrdila je kako su poslije počinjene brojne pogreške, uputivši i snažnu kritiku nasilja nad prosvjednicima.
"Ovi izbori nisu Bjelorusiji omogućili nov početak, koji joj je bio potreban", rekao je voditelj promatračke misije OESS-a Tony lloyd. "Izborni postupak znatno se pogoršao tijekom brojenja glasova", kaže se u izvješću misije, u kojem se gotovo polovica nadziranih mjesta za prebrojavanje glasova procjenjuje "lošim ili vrlo lošim". "Bjeloruski je narod zaslužio više", ocijenio je Lloyd.
Promatračka misija Zajednice Neovisnih Država, koja je također nadzirala izbore, ustvrdila je da su izbori provedeni potpuno zakonito. "Misija nije pronašla ništa što bi pod sumnju dovelo zakonitost izbora", rekao je novinarima voditelj te misije Sergej Lebedev.