UN-ovu agenciju za izbjeglice (UNHCR) osnovala je Opća skupština UN-a 14. prosinca 1950., kako bi odgovorila na izbjegličku situaciju u Europi nakon Drugoga svjetskog rata.
Agencija je počela raditi 1. siječnja 1951., pomažući ljudima koji prelaze granicu zbog sukoba ili progona, a djelokrug njezina rada širio se s promjenama u svijetu. Takvi su izazovi bili masovan odljev izbjeglica 1956., nakon Mađarske revolucije, izbjeglička kriza 60-ih godina zbog dekolonizacije Afrike te idućih desetljeća raseljenost u Aziji i Latinskoj Americi.
Danas je izbjeglica, interno raseljenih osoba i tražitelja azila u cijelom svijetu 43 milijuna, a većina ih je pod skrbi UNHCR-a, navodi agencija sa sjedištem u Ženevi u poruci za medije u povodu godišnjice.
"Sve više i više ljudi prelazi granice zbog krajnjeg siromaštva, utjecaja klimatskih promjena i povezanosti sa sukobima. Dakle, to su novi obrasci prisilna raseljavanja i međunarodna zajednica treba biti sposobna odgovoriti na te izazove", rekao je visoki povjerenik za izbjeglice Guterres.
Danas su veliki problemi raseljenosti iz Somalije i Afganistana i to su primjeri izbjegličkih nevolja 21. stoljeća koji se protežu preko granica više zemalja i zahtijevaju nove i globalizirane pristupe pronalaženju rješenja, rekao je.
U Hrvatskoj UNHCR-ov ured djeluje od 1991., kad mu je osnovna zadaća bila pružiti zaštitu i humanitarnu pomoć izbjeglicama i povratnicima, raseljenima zbog sukoba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Tada je u Hrvatskoj bilo više od pola milijuna prognanika i procjenjuje se da je 1991. Hrvatska prihvatila 403.000 izbjeglica.
Ciljevi UNHCR-ova ureda u Hrvatskoj su olakšati povratak i ponovno integrirati hrvatske građane koji su izbjegli u Srbiju, Crnu Goru i BiH te pomoći vlastima i nevladinim udrugama da razviju sustav azila u skladu s međunarodnim i europskim načelima i praksi.
Trenutačno u Srbiji, BiH i Crnoj Gori boravi 69.440 registriranih izbjeglica iz Hrvatske, od kojih u Srbiji 61.175.
"Mislim da je vrlo važno prepoznati kako je djelovanje UNHCR-a, za mnoge ljude, predstavljalo život umjesto smrti, kuću umjesto posvemašnje neimaštine, zdravlje umjesto bolesti", rekao je Guterres te upozorio: "Nažalost, glavni uzroci sukoba i raseljavanja još nisu iskorijenjeni te će i sljedećih nekoliko godina biti pune izazova."
Apatridnosti zahtijeva posebnu pozornost, a po nekim procjenama, s tom je pojavom sučeno 12 milijuna ljudi. UNHCR je identificirao 6,6 milijuna takvih osoba u 60 zemalja.
UNHCR postupa u skladu s dokumentima koje su donijeli Ujedinjeni narodi, a među njima su Konvencija o statusu izbjeglica (28. srpnja 2011.) i Konvencija o smanjenju apatridnosti (30. kolovoza 1951.).
Izbjeglice i raseljene UNHCR štiti "na apolitičkoj i humanitarnoj osnovi", ali traži i trajna rješenja za njih. Milijunima ljudi ta je agencija pomogla da ponovno izgrade svoj život, da se sigurno vrate kući ili pronađu nov dom, a za svoje je napore nagrađena Nobelovom nagradom za mir 1954. i 1981.