ZAGREB - Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ocijenio je danas kako je poziv Hrvatima da se vrate u Republiku Srpsku (RS), koji je jučer u Banjoj Luci uputio predsjednik RS Milorad Dodik, priča za malu djecu te naglasio kako RS mora za to u svom proračunu osigurati i sredstva, kao što to Hrvatska čini vezano uz povratak Srba. "Od RS očekujem da njeni vođe shvate da se granice ne mogu mijenjati, da je arhitektura našeg prostora završena, a poziv Milorada Dodika Hrvatima i Bošnajcima da se vrate za mene je priča za malu djecu", kazao je Mesić nakon današnjeg predstavljanja knjige "Doba ekonomske diplomacije", kojoj je, uz Jasnu Plevnik, jedan od autora. Mesić je to kazao komentirajući novinarima jučerašnji posjet hrvatskog predsjednik Ive Josipovića Banjoj Luci, te Dodikov poziv Hrvatima da se vrate u RS, jamčeći im sigurnost. Upitan za komentar jučerašnje presude bivšem ministru obrane Berislavu Rončeviću za 'slučaj kamioni', a koji je u više navrata kao predsjednik Republike tražio da se istraži, Mesić je kazao kako mu je jedino bilo važno da se utvrdi "da je taj posao na granici kriminala i da se utvrdi odgovornost" te podsjetio kako je Rončević njegove zahtjeve za istragom komentirao riječima 'to je igrokaz jednog predsjedničkog kandidata'. Za najave pojedinih gradonačelnika da će na izbore izaći kao tzv. treći put, Mesić je kazao kako su upitne ozbiljnosti.
ZAGREB - U Zagrebu je danas, uz nazočnost hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, predstavljena knjiga "Doba ekonomske diplomacije" kojoj su autori teoretičarka vanjske politike i procesa globalizacije Jasna Plevnik i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Jedan od recenzenata knjige, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić istaknuo je na predstavljanju kako je knjiga došla 'kao kec na desetku' u trenutku kada Wikileaks objavljuje podatke koji pokazuju kako funkcionira politička diplomacija, posebno SAD-a. Knjiga je aktualna jer Hrvatska, ističe Jurčić, mora puno toga promijeniti u pristupu vanjskoj politici i ekonomskoj diplomaciji. Autorica knjige Jasna Plevnik ustvrdila je da bi hrvatska politička elita svoju ekonomsku diplomaciju trebala nadograditi na onu koju je vodio Stjepan Mesić. Podsjetivši da je kao predsjednik otvarao ona tržišta gdje je Hrvatska već bila prepoznata, gdje je bila brand Mesić smatra kako Hrvatska može učiniti puno, a za to je potrebna jedna nova industrijalizacija. Upozorio je da je prijašnja hrvatska industrija uništena i to stoga jer je, kako je rekao, bila jedna poruka da Hrvatska mora imati 200 bogatih obitelji, a da će one generirati nekakav razvoj. "To se jasno nije dogodilo, one su generirale svoje bogaćenje i pljačku ove Hrvatske, a ja se usudim reći da je ova zemlja iznenađujuće bogata ako se pljačka već 20 godina i još je ostalo za pljačku", zaključio je.
ZAGREB - Sa skupa koji je održan u povodu 10. obljetnice smrti pjesnika, filozofa i političara Vlade Gotovca (1930.-2000.) poručeno je kako je njegovo djelo nezaobilazni dio hrvatske kulturne, političke i književne baštine. Bio je pjesnik, političar, filozof i kritičar koji je, kako je rečeno, u politiku nastojao unijeti ono najbolje u čovjeku, a svoju je slobodu bio spreman žrtvovati za svoj narod, poručio je predsjednik Republike Ivo Josipović dodavši kako će svi koji baštine njegovu misao znati cijeniti ono što je on za života učinio. Vlado Gotovac u zatvoru je završio zbog promicanja ideja hrvatskog proljeća 1972. te ponovno 1982. godine, a njegova se kćer Ana prisjetila kako je kao djevojčica nazočila brutalnoj premetačini u stanu rekavši kako je njezin otac bio njezin heroj na kojeg je bila silno ponosna. Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor rekao je kako je Gotovac bio taj koji je najjasnije uočio važnost slobode pojedinca kao ključne pretpostavke demokracije. Žestoko zagovarajući nacionalnu slobodu nije smetnuo s uma da bi zanemarivanje slobode i prava pojedinca u ime viših ciljeva moglo otvoriti vrata drugoj vrsti neslobode i drugom obliku totalitarizma, rekao je Kosor. Skup o Vladi Gotovcu, koji je održan u Matici hrvatskoj, organizirao je Institut Vlado Gotovac, Zaklada Liberlani centar za demokraciju te Hrvatsko društvo pisaca.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar danas je izvijestio kako je u otvorenom pismu guverneru Hrvatske narodne banke ta stranka zatražila ukidanje devizne klauzule za kredite kako bi, kaže Lesar, kuna napokon postala nacionalna valuta. "Od uvođenja, hrvatska kuna nikad nije bila tretirana kao nacionalna valuta i novac nego kao transakcijsko sredstvo koje smo preračunavali u franke, eure, dolare", kazao je Lesar na konferenciji za novinare i dodao kako je još uvijek enigma tko je i kako uveo deviznu klauzulu. Lesar smatra da bi zabrana devizne klauzule najmanje odgovarala bankarima i oni bi, u tom slučaju, bili najveći protivnici devalvacije. Ocjenjuje da u državi koja je u krizi podjednaku cijenu moraju snositi gospodarstvo i građani, ali i banke koje dosad nisu snosile cijenu krize niti za lipu već su se, štoviše, obogatile na teret građana.
ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski u odgovoru predsjedniku Hrvatskih laburista Dragutinu Lesaru koji je danas zatražio ukidanje devizne kreditne klauzule, navodi kako bi tada trebalo zabraniti i deviznu štednju, kao i prenošenje štednih uloga u inozemnoj valuti na račune u inozemstvu. "Monetarnu i deviznu politiku treba promatrati u cijelosti", ističe Rohatinski. Navodi kako na tom tragu u HNB-u očekuju da "Hrvatski laburisti prošire svoj zahtjev i na zabranu polaganja nove i održavanja postojeće štednje u devizama, kao i da će uputiti apel građanima da od 1. siječnja 2011., u okviru devizne liberalizacije koja stupa na snagu, ne prenose svoje štedne uloge u stranoj valuti na račune u inozemstvo". "Samo tako prošireni zahtjev može biti konzistentan, naravno, s posljedicama koje nije teško predvidjeti", navodi Rohatinski u odgovoru laburistima.
ZAGREB - Koordinacija za elektroničke medije Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) i Hrvatske udruge producenata (HRUP) ocijenila je danas da saborska odluka o redukciji komercijalnih prihoda HRT-a pogoduje stranim korporacijama i vodi daljnjem osiromašenju HRT-a. "Planirani poslovni rezultati koje RTL i NOVA TV nisu bili kadri ostvariti svojim radom osigurani su političkom odlukom. Sredstva u visini stotinjak milijuna kuna godišnje oduzeta su od javnog dobra i dodijeljena stranim korporacijama kao indirektna državna potpora", stoji u priopćenju Koordinacije DHFR-a i HRUP-a. U tim udrugama smatraju da za donesenu odluku "ne postoji principijelni strateški, pravni ili moralni razlog", da ona vodi daljnjem osiromašenju HRT-a, otežava njegov oporavak i vjerojatno osigurava stagnaciju te kuće. Također smatraju da navedena redukcija prihoda pruža alibi sadašnjoj upravi HRT-a za neispunjavanje svojih zadaća i zakonskih obveza.
ZADAR - Sanitetski i drugi otpad koji je nedavno zagadio more oko Pelješca i Mljeta stigao je i do Dugog otoka i onečistio poznatu plažu Saharun, jednu od najljepših pješčanih plaža u Zadarskoj županiji, izvijestio je jutros javnost na kolegiju zadarskoga župana dožupan Đani Bunja, inače načelnik Stožera za zaštitu i spašavanje Zadarske županije. Dodao je kako će čišćenje plaže početi čim to vrijeme dopusti. Ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Zadarske županije Mirko Đinđić potvrdio je da je jednu od najljepših pješčanih uvala u Zadarskoj županiji preplavilo smeće kojega ima dvostruko više nego prošlih godina u ovo vrijeme.
OSIJEK - Osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić izrazio je danas nezadovoljstvo dinamikom razminiranja županije u kojoj 15 godina nakon rata još ima oko 146 četvornih kilometara minski sumnjivih površina. Na sastanku s novim ravnateljem Hrvatskoga centra za razminiranje (HCR) Zdravkom Modrušanom, Šišjagić je, izrazivši razumijevanje za problem nedostatka novca i za velika nastojanja koja čini HCR, ocijenio nedopustivim da kraj koji svoj razvoj temelji na poljoprivredi i kontinentalnom turizmu još nije razminiran. Ustvrdio je kako dosadašnje vlade nisu dovoljno pozornosti posvetile opasnosti od mina, ističući kako je u toj županiji u posljednjih 12 godina od mina stradalo 30 osoba, od kojih je osam poginulo. Modrušan je izvijestio da su minski sumnjive površine u toj županiji ove godine smanjene na 146 sa 162 četvorna kilometra, što je znatno više od ovogodišnjega plana. Oko tri četvrtine minski sumnjivih površina čine šume, a krajnji bi rok za razminiranje preostalih 30 četvornih kilometara poljoprivrednih površina u toj županiji trebala biti 2014. ili 2015. godina, rekli su predstavnici HCR-a.
VUKOVAR - Pripadnici Hrvatske vojske (HV) u protekla dva mjeseca u Vukovaru su raščišćavali ruševine teško oštećenih ili srušenih obiteljskih kuća i zgrada u Domovinskom ratu, a dosad su raščistili 52 ruševine, izvijestio je vukovarski gradonačelnik Željko Sabo. U izjavi novinarima uoči sastanka sa zapovjednikom Hrvatske kopnene vojske, general pukovnikom Mladenom Kruljcem, Sabo je podsjetio kako je planom raščišćavanja bilo predviđeno uklanjanje 46 ruševnih zgrada, ali plan je premašen. Po riječima general pukovnika Mladena Kruljca, na raščišćavanju ruševina svakodnevno je radilo 50-ak pripadnika HV-a i desetak inženjerijskih strojeva i kamiona koji su na odlagalište otpada prevezli više od 13.000 prostornih metara građevinskog otpada. U sklopu radova izbetonirana su i 784 metra pješačkih staza, rekao je Kruljac, dodajući kako je tijekom raščišćavanja ruševnih zgrada pronađena i uništena veća količina eksplozivnih naprava, oružja i streljiva.
OPATIJA - Međunarodna konferencija "Europa za građane: prve tri godine provedbe programa u Hrvatskoj", kojoj je svrha izvijestiti o rezultatima programa te razini tako privučenoga novca iz Europske unije, otvorena je danas u Opatiji. "Europa za građane" jest program u koji se Hrvatska uključila krajem 2007. godine kao prva zemlja izvan EU-a. Njime se pruža novčana potpora projektima promicanja tzv. aktivnog europskog građanstva. Kako je istaknuo predstojnik vladina Ureda za udruge Igor Vidačak, Hrvatska je od ulaska u program iskoristila oko milijardu eura, a to je četiri do pet puta više nego što je uložila kao članarinu. Dodao je da je novcem iz programa "Europa za građane" u Hrvatskoj financirano više od 30 projekata.
KARLOVAC - Dvadesetpetogodišnji Milan Mikić osuđen je danas nepravomoćno na trideset godina zatvora zbog teškog ubojstva starice Ane Klipe iz Latina krajem lipnja ove godine uz obrazloženje sudskog vijeća da je kazna "blizu maksimalnih četrdeset godina" jer je riječ o hladnokrvnom ubojstvu iz koristoljublja. Po riječima suca Ante Ujevića, onaj tko digne ruku na staricu, koja je još k tome sama živjela, za tešku je osudu i kad nema teških posljedica. Ali, istaknuo je, kada se uzme u obzir da je osuđenik Anu Klipu, kada mu je odbila dati novac, udario u glavu, srušio na pod i nastavio udarati te stežući je rukama oko vrata ugušio, a zatim iz kuhinje uzeo tristo kuna, to je teško ubojstvo iz koristoljublja koje zavrjeđuje dugotrajnu kaznu zatvora. Suđenje je počelo i završilo danas. Prije dokaznog postupka Milan Mikić rekao je da se "osjeća krivim", a na pitanje suca je li to potpuno priznanje, "bez ikakve rezerve", odgovorio je potvrdno.
ZAGREB - Hrvatski petnaestogodišnjaci i dalje su ispodprosječni u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti u odnosu na zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), pokazalo je PISA istraživanje (Programme for International Student Assessment), provedeno prošle godine među učenicima u 65 zemalja svijeta. Glavno područje istraživanja bila je čitalačka pismenost, gdje smo zauzeli 36. mjesto, i u kojemu smo samo jedan bod slabiji u odnosu na prošli ciklus istraživanja 2006. godine. U prirodoslovlju smo 37., a u matematici 40., gdje smo osvojili sedam bodova manje u odnosu na 2006, rekla je danas na konferenciji za novinare voditeljica za Hrvatsku Michelle Bras Roth, predstavljajući rezultate projekta. U RH u istraživanju je sudjelovalo oko 5000 učenika iz 157 srednjih škola iz svih županija, a iz svake je škole slučajnim odabirom izabrano 35 učenika. Pokazano je da najbolju čitalačku pismenost u Hrvatskoj imaju djevojčice koje pohađaju gimnazije u gradskoj sredini, imaju visokoobrazovane roditelje i bolji socioekonomski status. Najlošije rezultate pokazali su dječaci iz trogodišnjih strukovnih škola, industrijskih i obrtničkih programa, koji dolaze iz obitelji s nižim socioekonomskim statusom i u kojima je obrazovna struktura roditelja slabija.