BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak je izjavila da zasad nema potrebe za povećanjem 750 milijardi eura vrijednog fonda za spašavanje posrnulih članice eurozone, a usprotivila se i izdavanju zajedničke obveznice eurozone, netom pred početak redovnog mjesečnog sastanka ministara financija eurozone u Bruxellesu. "Trenutno ne vidim potrebe za povećanjem toga fonda", kazala je Merkel nakon sastanka s poljskim kolegom Donaldom Tuskom. Dodala je također kako nedavno dogovoren paket pomoći za spas Irske čini "vrlo malen postotni udio" u tome fondu. "Naše je čvrsto uvjerenje da Europski ugovor ne dozvoljava uspostavu zajedničke europske obveznice, što bi značilo uniformne kamatne stope među svim zemljama članicama EU-a", kazala je Merkel, napominjući kako bi time bio uklonjen važan "konkurentski čimbenik" među zemljama članicama. "Kamatne stope su poticaj da budu bolji i da ispune zahtjeve Pakta o stabilnosti i rastu", dodala je. Njemačka kancelarka time je odgovorila na napise u Financial Timesu da Luksemburg i Italija zagovaraju izdanje zajedničke obveznice kako bi se razriješila aktualna dužnička kriza.
FRANKFURT - Nijemac Wolfgang Schaeuble proglašen je u ponedjeljak najboljim europskim ministrom financija na temelju ankete ekonomista koju je proveo Financial Times, dok je posljednje mjesto pripalo Ircu Brianu Lenihanu. Poljak Jacek Rostowski zauzeo je drugo mjesto, dok je treće pripalo prošlogodišnjoj pobjednici, Francuskinji Christine Lagarde, pokazuju rezultati ankete o ministrima financija 19 najvećih gospodarstava Europske unije. Britanac George Osborne plasirao se na šesto mjesto. Irac Lenihan, čija je zemlja postala druga članica eurozone koja je zatražila međunarodnu pomoć, nakon Grčke, zauzeo je posljednje, 19. mjesto, dok je Grk Georgij Papakonstantinu osmi. Među ostalim zemljama članicama EU-a za koja tržišta smatraju da imaju slabe financije, Elena Salgado iz Španjolske dijeli 17. mjesto s Mađarom Gyorgyem Matolcsyem. Portugalac Teixeira dos Santos našao se pak na 18. mjestu.
ŽENEVA - Broj antidampinških istraga prijavljenih Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) smanjio se u prvoj polovici ove godine, priopćeno je u ponedjeljak iz WTO-a. Tako je između siječnja i lipnja 19 članica WTO-a prijavilo 69 novih istraga, u usporedbi s 97 istraga u 18 članica u istom razdoblju lani, navodi WTO u priopćenju. Ukupno je 14 članica WTO-a primijenilo 59 novih antidampinških mjera u prvoj polovici 2010. na temelju rezultata ranijih istraga, u usporedbi sa 62 nove mjere koje je primijenilo 16 zemalja godinu dana ranije. Indija je ponovno najaktivnija u pokretanju novih antidampinških istraga, pokrenuvši ih ukupno 17 u prvoj polovini ove godine. Slijedi Europska unija s osam novopokrenutih istraga. Usprkos učestalom inzistiranju na provedbi sporazuma o slobodnoj trgovini, Sjedinjene Države pokrenule su samo dvije istrage. Kina, najveći svjetski izvoznik, opet je glavna meta istraga, pa ih je protiv nje pokrenuto 23, u usporedbi s 33 godinu dana ranije. Europska unija je druga s 11 pokrenutih istraga, a slijede Sjedinjene Države s pet. Najviše je novih istraga u sektoru osnovnih metala, njih 20. Na drugom je mjestu kemijska industrija s 11 novopokrenutih istraga.
BRUXELLES - Europska komisija je u ponedjeljak pokrenula javnu raspravu o uvođenju jedinstvenog telefonskog broja za europska poduzeća koji bi im omogućio lakši pristup prekograničnim klijentima. "Poduzeća sada moraju imati različite telefonske brojeve u svakoj zemlji članici, u kojima ih njihovi klijenti moraju kontaktirati. To im ne pomaže da razviju usluge na europskoj razini za svoje klijente. Pozivam sve zainteresirane strane da nam pomognu kako bismo osmislili pristup koji će odgovoriti na potrebe poduzeća i klijentima osigurati lakši pristup", rekla je povjerenica za digitalnu agendu Neelie Kroes. Europska komisija navodi da postoje dva moguća pristupa za usklađivanje telefonskih brojeva. Jedan je uvođenje kratkog broja na europskoj razini, primjerice 115, koji bi bio namijenjen poduzećima. Drugi bi bio uvođenje europskog predbroja (3883), nakon kojeg bi slijedio broj poduzeća, a bio bi isti u svim državama članicama.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Trgovinska robna razmjena između Europske unije i Rusije oporavila se u devetomjesečnom razdoblju, nakon pada u 2009., a Rusija je zadržala status trećeg po veličini trgovinskog partnera Unije, objavio je u ponedjeljak europski statistički ured. Tako je izvoz u velikog istočnog susjeda u promatranom razdoblju porastao na 61 milijardu eura, sa 48 milijardi u istom razdoblju lani. Uvoz je dosegnuo vrijednost od 113 milijardi eura, u odnosu na 83 milijarde u odgovarajućem razdoblju 2009. Eurostat je objavio podatke povodom summita EU-a i Rusije koji se održava u utorak u Bruxellesu. Time je trgovinski manjak EU-a u razmjeni s Rusijom povećan na 52 milijarde eura, s 35 milijardi u istom razdoblju lani. Najveći je trgovinski partner EU-a SAD dok drugo mjesto pripada Kini.
BRUXELLES - Europska unija u ponedjeljak je priopćila da će razmotriti ukidanje stotina milijuna eura razvojne pomoći Obali Bjelokosti ako ta zapadnoafrička zemlja ne razriješi političku krizu izazvanu prijepornim predsjedničkim izborima. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton spremna je razmotriti "uvođenje sankcija ako se ne razriješi politička kriza u Obali Bjelokosti", rekla je glasnogovornica Europske komisije Angela Filote. EU je u zadnjih nekoliko godina osigurao više od 250 milijuna eura za razvojnu pomoć Obali Bjelokosti. Obala Bjelokosti je najveći svjetski proizvođač kakaa i nekad je bila simbol gospodarske i političke stabilnosti u zapadnoj Africi.
LJUBLJANA - Slovenija će iduće godine, zbog javnog duga koji je narastao u zadnje vrijeme, desetinu poreznih prihoda morati dati za kamate na zajmove, tako da bi taj dug mogla smanjiti i prodajom dijela državne imovine, piše u ponedjeljak ljubljanski poslovni dnevnik "Finance". Vrijednost državnog portfelja u stotinjak tvrtaka procjenjuje se na oko pet milijarda eura ili gotovo polovica ukupna državnog duga koji se znatno povećao u zadnje dvije godine. Polovica vrijednosti državnog portfelja odnosi se na ulaganja u energetiku, a slijedi državna imovina u farmaceutskoj industriji, telekomunikacijama i bankama koje, po većini ocjena, trebaju ostati u većinskom državnom vlasništvu. Na nov krug privatizacije vladu premijera Boruta Pahora nagovaraju i međunarodni krugovi te OECD, članicom kojega je postala ove godine, jer traže da upravljanje državnim udjelima u gospodarstvu bude transparentnije.
LONDON/FRANKFURT - Euro je u ponedjeljak značajnije oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta, budući da su među ulagačima prevladale bojazni u vezi s dugovima rubnih članica eurozone uoči važnog sastanka ministara financija. Euro je tako prema dolaru oslabio 1,1 posto, na 1,3261 dolara. Američka je novčanica istodobno dobila na vrijednosti i prema jenu, oko 0,4 posto, te se njome trguje po 82,85 jena. Oštrom padu eura prethodio je skok jedinstvene europske valute iznad 1,34 dolara krajem prošlog tjedna, nakon što je Europska središnja banka (ECB) povećala kupovine državnih obveznica prekomjerno zaduženih članica 16-člane eurozone, uključujući one Irske, Portugala i Španjolske. Bojazni povezane s dužničkim problemima u eurozoni pružile su potporu dolaru, pri čemu su ulagači zanemarili izjavu guvernera američke središnje banke Bena Bernankea da bi Fed po potrebi mogao i proširiti program kvantitativnog ublažavanja monetarne politike.