LISABON - Portugalski nastavnici, željezničari, vatrogasci, umjetnici, liječnici i mnogi drugi zaposlenici počeli su u srijedu opći štrajk zbog mjera štednje koje provodi portugalska vlada, a sindikati su izvijestili kako je to jedan od najvećih štrajkova u državi u posljednjih dvadeset godina. Nakon Grčke, Španjolske i Francuske i Portugalci su se odlučili na opći štrajk koji je paralizirao gotovo sav javni prijevoz. Svi komercijalni letovi iz portugalskih zračnih luka i prema njima, a riječ je o gotovo 550 letova, trebalo bi biti otkazano, rekao je za France presse glasnogovornik Uprave portugalskih zračnih luka. Željeznički promet odvijat će se s 25 posto kapaciteta, a "minimalna usluga bit će zajamčena". Promet podzemnom željeznicom tijekom dana neće se odvijati, a ni trajekti između dviju obala rijeke Tajo neće ploviti. Autobusni promet funkcionirat će samo s 30 posto kapacitetea.
DUBLIN - Irska vlada predstavila je u srijedu najoštrije proračunske mjere u svojoj povijesti kojima u razdoblju od četiri godine namjerava uštediti 15 milijardi eura kroz kresanje proračunske potrošnje i povećanje poreza. Plan predviđa smanjenje potrošnje za 10 milijardi eura i povećanje poreza u vrijednosti pet milijardi eura u razdoblju od 2011. do 2014. kako bi se srezao najveći proračunski manjak u Europi. Dugo očekivani vladin plan uvjet je za dobivanje zajmova Europske unije i MMF-a, čija je vrijednost procijenjena na 85 milijardi eura, a trebali bi pomoći Dublinu da podupre posrnule banke i financira ogromni proračunski manjak. Mjere uključuju uvođenje poreza na nekretnine i vodoprivrednih naknada, podizanje stope PDV-a s 21 na 22 posto u 2013., te na 23 posto u 2014., rezanje minimalne tjedne plaće za jedan euro, na 7,65 eura i ukidanje više od 24 tisuće radnih mjesta u javnom sektoru. Porezni razredi bit će prošireni kako bi obuhvatili više radnika s nižim primanjima, a u planu je i postupno smanjivanje socijalnih prava. Pritom u vladi neće dirati u spornu nisku stopu poreza na dobit kompanija u visini 12,5 posto, koja je gotovo upola niža od prosjeka u EU.
REYKJAVIK - Članstvo u eurozoni nije idealna formula za ekonomski uspjeh a koristi koje bi iz članstva imao Island u trenutnoj krizi izgledaju manje jasne, rekao je islandski predsjednik Olafur Grimsson u srijedu u intervjuu za agenciju Reuters. "Rasprava koja se vodila prije više od godine dana o zahtjevu za članstvo išla je u smjeru da su se globalna financijska tržišta razvila tako da je maloj naciji bilo teško zadržati vlastitu valutu", rekao je predsjednik Grimsson. "Međutim, otad smo vidjeli jednu po jednu zemlju članicu eurozone kako upada u poteškoće. Kao najnovije, ono što se događa u Irskoj. Dakle, sada su prednosti uvođenja druge valute manje jasne", naglasio je. Island, s populacijom od 320.000 ljudi, aplicirao je za članstvo u EU-u prije nešto više od godine dana, nakon kolapsa glavnih banaka pod teretom krize koja je potaknula Island da potraži utočište u članstvu. Grimsson je međutim u ovom trenutku skeptičan o sigurnosti koju može pružiti EU. "Istraživanja javnog mišljenja pokazala su vrlo jasno posljednjih mjeseci da je protivljenje članstvu u EU naraslo", rekao je.
ŽENEVA - Rast svjetske trgovine oštro je usporio u trećem tromjesečju, nakon što je oporavak od globalne financijske krize počeo posustajati, pokazali su u srijedu najnoviji podaci uglednog nizozemskog instituta za ekonomske analize CPB. Obujam svjetske trgovine u trećem je tromjesečju uvećan za svega 0,9 posto u odnosu na tromjesečje ranije, što je njegov najslabiji rast od drugog tromjesečja 2009. i osjetno slabiji u usporedbi s 3,2 posto rasta zabilježenog u drugom tromjesečju, objavio je nizozemski ekonomski institut. Tromjesečni podaci CPB-a ukazuju na usporavanje rasta svjetske trgovine od početka godine a ukupna razina trgovine još je uvijek ispod onih iz razdoblja prije krize, tumače dalje u tome institutu, čije podatke koriste Europska komisija i Svjetska banka. CPB je također objavio podatke o globalnoj industrijskoj proizvodnji koja je u trećem tromjesečju uvećana za 0,6 posto prema prethodnom tromjesečju, što je njezina najniža stopa rasta na tromjesečnoj razini od prvog tromjesečja 2001.
PARIZ - Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) udružio je snage s lancima supermarketa i restoranima radi pritiska na sudionike međunarodne konferencije koji u Parizu odlučuju o kvotama za izlov atlantske plavoperajne tune. Francuske maloprodajne tvrtke Carrefour SA i Auchan, te francuski ugostiteljski div Sodexo i britanski lanci restorana Pret Manger i Moshi Moshi našli su se tako u skupini tvrtki koje su se obvezale da više neće u svojoj ponudi imati plavpoperajnu tunu dok se ne poboljša stanje njezine populacije, priopćeno je iz WWF-a. Ta međunarodna organizacija za zaštitu okoliša podsjeća da se populacija tune nalazi na rubu nestajanja. Stoga su tvrtke udružile snage s WWF-om kako bi usmjerili pritisak na sudionike sastanka Međunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna (ICCAT) da poduzmu hitne mjere kako bi se ta riblja vrsta sačuvala od istrebljenja. Očekuje se da će ICCAT na sastanku u Parizu utvrditi nove kvote za izlov plavoperajne tune. WWF i druge skupine za zaštitu žele da 48 zemalja članica ICCAT-a obustavi izlov ili da drastično smanji ribolovne kvote.
RIGA - Austrijska banka Raiffeisen među potencijalnim je kupcima latvijske Citadele Bank, prenose lokalni mediji u srijedu izjavu višeg dužnosnika latvijske vlade. Kako objavljuje dnevnik Diena, ministar gospodarstva Artis Kampars prvi je puta imenovao Raiffeisen kao mogućeg ponuđača za tu latvijsku banku. "Taj je interes još uvijek vrlo delikatan ali je iskazan", rekao je Kampars. Banka Parex u srpnju je promijenila ime u Citadele Bank kako bi se lakše pronašao kupac nakon nacionalizacije u 2008. Raiffeisen Bank International ima veliku mrežu poslovnica na 17 tržišta u srednjoj i istočnoj Europi ali se dosad nije odvažila u značajnijoj mjeri izaći na baltička tržišta. Glasnogovornik Raiffeisena Michael Palzer bacio je sumnju na Kamparsovu izjavu, kazavši za njemačku novinsku agenciju dpa da se ne planira širenje zemljopisnog područja na kojem banka trenutno posluje.
LONDON - Euro je u srijedu potonuo na najnižu razinu prema dolaru u dva mjeseca na međunarodnim tržištima valuta, pritisnut nastavljenim neizvjesnostima oko uspješnosti irskih planova za otklanjanje dužničke krize i strahom od širenja krize na druge rubne zemlje eurozone. Euro je tako oslabio prema dolaru 0,2 posto na 1,3345 dolara, nakon što se prethodno nakratko spustio i na najnižu razinu u dva mjeseca prema zelenoj novčanici od 1,3284 dolara. U utorak je njegov gubitak prema dolaru iznosio gotovo dva posto. Jedinstvena europska valuta bila je u minusu i prema jenu, spustivši se također na najnižu razinu u dva mjeseca od 110,83 jena. Prijetnja rata na Korejskom poluotoku okrenula je ulagače sigurnijim valutama, što je dalo podršku rastu dolara. "Euro je vrlo osjetljiv zbog irske krize i straha da je Portugal sljedeći na redu. To nije moguće rješiti u kratkome roku", upozorava valutni strateg banke Nordea u Copenhagenu Niels Christensen.