Istaknuo je kako HRT treba opravdati prihode od milijardu kuna na godinu, što dobiva od pretplate, i 210 milijuna od reklama ostvarenih u 2009. Smatra kako javna televizija treba smanjiti uvoz stranih ideja i programa sa sve više "sapunica" i potruditi se da sama proizvodi "intelekualna dobra".
Njegov stranački kolega Ivan Bagarić bio je još radikalniji te je ustvrdio kako "HRT mora biti kvalitetan ili ga neće biti". Dodao je kako HRT treba promicati nacionalni identitet te se upustiti i u proizvodnju "međunarodnog programa" za druga tržišta.
HRT nije samo informativni program, nego i kultura, gospodarstvo, društvene teme, obrazovanje, sport, i sve će se to definirati ugovorom, rekla je Sunčana Glavak (HDZ). Najvećom novinom zakona smatra definiranje sadržaja i funkcije javnih usluga putem ugovora koji će sklapati HRT i Vlada RH. Tako će se, dodala je, pobliže odrediti programske obveze HRT-a u petogodišnjem razdoblju i financijski okvir njegova poslovanja, a vrijedit će od 1. siječnja.
Zastupnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar izrazio je sumnju da je glavna svrha pregovora između SDP-a i HDZ-a o novom prijedlogu zakona bila neovisnost Informativnog programa HRT-a.
"Je li predmet trgovine bilo i pitanje neovisnog statusa urednika u Informativnom programu HRT-a, ili je predmet svih natezanja bilo samo pitanje koliko vaših, a koliko njihovih članova Programskog vijeća", upitao je Lesar.
Na to mu je odgovorio Antun Vujić (SDP), ističući kako se rasprava o novom zakonu održava u sjeni medijskog obračuna, koji je ujedno i politički, to jest obračun različitih vrsta vlasnika s javnim medijem.
"Nije konflikt HDZ-a i SDP-a na tom području jer je svakom razumnom u interesu da imamo medije kao neutralnu tehnologiju gdje se politika može nadmetati jedna s drugom, a građani ocijeniti koja je bolja", dodao je. Upozorio je kako pozicija javne televizije slabi time što se na dva specijalizirana programa neće moći prikazivati reklame. "Ako bi HRT imao program nekomercijalne prirode, ne vidim nijedan razlog zašto to ne bi bilo moguće. Zar se ne može u tri minute reklamirati neka knjiga na kulturnom programu", upitao je Vujić.
Andrija Hebrang (HDZ) ocijenio je kako je HRT "i dalje ostao socijalistički mastodont" s više od tri tisuće zaposlenih, što je tri do pet puta više nego na komercijalnim televizijama. Nedopustivim je ocijenio da na javnoj televiziji postoje tajni menadžerski ugovori koji jamče visoke otpremnine. "Javna televizija bi trebala imati program kojim se štite nacionalni interesi, a naš središnji Dnevnik izgleda kao da je snimljen u nekoj drugoj zemlji", dodao je.
Ministar kulture Božo Biškupić zahvalio je zastupnicima na konstruktivnoj raspravi i na amandmanima koji poboljšavaju zakonski tekst.
"Ovaj zakonski prijedlog velik je napredak u medijskom zakonodavstvu", ocijenio je ministar, dodajući kako "provedbu zakona čine ljudi" pa će se njegova vrijednost moći provjeriti tek u praksi.
Sabor je večeras završio s radom.