Od osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih šestoro procjenjuje da je u trećem tromjesečju BDP porastao između 0,3 i 1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok dvoje očekuje daljnji pad od 0,7, odnosno 0,8 posto. U prosjeku, očekuje se rast gospodarstva od 0,3 posto.
Bio bi to prvi rast BDP-a od posljednjeg tromjesečja 2008. godine, što bi značilo da je domaće gospodarstvo izašlo iz dosad najduže recesije, ako se izlazak iz recesije definira prvom stopom rasta BDP-a.
Od prvog tromjesečja 2009. pa do drugog tromjesečja ove godine BDP ja padao u rasponu od 6,7 do 2,5 posto.
Svi se makroekonomisti slažu da je, zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, rast prometa u trgovini na malo u razdoblju od srpnja do rujna vrlo pozitivno utjecao na BDP.
Pritom je rast potrošnje vrhunac dosegnuo u kolovozu, kada je iznosio 3,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je u rujnu rast usporio na 0,4 posto.
"U trećem je tromjesečju na godišnjoj razini promet u trgovini na malo porastao 1,7 posto, potaknut dijelom sezonskim rastom zapošljavanja i dobrom turističkom sezonom. To bi, zajedno sa stagnacijom industrijske proizvodnje, znatno većim rastom robnog izvoza naspram uvoza i pozitivnim očekivanjima od izvoza usluga tijekom turističke sezone, trebalo potaknuti prve pozitivne stope rasta BDP-a“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Pozitivno je na gospodarstvo utjecao i snažan rast izvoza. Izražen u eurima, robni je izvoz u prvih devet mjeseci ove godine iznosio 6,4 milijarde eura, što je za 15,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz smanjen za 2,2 posto, na 11,1 milijardu eura.
No, negativno je na BDP utjecao pad građevinskih aktivnosti. Prema posljednjim DZS-a, u kolovozu su građevinski radovi bili za 11,7 posto manji u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su u razdoblju od siječnja do kolovoza pali za 17,2 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem.
„Očekujemo nastavak razmjerno velikog pada i privatnih i državnih investicija, na što upućuje nastavak pada građevinske aktivnosti, te pad državne potrošnje. Rast gospodarstva je, dakle, više utemeljen na sezonskim faktorima te učinku baznog razdoblja", zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.