Državni zavod za statistiku objavit će krajem ovoga mjeseca prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u trećem kvartalu.
Od šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih četvoro procjenjuje da je u trećem tromjesečju BDP porastao između 0,3 i 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok dvoje očekuje daljnji pad od 0,7, odnosno 0,8 posto. U prosjeku, očekuje se rast BDP-a od 0,4 posto.
To bi značilo da je, nakon šest kvartala poniranja, domaće gospodarstvo izašlo iz dosad najduže recesije, ako se izlazak iz recesije definira prvom pozitivnom stopom rasta BDP-a.
Procjene za treći kvartal vrlo su složene, kažu makroekonomisti, jer rast izvoza i potrošnje djeluju pozitivno na BDP, dok s druge strane slabost investicija vuče gospodarstvo prema dolje.
"U trećem je tromjesečju na godišnjoj razini promet u trgovini na malo porastao 1,7 posto, potaknut dijelom sezonskim rastom zapošljavanja i dobrom turističkom sezonom. To bi, zajedno sa stagnacijom industrijske proizvodnje, znatno većim rastom robnog izvoza naspram uvoza i pozitivnim očekivanjima od izvoza usluga tijekom turističke sezone, trebalo potaknuti prve pozitivne stope rasta BDP-a. S druge strane, očekujemo nastavak razmjerno velikog pada i privatnih i državnih investicija, na što upućuje nastavak pada građevinske aktivnosti, te pad državne potrošnje. Rast gospodarstva je, dakle, više utemeljen na sezonskim faktorima te učinku baznog razdoblja", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Svi se makroekonomisti slažu da je, zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, rast prometa u trgovini na malo u razdoblju od srpnja do rujna vrlo pozitivno utjecao na BDP.
Pritom je rast potrošnje vrhunac dosegnuo u kolovozu, kada je iznosio 3,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je u rujnu rast usporio na 0,4 posto.
Pozitivno je na gospodarstvo utjecao i snažan rast izvoza. Izražen u eurima, robni je izvoz u prvih devet mjeseci ove godine iznosio 6,4 milijarde eura, što je za 15,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz smanjen za 2,2 posto, na 11,1 milijardu eura.
No, negativno na BDP utječe pad građevinskih aktivnosti. Prema posljednjim DZS-a, u kolovozu su građevinski radovi bili za 11,7 posto manji u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su u razdoblju od siječnja do kolovoza pali za 17,2 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem.
„U trećem tromjesečju očekujemo pad BDP-a na godišnjoj razini, što će ponajviše biti posljedica daljnjeg smanjenja kapitalnih investicija“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Slabost tržišta rada i potrošnje pritišću BDP u četvrtom kvartalu
I dok se očekuje da će podaci za treći kvartal pokazati da smo izašli recesije, moguće je da će u četvrtom tromjesečju BDP ponovno pasti.
Od šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih četvoro procjenjuje da će u posljednjem ovogodišnjem kvartalu BDP pasti između 0,5 i 1,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok dvoje očekuje rast za 0,3, odnosno 1 posto. U prosjeku, očekuje se pad BDP-a od 0,6 posto.
„U zadnjem tromjesečju 2010. gospodarska aktivnost vjerojatno će ponovno usporiti, čemu će pridonijeti rast nezaposlenosti, što će nepovoljno utjecati na osobnu potrošnju. Posljedično, niska domaća potražnja, u uvjetima postupnog slabljenja pozitivnog učinka inozemne potražnje, i dalje će destimulirati proizvodnju. Uz to, osnove za rast državne potrošnje nema, a nema ni naznaka oporavka investicijske aktivnosti kako privatne, tako ni državne. Polako se topi i pozitivan utjecaj neto izvoza roba i usluga. Na ublažavanje pada, pak, djeluje učinak baznog razdoblja, odnosno činjenica da je usporavanje gospodarske aktivnosti započelo upravo u posljednjem tromjesečju 2008. godine“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Nakon završetka turističke sezone, ponovno raste nezaposlenost, što negativno utječe na osobnu potrošnju.
Krajem listopada na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 304.479 nezaposlenih osoba, što je 14.976 osoba ili 5,2 posto više nego prethodnog mjeseca, a 31.214 osoba ili 11,4 posto više nego u listopadu prošle godine.
To loše utječe na potrošnju, dok je, s duge strane, može potaknuti ukidanje kriznog poreza na plaće.
„U kolovozu je potrošnja porasla iznad očekivanja, a nakon turističke sezone brojke su ponovno bliže trendu koji je vladao prije ljeta. Ukidanje više stope kriznog poreza na plaće moglo bi pozitivno utjecati na potrošnju, no s druge strane, pogodit će je daljnji rast nezaposlenosti, pa stoga ne očekujem oporavak potrošnje ove godine“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.