U Pass-Net, mrežu pasivnih kuća, udruženo je 10 zemalja članica EU-a: Austrija, Belgija, Češka, Njemačka, Velika Britanija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Švedska. Među njima je i Hrvatska kao jedina nečlanica EU-a koja od 2006. izmjenjuje iskustva u gradnji pasivnih kuća i rješenjima koja omogućuju desetak puta manju potrošnju energije za grijanje i hlađenje objekata s 10 do 20 posto više uložena novca u njihovu izgradnju.
Tu prednjače Njemačka i Austrija pa će se tako sljedeće godine u Innsbrucku, gdje je sagrađeno najveće pasivno naselje u svijetu, održati 15. svjetski kongres pasivne kuće. Ne zaostaje ni Velika Britanija gdje će od 2016. svaka novogradnja biti bez emisije štetnih plinova, dok bi od 2018. u Europskoj uniji sve nove kuće trebale biti energetski samodostatne.
Navevši procjene po kojima će do 2047. biti iscrpljena i zadnja kapljica nafte te da Hrvatska već danas emitira više CO2 od dopuštenog, Miščević je istaknuo kako vjeruje da bi u nas bilo puno više primjera energetski samodostatnih građevina pa i primjera poput Solarne kuće u Španskom i zgrade tvrtke Stilin, koje s viškom električne energije dobivene od "zagrebačkog sunca", odnosno obnovljivih izvora energije, pune mrežu HEP-a kad bi zakonski propisi bili jednostavniji i kad bi donijeli izdašnije poticaje.
Lino Fučić, ravnatelj Uprave za graditeljstvo Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, naglasio je da se hrvatski zakonski propisi polako usklađuju s propisima EU-a pa, stižući prvu Direktivu o energetskim svojstvima zgrada EPBD, u ministarstvu paralelno rade i na drugoj, objavljenoj sredinom ove godine. Tako će predložiti da se u Zakon o prostornom uređenju i graditeljstvu uvede obveza da se već kod planiranja razmotri upotreba alternativnih sustava, a bit će propisane i kazne za nepoštivanje novih propisa.
Kad je riječ o enegetskim cerifikatima, 2011. će, kaže, osmisliti način njihove provjere, a definirat će i zgrade s tzv. nultom-potrošnjom energije.
Zamjenica predsjednika Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac pozvala je arhitekte da u svojim uredima projektiraju pasivne kuće. Naglasila je da će u hrvatskoj arhitektonskoj politici održiva i energetski učinkovita arhitektura imati važno mjesto.
Pohvalila je rad hrvatskog Pass-Neta čiji je trogodišnji program doveo u Zagreb brojne domaće i međunarodne stručnjake s područja energetski učinkovite gradnje i proizvođače inovativne opreme. "To je velik doprinos sigurnoj i održivoj budućnosti Hrvatske", zaključila je.
Važnost razmjene iskustava i znanja naglasila je i pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Jadranka Veselić-Bruvo, otvarajući Dane pasivne kuće, što će se na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu održavati od 12. do 14. studenoga. Dodala je da će Zagreb i kroz "Zagreb-plan", dugoročnu strategiju razvitka grada, poduprijeti inovativne tehnologije.
Tijekom 3. dana pasivne kuće bit će održana brojna predavanja o primjeni inovativnih ekoloških i energetskih učinkovitih rješenja. Tu je i predavanje o gradnji slamom, osobito popularnoj u Norveškoj, zemlji koja, rečeno je, ne zna što će se naftom, a svejedno popularizira takvu vrstu gradnje.
Za sve zainteresirane sudionike iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Crne Gore, BiH te Hrvatske osigurano je mnoštvo radionica te stručni obilasci pasivne kuće u Kupinečkom Kraljevcu i Solarne kuće u Španskom, a svi su oni danas "ovjekovječeni" termovizijskom kamerom, kojom se obično ispituje toplinska izolacija zgrada.
U predvorju Arhitektonskog fakulteta postavljena je i izložba proizvođača energetski učinkovitih materijala i opreme.