BUKUREŠT - Dunavska strategija bit će dobar okvir za djelotvorniju koordinaciju raznih prekograničnih projekata i transnacionalnih programa za razvoj dunavskoga riječnog sliva te za jačanje dobrosusjedskih odnosa u regiji, rekla je hrvatska premijerka Jadranka Kosor na Dunavskom summitu što se u ponedjeljak održava u Bukureštu. Summit o dunavskoj suradnji okuplja visoka izaslanstva 14 zemalja, a sudjeluje i šef Europske komisije Jose Manuel Barroso, koji je kazao kako su mogućnosti koje otvara dunavska strategija goleme, jer Dunav od Njemačke do Crnoga mora teče kroz deset zemalja, i služi populaciji od 120 milijuna ljudi. Sastanak u Bukureštu ima veliku simboličnu vrijednost, rekla je Kosor, jer "označava završetak prve faze procesa razvoja Strategije Europske unije za dunavsku regiju te pozdravlja početak sljedeće, provedbene faze", što će "nam pomoći da razmotrimo zajedničke izazove i učinkovitije koordiniramo raznovrsne prekogranične projekte i transnacionalne programe neophodne za razvoj dunavskog riječnog sliva". "Dunavska strategija bit će dobar instrument za ostvarenje tog cilja", rekla je Kosor koja očekuje "da će provedba Strategije imati znatan učinak na daljnji razvoj i jačanje dobrosusjedskih odnosa u regiji te da će pridonijeti intenziviranju suradnje". Dunavska strategija obuhvaća 14 zemalja: od zemalja EU-a Njemačku, Austriju, Slovačku, Češku, Mađarsku, Sloveniju, Rumunjsku i Bugarsku, a izvan EU-a Hrvatsku, Srbiju, BiH, Crnu Goru, Moldaviju i dijelove Ukrajine.
BRUXELLES - Ministri unutarnjih poslova zemalja članica Europske unije odlučili su u ponedjeljak u Bruxellesu ukinuti vize za ulazak u schengenski prostor građanima Bosne i Hercegovine i Albanije, a ta odluka može biti suspendirana u slučaju zloporabe bezviznog režima, odnosno ako se pojavi veliki broj neopravdanih zahtjeva za azilom. Dan nakon objave odluke u službenom glasilu EU-a, sredinom prosinca, građani BiH i Albanije koji imaju biometrijske putovnice moći će bez viza putovati i boraviti do tri mjeseca u zemljama schengenskog prostora, koji obuhvaća sve članice EU-a osim Velike Britanije i Irske te Norvešku, Island i Švicarsku. "Danas je povijesni dan za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu. Građani tih zemalja uskoro će moći putovati s biometrijskim putovnicama bez viza", istaknula je povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmstroem, koja je ujedno upozorila da bezvizni režim uključuje i "odgovornost vlade i građana tih zemalja koji će uživati te slobode". Povjerenica Europske komisije navodi da je nakon ukidanja viza za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju prije godinu dana došlo do porasta neopravdanih zahtjeva za azilom iz tih zemalja. Stoga će se pozorno pratiti provedba reformi u svim zemljama iz programa vizne liberalizacije kako bi se spriječila zloporaba bezviznog režima. "Od velike je važnosti da Albanija i Bosna i Hercegovina nastave s informativnom kampanjom s ciljem da se građanima korektno objasni značenje kratkotrajnih viza", navodi Malmstroem.
TIRANA - Tirana je u ponedjeljak pozdravila odluku zemalja Europske unije o ukidanju vize za Albance, ocijenivši tu odluku "povijesnom". "To je povijesna odluka. To je najveća vijest. To je od pada komunizma i Berlinskog zida najveći san Albanaca", izjavio je premijer Sali Berisha. Zahvalio je europskim zemljama na podršci Albaniji i kazao da će Tirana poštivati sve obveze koje prozlaze iz te odluke. Ministri unutarnjih poslova zemalja članica Europske unije odlučili su u ponedjeljak u Bruxellesu ukinuti vize za ulazak u schengenski prostor građanima Bosne i Hercegovine i Albanije, a ta odluka može biti suspendirana u slučaju zloporabe neviznog režima, odnosno ako se pojavi mnogo neopravdanih zahtjeva za azilom. "Neće biti egzodusa. Albanija nudi sve mogućnosti gospodarskog razvoja", uvjeren je Berisha.
ZAGREB/NEW DELHI - Završnog dana posjeta Indiji, s kojom je dogovorio velike poslove i nazvao je "svjetskom silom", američki predsjednik Barack Obama rekao je nakon susreta s indijskim premijerom Manmohanom Singhom da su njihove dvije zemlje najveće demokracije svijeta i nagovijestio moguću podršku Indiji za stalnim mjestom u Vijeću sigurnosti UN-a, prenose agencije. Obama, koji je posjet Indiji počeo u subotu u Mumbaiju gdje je objavio trgovinske sporazume vrijedne 10 milijardi dolara koji otvaraju 50.000 američkih radnih mjesta, sa Singhom je razgovarao o bilateralnoj trgovini, sigurnosti u regiji i UN-ovim reformama, prenosi agencija dpa. "Indija nije samo brzorastuće novo gospodarstvo, ona je sada i svjetska sila", rekao je u New Delhiju. Sjedinjene Države i Indija "dvije su najveće demokracije svijeta" i dijele odgovornost "za promicanje mira, stabilnosti i napretka ne samo svojih nacija već i cijelog svijeta", poručio je, prenosi agencija AFP. Na zajedničkoj konferenciji za novinare Singh je rekao da su dogovorili pokretanje zajedničkih projekata u Africi i Afganistanu. SAD je obećao ukinuti ograničenja na izvoz visoke tehnologije. O Kašmiru, pokrajini koju Indija dijeli s Pakistanom i oko koje su dvije nuklearne sile ratovale, Obama je rekao da napetosti trebaju smanjiti i da "SAD ne može nametati rješenje oko tog problema".
DANNENBERG - Vlak s radioaktivnim otpadom stigao je u ponedjeljak na terminal u Dannenbergu na sjeveru Njemačke, nakon 67-satnog putovanja, ali su aktivisti opet pokušali omesti njegov prekrcaj u kamione i dopremu na odlagalište. Vlak koji je u petak krenuo iz Francuske prošao je tisuću kilometara mijenjajući pravce kako bi izbjegao protunuklearne prosvjednike. U Dannenberg je stigao u ponedjeljak ujutro, a uz prosvjede dočekalo ga tristotinjak aktivista. Teret po svemu sudeći neće stići na krajnje odredište, skladište u nekadašnjem rudniku soli u Gorlebenu, prije utorka. Prolazak vlaka je cijelu noć ometalo 3000 protunuklearnih prosvjednika koji su sjedili ili ležali na tračnicama, što je dosad neviđen broj. Stotine policajaca su usred noći šest sati odvlačili prosvjednike s tračnica, noseći ih jednog po jednog. Više stotina ih je smješteno u pritvor, a oslobođeni su po dolasku vlaka u Dannenberg, rekla je glasnogovornica. Ondje će se 123 tone otpada u jedanaest posebnih 'kontejnera prekrcati na kamione, što će potrajati petnaestak sati, rekla je policija. Odande će kamioni krenuti prema Gorlebenu. Na tom ih putu čeka više od 1500 ljudi i "velik broj traktora", navodi policija.
MOSKVA - Novinar Anatolij Adamčuk iz predgrađa Moskve divljački je pretučen noću na ponedjeljak, 48 sati nakon što je poznati novinar lista Kommersanta u završio komi zbog premlaćivanja, i sumnja se da su obojica žrtve kritičkog pisanja o lokalnoj vlasti. Adamčuk, kojega su napala dvojica nepoznatih muškaraca u gradu Žukovskom, zadobio je "ozljedu lubanje i nagnječenje mozga", izjavio je njegov kolega za moskovski radio Eho. Tragovi upućuju da je Adamčuk pretučen jer je u nekoliko članaka kritizirao lokalne vlasti zbog rušenja šume na trasi buduće autoceste do zračne luke. Istraga o napadu na poznatog novinara Olega Kašina, koji je prije dva dana zbog teških ozljeda induciran u stanje umjetne kome, upućuje na tri traga, otkrio je njegov list Kommersant. Prvi trag vodi prema lokalnoj vlasti kojoj se nije svidjelo Kašinovo kritičko pisanje o rušenju šume radi gradnje autoceste, a drugi prema prokremaljskoj mladeži "Molodaja gvardija" koja je na internetu najavila da će "saboter" Kašin "biti kažnjen". Treći trag upućuje na guvernera Pskova o kojemu je Kašin kritički pisao na svome blogu. Premlaćivanja su se dogodila nakon nedavna obilježavanja četvrte godišnjice ubojstva najpoznatije oporbene novinarke Ane Politkovske.
BAKU - Nikakav "znatniji" demokratski napredak nije zabilježen na parlamentarnim izborima održanim u nedjelju u Azerbajdžanu, ocijenila je u ponedjeljak u priopćenju Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS). "Parlamentarni izbori su protekli u mirnom ozračju i sve oporbene stranke su sudjelovale u političkom procesu, ali održavanjem izbora nije postignut važniji napredak na području demokratskog razvoja", kaže OESS. Stranka na vlasti u Azerbajdžanu nadmoćno je pobijedila oporbu na parlamentarnim izborima u nedjelju, ali su kritičari režima predsjednika Ilhama Alijeva u ponedjeljak osudili prijevare na ovim izborima koje su ocijenili "sramotnim". Po službenim privremenim rezultatima vladajuća stranka Jeni Azerbajdžan (YAP) osvojila je 74 od 125 zastupničkih mjesta. Neovisni kandidati lojalni su vladajućoj stranci, koja u parlamentu može računati i na njihovu podršku. Zapadni diplomat koji je nadzirao održavanje izbora za Reuters je kazao kako smatra da je bilo puno prijevara. Rekao je kako je bilo zastrašivanja, "namještaljki" i diskvalifikacija oporbenih kandidata.
PARIZ - Piscu Michelu Houellebecqu dodijeljena je u ponedjeljak Goncourtova nagrada, najpoznatija francuska književna nagrada koja mu je u zadnjih desetak godina stalno izmicala, za svoj roman "La carte et le territoire". Ocjenjivački sud Goncourtove akademije dao je 'enfant terribleu' francuske književnosti, jednom od najpoznatijih i najprevođenijih francuskih autora, sedam glasova u prvom krugu, a dva je glasa dobila Virginie Despentes za "Apocalypse bebe". Od svog prvijenca "Širenje područja borbe" objavljena 1994., Houellebecq, kojeg nerijetko nazivaju profesorom beznađa, hladno opisuje emocionalnu i spolnu bijedu suvremenog čovjeka i njegovu krajnju osamljenost. U svom petom romanu "La carte et le territoire" (u nakladi Flammariona), koji je kritika jednoglasno prihvatila, Houellebecq bespoštedno napada umjetnost, ljubav, novac, 'celebrityje', ruga se francuskom selu i okrutno opisuje njegovo umiranje. No knjiga nije pisana u tako sivom i surmornom tonu kao prijašnji romani, a stil joj je nešto klasičniji. Piscu je 1998. umakla nagrada za "Elementarne čestice", a sedam godina poslije nedostajao mu je jedan glas za "Mogućnost otoka".