„Ovdje je prije svega riječ o moralnoj nepravdi a to je oduzimanje privatnoga vlasništva“, kazao je kardinal Puljić na konferenciji za novinstvo održanoj na kraju zasjedanja Biskupske konferencije BiH.
Svi bosanskohercegovački biskupi na toj su konferenciji izrazili zaprepaštenost odnosom sarajevskog suda prema Vrhbosanskoj nadbiskupiji i njezinoj imovini, zaključujući kako time kulminira dugogodišnja praksa nepravde koja se provodi u BiH i kada je riječ o pojedincima i institucijama.
Kardinal Puljić iskazao je zahvalnost biskupima na solidarnosti koju su iskazali.
„Ipak očekujem da će se naći pametno rješenje“, kazao je Puljić no pri tom je izrazio žaljenje zbog činjenice da su takve nepravedne presude uopće moguće u jednoj državi.
„Ako tako rade s ovakvom institucijom, pitam se kako čovjek bez utjecaja može ostvariti svoja prava“, kazao je Puljić.
Pozvao je državne vlasti da što prije donesu zakon o restituciji, čime bi se riješili ovakvi problemi a pravim vlasnicima vratila imovina koja im nedvojbeno pripada.
Komentirajući činjenicu da je zbog najavljene deložacije dijela rezidencije Vrhbosanske nadbiskupije ravnatelj Narodnog kazališta u Sarajevu Gradimir Gojer uputio otvoreno pismo gradonačelniku Aliji Behmenu, upozorivši ga kako je na djelu „progon katolika“ iz Sarajeva, kardinal Puljić je kazao kako je uvjeren da je taj čin rezultat ljubavi koje i on i Gojer gaje za glavni grad BiH.
„Katolika je manje u Sarajevu ali ih je manje i u cijeloj BiH“, kazao je Puljić, istaknuvši kako bi se moralo izbjeći pokušaje politiziranja brojkama o broju katolika u određenim dijelovima BiH te da se prava slika može steći tek valjanim popisom stanovništva.
„Svaki građanin u ovoj državi mora biti siguran da se ne smije brinuti za svoj dom“, kazao je Puljić.
Predsjednik Biskupske konferencije BiH Franjo Komarica podsjetio je kako postoje i drugi slučajevi ugrožavanja prava katolika u BiH.
Spomenuo je primjer ovotjednog napada na samostan sestara milosrdnica u središtu Banje Luke.
„Očekujem da policija zaštiti svakog građanina i svakog katolika“, kazao je Komarica.
Odgovarajući na novinarski upit, Komarica je potvrdio kako se na području Banjalučke biskupije položaj katolika, a posebice prognanih i izbjeglih, u proteklim mjesecima nije bitnije popravio unatoč obećanjima što ih je u vrijeme susreta s predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem dao predsjednik vlade Republike Srpske Milorad Dodik.
„Istina je i dalje da se 95 posto katolika prognanih iz RS nije vratilo“, kazao je Komarica, pojašnjavajući kako se to zbiva jer nema ni materijalne potpore povratku ali ni iskrenog odnosa vlasti u RS.
Jedino rješenje, donošenje strategije kojom bi se ratne nepravde ispravile, ide sporo i neodlučno i stječe se i dojam da o tome nema nikakve usklađenosti u djelovanju domaćih političara i predstavnika međunarodne zajednice, ocijenio je banjalučki biskup.
„Pitam gdje je otišla pomoć namijenjena žrtvama rata i zašto Hrvati iz RS koji se žele vratiti nisu dobili pomoć kao Srbi u Federaciji BiH ili Bošnjaci?“, kazao je Komarica, dodajući kako u fondovima Europske unije sada nema niti jednog eura namijenjenog povratku Hrvata u RS.
Komarica je izrijekom za ovakvo stanje optužio i domaće političare ocijenivši njihov odnos prema prognanima „sramotnim i nedopustivim“.