"Još uvijek smo svjedoci da vlada izvješće pučkog pravobranitelja shvaća kao kritiku svoga rada, a ne kao dobronamjeran prijedlog kako probleme otkloniti", ocijenio je Goran Beus Richembergh (HNS/HSU) , podsjetivši da je vlada i ranije od Sabora tražila da Malčićeva izvješća tek primi na znanje.
"Vlada se ne smije ponašati kao uvrijeđena djevojka, nego kao odgovorna institucija koja će postupati po nalozima", rekao je HNS-ov zastupnik.
I Miloradu Pupovcu zasmetalo je što vlada polemizira s pučkim pravobraniteljem oko podataka vezanih uz rješavanje statusa pripadnika nacionalnih manjina.
Ustvrdio je da su brojke koje navodi pravobranitelj točne, odnosno da je riječ o podatcima prikupljenim u kontaktu s građanima.
Pupovac odbija i vladino tumačenje da je za sporije stambeno zbrinjavanje povratnika kriva loša gospodarska situacija.
"Nije razlog samo nedostatak novca, jer da jest, ne bi se novac Agencije za promet nekretnina, dakle državni novac, trpao u privatne džepove i ne bi se stvarali fiktivni ugovori koji osobu ostavljaju bez njezine imovine, a državu bez novca", ustvrdio je Pupovac.
Ljubica Lukačić (HDZ) uvjerena je, međutim, da je pravobranitelj u izvješću naveo i mnoge probleme koji nemaju veze s diskriminacijom, nego s ostvarivanjem drugih prava.
Smatra da se pravobranitelj trebao detaljnije očitovati o tome na što su se predmeti odnosili, a pohvalila je aktivnosti koje je Ured pravobranitelja provodio kako bi educirao građane o tome što je diskriminacija.
Šime Lučin (SDP) uvjeren je da problem diskriminacije proizlazi iz strukture državne administracije, koju optužuje za "nekompetentnost, bešćutnost i nerazumijevanja problema".
Založio se da se pravobranitelju iduće godine da više novca za rad, ističući da on u protivnom neće moći ispuniti zadaće koje su mu dane proširenjem ustavnih ovlasti.
Upozorio je da mnogi Romi koji nemaju osobne dokumente ne znaju put kojim mogu doći do dokumenata. "Treba im besplatna pravna pomoć da bi pristupili besplatnoj pravnoj pomoći", rekao je Lučin, pozdravljajući najave da će se pojednostaviti obrazac za korištenje tog instituta.
Marijana Petir (HSS) ocijenila je, pak, da je sustav praćenja predmeta vezanih uz diskriminaciju još nedovoljno uhodan.
Ustvrdila je da se pod izlikom zaštite prava nekih skupina krše prava drugih skupina, a kao primjer je navela slučaj u kojem je iz jednog udžbenika za vjeronauk brisan dio u kojem je citiran katekizam Katoličke crkve, uz obrazloženje da je diskriminatoran.