SAD je zauzeo čelnu poziciju među ukupno 57 zemalja s 5,12 bodova, popevši se za dva mjesta, usprkos gotovo nepromijenjenom broju bodova u odnosu na prošlu godinu.
Velika Britanija kliznula je s prvog na drugo mjesto, osvojivši 5,06 bodova, što je 0,22 boda manje nego prošle godine.
Na trećem mjestu našao se Hong Kong s 5,04 boda, nešto više nego prošle godine, dok je četvrto mjesto pripalo Singapuru s 5,03 boda, također neznatno više nego prošle godine. Ta su dva financijska središta zabilježila dobre rezultate zahvaljujući poticajnom institucionalnom i poslovnom okruženju, te visokom stupnju stabilnosti financijskog sustava.
Australija je potonula s drugog na peto mjesto, pritisnuta padom aktivnosti u sektoru nebankarskih financijskih usluga, kao što su početne javne ponude dionica, te aktivnosti spajanja i akvizicija, kao i nepovoljnijim poslovnim okruženjem.
Kanada je zadržala prošlogodišnje 6. mjesto, a manja europska gospodarstva Nizozemska i Švicarska zamijenili su mjesta u odnosu na 2009., zauzevši sedmo, odnosno osmo mjesto na WEF-ovoj ljestvici. Belgija je pak zamijenila Dansku na desetom mjestu.
Japan je zadržao 9. mjesto zahvaljujući čvrstoj izvedbi financijskih institucija i tržišta.
"Dok SAD i Velika Britanija visoke pozicije mogu zahvaliti razvijenim i aktivnim veleprodajnim tržištima, nekoliko zloslutnih znakova signalizira moguće prijetnje njihovim vodećim pozicijama. Uz nisko ocijenjenu financijsku stabilnost dvije zemlje, upitna je i stabilnost njihovih poslovnih okruženja, posebno poreznih sustava, kao i učinkovitost njihovih banaka", kazao je izvršni operativni dužnosnik iz američkog ogranka WEF-a Kevin Steinberg.
Kao i prošle godine, gospodarstva tržišta u nastajanju ostvarila su dobru izvedbu na području financijske stabilnosti. Malezija, Čile, Brazil, Slovačka, Meksiko, Maroko, Kina i Peru redom su se našli među prvih 20 zemalja po financijskoj stabilnosti.
U WEF-u ipak ukazuju na rizike u njihovim financijskim sustavima u kontekstu današnje gospodarske klime.
Prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), gospodarstva u nastajanju bit će zaslužna za 54 posto rasta apsolutnog globalnog bruto domaćeg proizvoda, navodi WEF u najnovijem izvješću. To znači da će nastavak globalnog gospodarskog oporavka u većoj mjeri ovisiti upravo o njima i njihovim financijskim sustavima.
Suprotno njihovoj rastućoj ekonomskoj važnosti, financijski razvoj na tržištima u nastajanju nije toliko dojmljiv, upozorava WEF. U prosjeku su tržišta u nastajanju zabilježila 1,3 boda manje nego prošle godine, iz čega proizlazi ključno pitanje učinkovitog financiranja rasta BDP-a.
"Prilikom procjene financijskih sustava tržišta u nastajanju važno je široko sagledati sve rizike. Iako stabilni, financijski sustavi mnogih od tih gospodarstava morat će dodatno poboljšati izvedbu u područjima poput razvoja lokalnih tržišta obveznica, te pružanja financijskih usluga potrošačima. U suprotnome mogli bi dovesti u pitanje svoj gospodarski rast", ističe WEF-ov direktor financija za tržišta u nastajanju James Bilodeau.