RABAT - Mediteran je dom različitih naroda, kolijevka zapadne civilizacije i triju velikih monoteističkih religija i to bogatstvo nas prožima, a ne razdvaja, rekao je u subotu u Rabatu predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, koji u glavnom marokanskom gradu sudjeluje na Parlamentarnoj skupštini Mediterana (PAM). U obraćanju na 5. plenarnoj sjednici PAM-a, Bebić je istaknuo da je temeljna zadaća te organizacije "sačuvati Sredozemlje za buduće naraštaje, sačuvati biološku ravnotežu i zdrav okoliš i na taj način pridonijeti zajedničkom dobru". "Hrvatska je po svom geografskom položaju i sredozemna i podunavska i srednjoeuropska zemlja, i ta različitost čini je poveznicom između regija", rekao je predsjednik Hrvatskog sabora. "Tako je Mediteran, kao dom različitih naroda, i kolijevka triju monoteističkih religija, prostor prožimanja i susreta različitog", dodao je. "Svi smo mi sinovi Ismailovi i sinovi Izakovi, svi smo mi Abrahamovi sinovi", rekao je Bebić i pozvao da vođeni tom mišlju prevladamo sve sukobe. Bebić je također kazao da je Hrvatska kao zemlja bogata vodom, spremna podijeliti bogatstvo s onima koji je nemaju dovoljno. Također je kazao da će iduće godine Hrvatska ugostiti jedan od različitih skupova koji se organiziraju u okviru PAM-a. Izaslanici zemalja članica PAM-a u dva dana raspravljat će o političkoj i sigurnosnoj te o gospodarsko-socijalnoj i ekološkoj suradnji s naglaskom na klimatskim promjenama, izvorima vode i energije.
RABAT - Predsjednica hrvatskoga izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Mediterana (PAM) Dubravka Šuica u subotu je na sjednici PAM-a u glavnom marokanskog gradu izvijestila o prijetnjama okolišu u Mediteranu, od kojih su neke dosegnule kriznu razinu i pozvala je na hitnu akciju. Zbog demografskog rasta i neodrživoga gospodarskog razvoja stvoren je pritisak na vodu i tla. Zbog ljudske aktivnosti, napose industrije, prometa i onečišćenja mora otpadnim vodama ugrožena je bioraznolikost, te opasno narušena kakvoća zraka, vode i tla, rekla je Šuica. Zbog pretjerane gradnje do 2025. godine čak 50 posto sredozemne obale moglo bi biti pod betonom, rekla je Šuica. Problemi nastaju i pretjeranim crpljenjem vode, unošenjem invazivnih biovrsta u Mediteran, a svemu treba dodati i klimatske promjene, koje će dodatno otežati život u regiji, a napose siromašnim slojevima stanovništva, naglasila je. Dobro je da je PAM dobio status promatrača u UN-u i time s regionalne prerastao na međunarodnu razinu, rekla je Šuica, ali i upozorila da PAM nema novca za sve mehanizme koji bi trebali pospješiti rješavanje tih golemih problema. Posebno je istaknula prijetnje koje regiji donosi turizam, iako je on glavna gospodarska grana u Mediteranu po broju zapošljavanja i prihoda, jer se razvijao na neodrživ način. Mediteranske zemlje stoga moraju smanjiti negativne učinke turizma, čuvati i dobro upravljati prirodnim izvorima regije i donositi mjere za prilagodbu klimatskim promjenama.
ZAGREB/HANOJ - Američka državna tajnica Hillary Clinton, koja sudjeluje na Istočnoazijskom summitu (EAS) u Vijetnamu, pozvala je u subotu na mirno rješavanje pomorskih sporova nakon što je spor Kine i Japana oko otočića u Istočnom kineskom moru zasjenio taj sastanak na vrhu, javljaju svjetske novinske agencije. Kineski ministar vanjskih poslova Yang Jiechi zatražio je u subotu od Amerike da "bude oprezna glede tog vrlo osjetljivog pitanja i da poštuje suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Kine, te da ne daje pogrešne izjave". SAD je pojačao azijsku diplomaciju otkako je na čelu američke administracije Barack Obama i strahuje da bi mogao biti isključen iz grupacija kao što je EAS dok Kina širi svoju diplomatsku i ekonomsku nazočnost. Međutim, ovogodišnji summit, peti od utemeljenja EAS-a 2005., zasjenjen je sporom Kine i Japana oko pomorskog teritorija. Odnosi dviju zemalja pogoršali su se prošloga mjeseca kada je Japan zadržao kapetana kineske koćarice koja se sudarila s brodom japanske obalne straže u spornim vodama u Istočnom kineskom moru. Do sudara je došlo nedaleko od otočića koje Kinezi nazivaju Diaoyu, a Japanci Senkaku. Obje strane prisvajaju otoke zbog kojih već nekoliko desetljeća traje teritorijalni spor. Nakon ovog incidenta, počeli su politički prijepori između zemalja koji još uvijek traju. Clinton je predložila trilateralni sastanak SAD-a, Kine i Japana na kojem bi se pokušale ublažiti napetosti. Također je rekla da se SAD zalaže za mirno rješavanje pomorskih sporova u skladu s međunarodnim pravom. "Vrlo smo jasno rekli dvjema stranama da želimo da se temperatura snizi", rekao je jedan američki dužnosnik nakon susreta Clinton i kineskog ministra vanjskih poslova na rubu summita. SAD želi "povratak normalnih odnosa između Japana i Kine te poduzimanje koraka za obnovu povjerenja", dodao je.
NAPULJ - Unatoč obećanju talijanskoga premijera Silvija Berlusconija da je rješenje problema s odlaganjem smeća u Napulju i okolici nadohvat ruke, prosvjednici su najavili da će i u subotu nastaviti s demonstracijama. "Ne možemo odustati dok ne vidimo konkretne rezultate, koji se odnose na dobrobit građana", izjavio je glasnogovornik Pokreta za zaštitu regije oko Vezuva. Berlusconi je onamo odletio izravno s EU-ova summita održanog u petak u Bruxellesu. Najavio je konačan dogovor s gradonačelnicima gradova u regiji te kazao kako vjeruje da će to omogućiti i kraj problema te krize s prikupljanjem, odnosno 'neprikupljanjem' smeća u napuljskome području. Vlada se, među ostalim, obvezala da će do kraja idućega tjedna uvesti zakon kojim će se spriječiti realizacija kontroverznih planova o otvaranju drugoga odlagališta smeća u Nacionalnome parku Vezuv. Vlada je također pristala ograničiti količinu smeća koje će se dovoziti na područje Sarija koje se nalazi blizu gradića Terzigna nadomak Napulju, gdje su prije tjedan dana prosvjednici palili vozila, talijanske zastave, te na policiju bacali kamenje i petarde, nezadovoljnih lošim uvjetima na lokalnom odlagalištu otpada. Berlusconi je tada (22. listopada) za loše stanje na tom odlagalištu okrivio lošu upravu lokalnog operatera, no istaknuo je kako je vlada odobrila 14 milijuna eura koje bi trebali isplatiti u obliku odštete mještanima, a dio bi bio namijenjen novim projektima u regiji. Negirao je da postoje bilo kakvi zdravstveni rizici za mještane.
PARIZ
Četiri osobe su poginule kada se srušio francuski istraživački helikopter na Antarktici, priopćile su u subotu francuske vlasti. Tijela dvojice francuskih znanstvenika, pilota i mehaničara pronašle su australske spasilačke ekipe u olupini helikopera i prebacili su ih u francusku istraživačku bazu u istočnom dijelu kontinenta. Helikopter, koji je korišten za prijevoz između baze i broda za opskrbu, poslao je poziv u pomoć još u četvrtak, ali su spasilačke ekipe došle do njega tek u subotu zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. "Spasilačke ekipe mogle su samo utvrditi, nažalost, da nema preživjelih", navodi se u priopćenju francuskih vlasti.