BRUXELLES - Čelnici zemalja članica EU-a postigli su rano u petak dogovor o manjoj promjeni Lisabonskog ugovora i uspostavi stalnog mehanizma za rješavanje kriza u eurozoni, objavio je predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu. "Čelnici su se usuglasili da postoji potreba ugradnje stalnog kriznog mehanizma za čuvanje financijske stabilnosti eurozone", rekao je Van Rompuy, nakon maratonske sjednice europskih čelnika koja je završila nekoliko sati iza ponoći. Van Rompuy je istodobno zadužen da provede konzultacije o ograničenim promjenama Lisabonskog ugovora koje se moraju provesti "kako bi se taj mehanizam u njega ugradio". Izmjena Lisabonskog ugovora bila je vruća tema posljednjih tjedana u Bruxellesu, ne zbog spomenute buduće promjene, nego zato jer je stupio na snagu prije jedva 11 mjeseci, nakon punih deset godina rasprave. Mnogi od čelnika Unije nisu htjeli o tome ponovo otvarati debatu. "Više zemalja ne želi veliku reformu i stoga je nastojimo ublažiti što je više moguće kako bismo izbjegli nove referendume", rekao je švedski premijer Fredrik Reinfeldt. Jedna od opcija koja se spominjala jest da se promjene Lisabonskog ugovora uvrste u pristupni ugovor s Hrvatskom, koji ionako mora proći proces ratifikacije u zemljama članicama. Promjene Lisabonskog ugovora zatražile su Njemačka i Francuska i njihov prijedlog je u početku naišao na veliki otpor. One su željele da se u Lisabonski ugovor ugradi mogućnost oduzimanja prava glasa onim članicama koje krše proračunsku disciplinu, ali to nije dobilo potporu ostalih zemalja. Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je zadovoljstvo što je na summitu postignut dogovor "o otvaranju puta za reformu eurozone". "Sve u svemu, rasprava je bila teška, ali je Njemačka uspjela ostvariti dosta od onoga što je smatrala iznimno bitnim", rekla je kancelarka. Van Rompuy do sljedećeg summita u prosincu mora pripremiti izvješće o političkim aspektima izmjene Lisabonskog ugovora, a Europska komisija se do istog roka treba koncentrirati na tehničke aspekte novog mehanizma.
BUENOS AIRES - Deseci tisuća Argentinaca u četvrtak su u emotivnom oproštaju odali posljednju počast preminulom bivšem predsjedniku Nestoru Kirchneru. Kirchner (60), suprug sadašnje predsjednice i njezin prethodnik na dužnosti, umro je od srčanog udara u srijedu. Njegov zatvoreni lijes izložen je u predvorju "Case Rosade", predsjedničke palače u središtu Buenos Airesa. Deseci tisuća ljudi okupili su se ispred palače na Trgu Mayo i tamo stajali satima u tišini, koju su povremeno prekidali burni aplauzi i političke pjesme. Predsjednica i supruga Cristina Fernandez de Kirchner predvodila je bdijenje u palači, u društvu sina i kćeri, nekolicine južnoameričkih predsjednika i slavnih Argentinaca, poput Diega Maradone. Nestor Kirchner bio je u Argentini iznimno popularan, do te mjere da su ga uspoređivali s karizmatskim Juanom Peronom, čiju je stranku prevodio do smrti. Ograda ispred Case Rosade pretvorena je improvizirani oltar ukrašen zastavama, cvijećem, fotografijama i porukama. Kirchner će biti pokopan u petak u svom rodnom gradu Rio Gallegosu, u Patagoniji, 2600 kilometara južno od Buenos Airesa.
HONOLULU - Sjedinjene Države žele "dobre" odnose s Kinom, rekla je u četvrtak američka državna tajnica Hillary Clinton prije susreta američkog i kineskog predsjednika planiranog za idući mjesec. Bijela kuća je u četvrtak objavila da će se Barack Obama sastati s kineskim kolegom Hu Jintaom u Južoj Koreji, na bilateralnom susretu uoči summita G20 u Seulu u studenome. "Veze Kine i SAD-a su složene i imaju goleme posljedice, ali mi smo odlučni u nakani da budu dobre", rekla je Clinton. Državna tajnica je dala izjavu na Havajima, prvoj postaji u dvotjednom obilasku Azijom i Oceanijom tijekom kojega treba umiriti kineske susjede zabrinute zbog ekspanzionističkih ambicija Pekinga. "Neki (u Kini i SAD-u) misle da su naši i kineski interesi potpuno oprečni. Kao da je naša veza kratkoročna računica koja bi se temeljila na načelu da kada jedan uspijeva, drugi mora trpjeti neuspjehe", rekla je državna tajnica. "No to nije naša predodžba, istaknula je. U 21. stoljeću nije ni u čijem interesu da se Kina i SAD gledaju kao protivnici". SAD pritišće Kinu kako bi uvela tržišni tečaj juana, i više otvorila svoje tržište za američke proizvode kako bi se uravnotežila trgovinska bilanca između dviju zemalja.
STRASBOURG - Povjerenik za ljudska prava u Vijeću Europe, Thomas Hammarberg, osudio je u četvrtak populističku retoriku omiljenu u nekim europskim zemljama koja ocrnjuje muslimane i potiče porast nesnošljivosti. Po Hammarbergovim riječima, "ankete pokazuju da su muslimani i islamska kultura na lošu glasu i da pobuđuju strah i nepovjerenje". Rezultati ankete njemačkog instituta Friedricha Eberta po kojoj se 58 posto ispitanika očitovalo za ograničavanje "muslimanskih vjerskih obreda", pokazuju da se "pravo na vjersku slobodu odriče jednoj skupini, u ovom slučaju muslimanima", ocijenio je povjerenik. Hammarberg usto osuđuje "diskriminaciju na tržištu rada i u školstvu", "provjere identiteta" i "temeljite pretrese" kojima su izloženi muslimani. Napose kritizira demokratske stranke zbog toga što nisu "sustavno upozoravale da se ubojice poistovjećuje s golemom većinom muslimana" nakon napada na New York, Madrid, Amsterdam, Moskvu i nakon talačke krize u Beslanu.