Pozvani uvodničari bili su član Povjerenstva za izradu zakona Tvrtko Smital, znanstvenik s Instituta Ruđera Boškovića, zaposlenice Instituta za etnologiju i folkloristiku Marijana Hameršak i Jelena Marković, član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora i zastupnik SDP-a Gvozden Flego te Filip Hameršak s Pravnoga fakulteta.
Organizatori su istaknuli da se pozivu na raspravu nisu odazvali dužnosnici Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa (MZOŠ).
Studenti su iskazali posebnu zabrinutost za društvene i humanističke studije koji, smatraju, neće moći odgovoriti tržišnim zahtjevima jer, primjerice, pitaju se kako može biti tržišno konkurentno istraživanje o naglascima u hrvatskim dijalektima. Zapitali su se znači li to možda i postupno ukidanje društvenih i humanističkih studija.
Izrazili su i zabrinutost da zakonski prijedlozi vode prema tzv. elitističkoj koncepciji visokoga obrazovanja, posebice elite "s dubokim džepom" tako da će u budućnosti, rečeno je, "možda moći studirati samo sinovi Ivice Todorića ili djeca ministara".
Jedna je studentica rekla kako je predlagač "podcijenio inteligenciju studenata kada je pretpostavio da neće prepoznati da promijena riječi školarina u upisnina znači da će morati, čak i više nego dosad, plaćati za studij".
Tvrtko Smital objasnio je da je u radnu skupinu ušao na poziv ministra, ali da u njoj nije bio ničiji predstavnik. Razočaran je dosadašnjim tijekom javne rasprave, ali je i znao da će prijedlozi izazvati žestoke reakcije jer, rekao je, donose sustavna rješenja koja se bitno razlikuju od dosadašnjih.
Gvozden Flego ocijenio je da su prijedlozi zakona neprihvatljivi pravno-koncepcijski, politički i organizacijski. Smatra da su pravno-koncepcijski protuustavni, politički izrazito centralizatorski te da im je organizacijska shema prekomplicirana da bi bila provediva.
Organizatori su na kraju izrazili zadovoljstvo što su zakonski prijedlozi mobilizirali akademsku i znanstvenu zajednicu, ali je i rečeno da bi, bez obzira na iskazano nezadovoljstvo, zakoni mogli biti doneseni.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa predlagač je triju zakona koji bi trebali zamijeniti važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003.