Krizni porez umanjio je prosječne zagrebačke neto plaće za kolovoz za 2,5 posto ili za 157 kuna, pa je prosječna zagrebačka neto plaća za kolovoz umanjena za krizni porez iznosila 6.157 kuna.
Krizni porez najviše je utjecao na plaće zaposlenih u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima koje imaju najveći prosjek od 8.381 kune, smanjivši ih za 273 kune ili za 3,2 posto, na 8.108 kuna.
Prema područjima djelatnosti, najniže zagrebačke plaće za kolovoz isplaćene su u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, 3.730 kuna, a krizni porez taj iznos je umanjio za 0,9 posto pa je iznosio 3.695 kuna.
Zagrebačka statistika pokazuje da zaposleni u gospodarstvu imaju nešto nižu prosječnu plaću od zaposlenih u izvan gospodarskim djelatnostima - prosječna zagrebačka neto plaća za kolovoz u gospodarstvu iznosila je 6.291 kunu, a u izvan gospodarskim djelatnostima 6.372 kune.
Najniže neto plaće u Zagrebu imaju zaposleni u djelatnosti usluge u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika i za kolovoz je iznosila prosječno 3.206 kuna.
Zaposleni u zagrebačkim tvrtkama koje se bave proizvodnjom odjeće za kolovoz su prosječno zaradili 3.233 kune, a prosječna zagrebačka neto plaća za kolovoz u proizvodnji kože i srodnih proizvoda bila je 3.395 kuna. Prosječna plaća zaposlenih u zaštitnim i istražnim djelatnostima iznosila je 3.544 kune, a u proizvodnji tekstila 3.630 kuna.
Nasuprot tome, u dvama djelatnostima prosjeci plaća za kolovoz u Zagrebu bili su iznad deset tisuća kuna - u upravljačkim djelatnostima; savjetovanju u vezi s upravljanjem prosječna neto plaća iznosila je 13.795 kuna, a u promidžbi (reklami i propagandi) i istraživanju tržišta 10.478 kuna.
Prosječna bruto plaća u Zagrebu za kolovoz iznosila je 9.422 kune, što je za 127 kuna ili 1,4 posto više nego za srpanj.
U odnosu na kolovoz prošle godine, prosječna bruto plaća viša je za 0,8 posto ili za 78 kuna.