U izjavi za javnost koju je objavio njegov kabinet navedeno je da je Pahor u subotu prilikom susreta s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor prihvatio ideju da se putem zajedničke komisije prouči mogućnost formiranja zajedničke kontrole zračnog prostora dviju država u okviru NATO saveza, ali da je to u medijima i javnosti dobilo preveliku težinu.
Ako u smjeru realizacije te zamisli dođe do bilo kakvih "formalno-pravnih koraka", o tome će odlučivati službeni organi i u Sloveniji i u NATO savezu, navodi se u izjavi Pahorova kabineta.
Uz spekulacije o mogućoj zajedničkoj nabavi borbenih lovaca za kontrolu zajedničkog zračnog prostora, koje su se pojavile u hrvatskom tisku, Pahor je tako posredno reagirao i na današnju izjavu predsjednika Slovenije Danila Tuerka koju je dao u Zagrebu novinarima prije susreta s predsjednikom Josipovićem.
Tuerk je u vezi s mogućnošću zajedničke kontrole zračnog prostora rekao da je suradnja dviju država dobra stvar, ali da mora priznati da je samom idejom i načinom na koji je ideja plasirana medijima iznenađen.
Slovenija ima dogovor o obrani zračnog prostora u okviru NATO saveza i ne znam zašto to sada treba mijenjati, izjavio je Tuerk.
Budući da sama nema svojih nadzvučnih lovaca, a kontrola vlastita zračnog prostora uvjet je za ulazak u NATO savez, Slovenija je pred ulazak u tu organizaciju pristala da povremene kontrole njena zračnog prostora uz raniju 48-satnu najavu obavlja Italija borbenim lovcima smještenim na vojnom aerodromu Cervia kod Riminija. Prvi prelet Slovenije izvela su u tom sklopu dva talijanska zrakoplova F-16 30. ožujka 2004. godine. Na odluku tadašnje vlade u Sloveniji se ponekad izražava suzdržanost motivirana povijesnim razlozima.