"Naš ukupan bruto dug iznosi oko 42 milijarde eura, a neto dug 11 milijardi. To je mnogo. No, dug je najviše rastao u vrijeme ekonomske konjunkture od 2004. do 2008. godine, dok sada stagnira", rekao je Križanič.
Dodao je da servisiranje duga nije kritično i da je on apsolutno pod kontrolom, tako da Slovenija ni u kojem slučaju nije u situaciji u kojoj se zbog dugova našla Grčka.
Kako bi spriječila moguću depresiju zbog relativno velikog odljeva kratkoročnog kapitala u vrijeme financijske krize Slovenija je dio duga poduzeća i banaka preuzela u javni dug te tako omogućila postupan višegodišnji prijelaz s različitim načinima financiranja duga", rekao je Križanič.
"Naš dug je apsolutno pod kontrolom, njegovo stanje je stabilno, a imamo i dovoljno plasmana koje smo stvorili kroz posebne rezerve, kako bi se krediti idućih godina mogli otplaćivati, rekao je Križanič za portal Siol.
S tropostotnim udjelom duga u svom BDP-u Slovenija je daleko od Grčke i sličnih država s financijskim problemima i velikim zaduženjem, istaknuo je Križanič.
"Slovenija nije nimalo slična Grčkoj. Imamo malu i otvorenu, u izvoz usmjerenu, ekonomiju s vanjskotrgovinskim suficitom od jedan posto koji se povećava, izjavio je slovenski ministar financija.