Oporba, međutim, vladu optužuje da se vodila "logikom samoposluživanja", te da je u prvom čitanju predložila rigorozno smanjivanje prava, da bi potom u drugom čitanju ponudila ublaženi, ali još uvijek po građane nepovoljan prijedlog.
"U prvom čitanju predstavljen je krajnje neprihvatljiv prijedlog kao mamac, da bi sada svi bili sretni zato što se uvažilo nešto od primjedbi", rekao je Davorko Vidović (SDP).
Zatražio je da se primjena izmijenjenog zakona odgodi do 1. srpnja, kako bi se građanima dalo dovoljno vremena da izračunaju kolika će im biti mirovina po novim pravilima te hoće li im se isplatiti prijevremeni odlazak u mirovinu.
Vidović je upozorio i da će izjednačavanje dobi umirovljenja žena i muškaraca građanima prouzročiti troškove i zbog nestajanja "baka servisa", jer žene više neće moći čuvati svoje unuke.
I Silvano Hrelja (HSU) smatra da se vlada vodila logikom samoposluge. "Sve mi ovo sliči na trgovinu u smislu postupanja u supermarketima - najprije dignem cijenu, a onda idem akcijama to spuštati", rekao je.
Hrelja tvrdi da predloženi zakon nema podršku socijalnih partnera te da je riječ o "kažnjavanju onih koji su odradili svoj staž i koji su se naplaćali doprinosa".
HDZ-ovi zastupnici ističu, međutim, da sami socijalni partneri predloženi zakon nazivaju kompromisom.
"Ovaj zakon je produkt usklađenih prijedloga socijalnih partnera i vlade", rekao je Boris Kunst (HDZ).
Smatra da će predložena penalizacija ranijeg umirovljenja biti pravednija prema onima koji rade do pune starosne mirovine.
Naglasio je i da su predložene mjere nužne za održivost mirovinskog sustava, budući da je odnos osiguranika i umirovljenika 1,27:1, a da se približava omjeru 1:1.
"Takav omjer razara cijeli mirovinski sustav i zato je važno da što više umirovljenika odlazi u starosnu mirovinu, a što manje u mirovinu po drugim osnovama", rekao je Kunst.