Sporazum je nastao uslijed niza neuspješnih pokušaja privatizacije hrvatskih škverova i bojazni od stečaja, a u njegovoj je osnovi model po kojem bi brodogradilišta u razdoblju od deset godina, uz nadzor većinskog vlasnika – države i pod vodstvom Uprava izabranih od radnika po stručnosti a ne političkoj podobnosti, bila povjerena na upravljanje samim zaposlenicima.
Država bi, po uzoru na skandinavske zemlje, u brodogradilištima trebala provesti model radničkog dioničarstva, a poslovanje škverova bi u navedenom roku trebalo biti dovedeno do razine uspješnosti europskih brodogradilišta, nakon čega bi država ustupila većinski paket dionica zaposlenicima.
Također bi država trebala nastaviti s financijskom i tehnološkom sanacijom na isti način kao što je to radila dosad, primjenjivati subvencije i izdavati jamstva sukladno novom programu restrukturiranja (po mogućnosti osnovati i zasebnu državnu banku za sektor brodogradnje) te pripremiti dodatne državne potpore za prevladavanje trenutne teške krize na tržištu.
Predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita Zvonko Šegvić kazao je da je interes svih potpisnika isti – očuvanje radnih mjesta i brodograđevne djelatnosti.
Ako treba, od brodogradilišta ćemo zajednički napraviti vlastitu državu. EU nam je zabranila ugovarati brodove i time nam oduzela ustavno pravo na rad. Država zna kako nam dati posla i zato od premijerke Jadranke Kosor tražimo da nam u Bruxellesu osigura uvjete i vrati pravo na rad, izjavio je Šegvić.
I ostali potpisnici ustvrdili su da je sporazum očajnički potez za spas brodogradnje, ali i dokaz više da sami škverani imaju snage i volje riješiti pitanje brodogradnje, a hoće li za to dobiti priliku najviše ovisi o državi kao većinskom vlasniku.
Potpisnici će sporazum dati na uvid premijerki Kosor i Vladi, od koje zahtijevaju osnivanje stručnog tima za pridruživanje pregovaračkim tijelima EU, vezano uz poglavlje osam o brodogradnji.