Britanski ministar vanjskih poslova i njegov ruski kolega Sergej Lavrov na zajedničkoj konferenciji za novinare ustanovili su kako "ozbiljne nesuglasice" i dalje postoje. Hague je prije toga razgovarao s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevim.
Dvojica ministara istaknula su kako njihove zemlje nisu izmijenile stajališta kada je riječ o slučaju Aleksandera Litvinenka, bivšega KGB-ova agenta koji se sklonio u Londonu te prešao u oporbu u vrijeme kada je predsjednik Rusije bio Vladimir Putin, a koji je 2006. otrovan visokoradioaktivnim polonijem.
Velika Britanija ocijenila je da tragovi, kada je riječ o Litvinenkovu ubojstvu, vode u Rusiju te zahtijeva izručenje drugoga bivšeg KGB-ova agenta kojega smatraju glavnim osumnjičenim. Moskva zahtjev odbija. Štoviše, omogućila je Lugovoju da bude izabran u donji dom ruskoga parlamenta te od Londona traži izručenje ruskoga milijardera u egzilu u Britaniji i žestokog protivnika Kremlja, Borisa Berezovskog te vođu čečenskih boraca za neovisnost Ahmeda Zakajeva.
Odnosi između dviju zemalja zategnuti su od navedenog incidenta, a prati ih niz međusobnih optužbi i uzajamnih protjerivanja diplomata. Moskva je dala na znanje kako bi s novom britanskom vladom mogla biti okrenuta nova stranica u pokretanju međusobnih odnosa između dviju zemalja.
Hague i Lavrov inzistiraju na potrebi nastavka zajedničke suradnje na velikim međunarodnim pitanjima - Iranu, Afganistanu i Bliskom istoku. "Velika Britanija vidi Rusiju kao važnoga partnera u međunarodnim pitanjima", rekao je Hague, pozvavši Moskvu da se pridruži naporima Zapada u pokušaju da se Iranci uvjere kako bi trebalo odustati od procesa obogaćenja uranija. Dvojica ministara potpisala su i zajedničko priopćenje u kojemu izražavaju potporu Londona i Moskve nastavku dijaloga između afganistanskih vlasti i talibana.