Puštanje u promet te dionice predstavlja završetak izgradnje prve faze "istarskog ipsilona", odnosno autoceste u pola profila, a nakon izgradnje koncesionar Bina-Istra sada će upravljati mrežom od 145 kilometara.
Sada slijedi izgradnja druge faze "istarskog ispilona", odnosno izgradnja punog profila autoceste što je već u fazi projektiranja kao i ishođenja dozvole, najavio je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, koji je s ministricom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić simboličnim presijecanjem vrpce i pustio u promet dionicu Vodnjan-Pula.
Početak radova na drugoj fazi Kalmeta je najavio za iduću godinu, a za 2007. najavio je i nastavak radova od Pule, odnosno izgradnju dionice od Pule do Medulina.
Kalmeta je ocijenio kako "Istra prije izgradnje istarskog ipsilona i nakon njegove izgradnje zasigurno nije ista", a istarski župan Ivan Jakovčić istaknuo kako "istarski ipsilon predstavlja prometni krvotok Istre".
Ministar Kalmeta podsjetio je da je koncesijski ugovor koji je s Bina-Istrom potpisan još 1995. bio prvi ugovor za izgradnju cestovne infrastrukture i jedna od prvih stranih investicija u Hrvatskoj u to vrijeme što je otvorilo vrata i drugim investitorima.
Veleposlanik Francuske u Hrvatskoj Francois Saint Paul projekt je ocijenio europskim primjerom i još jednom potvrdom iznimno dobre suradnje Hrvatske i Francuske.
Radovi na dionici Vodnjan-Pula započeli su u kolovozu 2005. godine, a glavni izvođač, francuski Bouygues angažirao je više od 150 domaćih radnika te 30-ak lokalnih kooperanata.
Koncesionar Bina-Istra je za izgradnju dionice Vodnjan-Pula putem inozemnih zajmova osigurao 59 milijuna eura.
Na 13 kilometara dugoj dionici su dva čvorišta, osam nadvožnjaka, deset podvožnjaka, jedan most i odmorište s pratećim uslužnim objektom. Uz dionicu su građene i četverotračna spojna cesta u dužini jednog kilometra i spojna cesta u dužini dva kilometra kod čvora Vodnjan.