Nove će mjere vjerojatno zaustaviti trend pada kamatnih stopa, koji je do sada bio uzrokovan visokom konkurentnosti na hrvatskom bankarskom tržištu, navode iz Societe Generale Splitske banke, uz napomenu da najavljene mjere ne mogu u potpunosti komentirati, jer nisu detaljno upoznati s njihovim opsegom.
Kao bankari, ne možemo biti zadovoljni bilo kakvom vrstom ograničenja rasta plasmana. Međutim, mjere HNB-a su nam razumljive i u ovakvoj makroekonomskoj situaciji kada središnja banka vodi ovakvu monetarnu politiku u potpunosti i očekivane, navode iz te banke.
Iz Splitske banke napominju i da se, prema njima dostupnim informacijama, "radi o neselektivnom pristupu", da će vrlo vjerojatno isti tretman imati plasmani koji služe za krajnju potrošnju kao i oni koji su namijenjeni razvojnim programima.
"Stoga predviđamo da će se u nadolazećem razdoblju, a kao rezultat postojećih i novih mjera središnje banke, poduzeća u većoj mjeri okretati ne-bankovnim izvorima i dužničkim instrumentima", ocjenjuju u toj banci.
U Erste & Steiermaerkische banci (ESB) navode kako se ta banka ne fokusira isključivo na kamatne stope kao izvore prihoda, te ističu da su i zadnje mjere HNB-a bile prilično učinkovite te da mogu zaustaviti ekspanziju banaka, a što se dokazalo i na primjeru smanjenjem zaduženosti ESB-a.
ESB je za 2007. godinu, prije donošenja novih mjera HNB-a, planirao rast do najviše 14 posto, odnosno "vrlo blizu stope od 12 posto koju je sada odredio HNB, tako da nova odluka HNB-a neće posebno utjecati na postavljene planove", kažu u toj banci i zaključuju da će se banke sada više usredotočiti na pronalaženje izvora financiranja na domaćem tržištu.
U jedinoj banci u državnom vlasništvu koja se nalazi među 10 najvećih, Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB) ocjenjuju da nove mjere HNB-a ne moraju nužno uvjetovati povećanje kamatnih stopa na kredite, ali da će imati utjecaja na prihode i volumen poslovnih aktivnosti banaka.
Uz napomenu da najnovije mjere HNB-a još uvijek nisu službeno objavljene, većina najvećih hrvatskih banaka, poput Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, Raiffeisenbank Austrije ili Hypo Alpe-Adria-Banke nije ih niti željela komentirati.
HNB je jučer objavila da će plasmani banaka u 2007. moći rasti po stopi od najviše 12 posto, a za svaki rast iznad te stope banke će morati upisati blagajničke zapise HNB-a i to u visini 50 posto od prekoračenja.
Ukupni plasmani svih hrvatskih banaka ove su godine iznosili 180 milijardi kuna, a u odnosu na 2005. povećani su za 23,5 posto, odnosno 40 milijardi kuna.
Kada bi se nove mjere primijenile na ovogodišnje podatke, banke bi imale obvezu upisati blagajničkih zapisa HNB-a u vrijednosti od oko 10 milijardi kuna.