HINA-Financijski servis
Javna poduzeća u državnom ili pretežno državnom vlasništvu, njih 19, lani su blago povećala dobit - za dva posto u odnosu na 2004., istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade, koja je prihvatila Izvješće o poslovanju javnih poduzeća u 2005.
Od ukupne dobiti svih 19 poduzeća, nešto više od polovice ostvarila je Ina (892 milijuna kuna), slijedi HEP (441 milijun kuna), te Croatia osiguranje (130 milijuna kuna dobiti).
Ministar financija Ivan Šuker pritom izdvaja i Hrvatske šume čija je dobit u 2005. povećana 48 posto i iznosila je 23,3 milijuna kuna, te tvrtku Autocesta Rijeka-Zagreb čija je dobit od 37,5 milijuna kuna 19 puta veća nego u 2004.
Po prvi put u zadnjih 15 godina s dobiti su poslovale Hrvatske željeznice koje su u 2005. imale 50 milijuna kuna dobiti, naspram gubitka od 180 milijuna godinu ranije.
Podatkom da je prošle godine u infrastrukturu i prometna sredstva HŽ-a investirano 1,1 milijardu kuna, ministar Šuker odbacio je tvrdnje predsjednika SDP-a Ivice Račana da je HDZ-ova vlada prestala investirati u HŽ.
Ukupne investicije javnih poduzeća lani su iznosile 19,5 milijardi kuna, istaknuo je Šuker.
Prema podacima iz Izvješća, s gubitkom su u 2005. poslovale tri državne tvrtke - Croatia Airlines (22,8 milijuna kuna), Vjesnik ( 19,5 milijuna) te Plovput (3,6 milijuna kuna gubitka).
Državna su poduzeća u prošloj godini iz proračuna dobila ukupno 2,9 milijardi kuna subvencija i dotacija, što je 892 milijuna kuna ili 23 posto manje nego u 2004.
Najviše subvencija, 2,3 milijardi kuna, dobio je HŽ, a slijede Jadrolinija sa 288 milijuna kuna i HRT sa 99 milijuna kuna.
Troškovi zaposlenih tvrtki u državnom vlasništvu lani su iznosili 8,4 milijarde kuna, što je 500 milijuna više nego 2004.
Najviša neto plaća u 2005. u iznosu 41.865 kuna isplaćena je u Croatia osiguranju, a slijede Janaf sa 30.723 kune, HŽ sa 28.251 kunom, Vjesnik sa 25.630 kuna.
Najnižu pak neto plaću isplatile su Hrvatske šume - 1.668 kuna, a slijede Jadrolinija sa 1.723 kune te HŽ sa 1.817 kuna.
Osnovica za izračun plaća korisnika državnog proračuna u 2007. iznosit će 4.819,66 kuna, a počet će se primjenjivati s prvom isplatom plaća u siječnju iduće godine, odlučila ja danas hrvatska Vlada.
U skladu s dogovorom sa socijalnim partnerima, osnovica je povećana za šest posto ili za 272,81 kunu (osnovica je do sada iznosila 4.546,80 kuna).
Nova osnovica počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2007., što, po riječima ministra financija Ivana Šukera, znači da na veću plaću može računati oko 225 tisuća zaposlenika koji plaću dobivaju iz državnog proračuna.
No, ministar je izračunao da će se nova osnovica odraziti na oko 400 tisuća ljudi, budući da će se nova osnovica za izračun plaća korisnika državnog proračuna odraziti i na iznose socijalnih davanja.
Šuker je, naime, pojasnio da se povećanjem osnovice za plaće povećava i osnovica za izračun mnogih socijalnih davanja, npr. davanja vezana za populacijsku politiku.
Zabrana nepoštene poslovne prakse, odnosno zavaravajućih radnji i agresivne poslovne prakse, neke su od odredbi novoga zakona o zaštiti potrošača koji je Vlada u četvrtak uputila u saborsku proceduru.
Novi zakon, koji je usklađen s direktivama EU, preciznije uređuje i pitanja isticanja cijena proizvoda i usluga, način deklariranja proizvoda, njihovo oglašavanje, itd.
Zakon predviđa i oštrije kazne za trgovce, pa će se tako neizdavanje točnog, jasnog i čitljivog računa kažnjavati novčanom kaznom od 15 do 100 tisuća kuna, a od 80 do 200 tisuća kuna pravna osoba koja u prodaju stavi proizvod bez obavijesti o njemu.
Vlada je Saboru uputila i prijedlog zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, kojemu je cilj 'harmonizirati' podatke iz katastra s podacima iz zemljišnih knjiga te stanjem u naravi.
Imovinske kartice ubuduće bi morali ispunjavati i suci te dužnosnici državnih odvjetništava - predviđaju izmjene Zakona o sudovima te Zakona o državnom odvjetništvu.
Izmjene propisuju i da državna odvjetništva više ne bi po posebnoj punomoći zastupala lokalne jedinice, već samo pravne osobe u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države.
Izmjene Zakona o javnom bilježništvu predviđaju, pak, da Ministarstvo pravosuđa može povećati broj javno-bilježničkih ureda ako to 'nalože' gospodarske ili potrebe građana.