Međutim, ni jedan ni drugi blok zemalja ne dovodi u pitanje napredak Hrvatske prema EU-u.
Za Hrvatsku je najvažnija rečenica u zaključcima o proširenju da će "brzina pristupnog procesa ovisiti o rezultatima reformi u zemlji koja pregovora, a svaka će se zemlja ocjenjivati prema vlastitim zaslugama".
Nakon što su u EU-u dogovorili oko usporavanja pregovora s Turskom, Hrvatska sada može napredovati vlastitim ritmom k punopravnom članstvu, koje bi se, prema izjavama koje je u više navrata dao povjerenik za proširenje Olli Rehn, moglo dogoditi potkraj ovoga desetljeća, ako Zagreb ispuni sve tražene uvjete.
Luksemburški premijer Jean-Claude Juncker izjavio je na početku summita da bi prije daljnjih proširenja trebalo urediti zajedničku kuću, istaknuvši da će "osim, kada je u pitanju Hrvatska, biti teško pristupiti novom proširenje" bez novog institucionalnog aranžmana.
Zahvaljujući dogovoru o djelomičnom zamrzavanju pregovora s Turskom početkom ovoga tjedna na ministarskoj razini, čelnici EU-a su izbjegli da se i ovaj susret na vrhu pretvori u još jedan krizni summit o Turskoj, koja izaziva i najveće podjele između zemalja članica EU-a. S druge strane, pristup zemalja jugoistočne Europe nitko ne dovodi u pitanje, ali tek kada te zemlje budu spremne usvojiti stroge uvjete.
EU je još jednom još jednom potvrdio da će se držati svojih obveza u pogledu pristupnih pregovora koji su u tijeku, a od zemalja kandidata traži da se već u ranoj fazi procesa pozabave s teškim pitanjima poput reforme pravosuđa i državne uprave ili borbe protiv korupcije. Europska unija očito na taj način želi izbjeći pogreške napravljene u prethodnom krugu proširenja, kada je primjerice pitanje korupcije postalo najvećom preprekom za ulazak nekih zemalja, jer je taj problem bio ostavljen tek za kraj procesa.
"Brzina proširenja mora uzeti u obzir kapacitet Unije da apsorbira nove članice", navodi se u zaključcima summita. Izraz "apsorbira" spominje se samo u toj rečenici, dok se ono što se do sada zvalo "apsorpcijskim", sada zove "integracijskim sposobnostima".
"Kako bi se održala integracijska sposobnost EU-a, pristupajuće zemlje moraju biti spremne i sposobne u potpunosti preuzeti obveze iz članstva u Uniji, a Unija mora biti sposobno efikasno funkcionirati i razvijati se. Oba su ova aspekta bitna za osiguranje široke i održive javne potpore, koju također treba promicati kroz veću transparentnost i bolju komunikaciju", stoji u zaključcima.
Daljnje proširenje usko je povezano sa sudbinom europskog ustava, čija je ratifikacija zapala u krizu nakon što je odbačen na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj.
Luksemburg i Španjolska pokrenule su inicijativu da se sljedeći mjeseci okupe predstavnici 16 zemalja koje su dosad ratificirale ustav, a u veljači da se okupe one zemlje koje još nisu ili ne namjeravaju pristupiti ratifikaciji.
Njemačka, koja od Nove godine preuzima predsjedništvo, stavila je pitanje ustava među svoje prioritete. Berlin će nastojati postići dogovor barem oko kalendara sljedećih poteza u ustavnom procesu, koji bi se mogao dovršiti najranije tijekom 2008.godine.
Finski premijer Matti Vanhanen, čija zemlja trenutno predsjeda EU-om, vodio je tijekom proteklih šest mjeseci konzultacije sa svojim kolegama oko ustava. Na konferenciji za novinare je rekao da je riječ o povjerljivim konzultacijama, čije je rezultate dostavio njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, čija će zemlja preuzeti početkom iduće godine predsjedanje.